U jednom od najvećih slučajeva zloporabe europskih fondova u Hrvatskoj, zagrebački ured Europskog javnog tužiteljstva (EPPO) podnio je optužnicu protiv dvojice hrvatskih državljana i njihove tvrtke zbog navodne subvencijske prevare vrijedne 1,95 milijuna eura. Prema službenoj priopćenju, optuženi su koristili sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) za izgradnju tvornice čeličnih konstrukcija, koju su potom, suprotno dogovoru, prilagodili i iznajmili trećoj strani. Ovaj slučaj otkriva zamršene mehanizme financijskih prijevara u EU te postavlja ozbiljna pitanja o nadzoru nad korištenjem javnih sredstava.
Pozadina slučaja i ključni detalji
Optuženi, čija imena još nisu službeno objavljena zbog pravnih procedura, predstavljali su malo ili srednje poduzeće koje se 2018. godine prijavilo na natječaj EFRR-a. Cilj natječaja bio je poticati izgradnju i modernizaciju proizvodnih kapaciteta, što je u skladu s dugoročnom strategijom EU za jačanje gospodarstva regije. Njihov projektni prijedlog uključivao je izgradnju nove tvornice čeličnih konstrukcija, s ukupnim procijenjenim troškovima od preko 7 milijuna eura. Zatražili su potporu od 33,2%, što je iznosilo 1,95 milijuna eura, ostvarivši time prividno uvjerljiv plan za proširenje poslovanja.
Mehanizam prevare i dokazi
Istraga EPPO-a otkrila je da optuženi nikada nisu namjeravali koristiti objekt za vlastitu proizvodnju. Umjesto toga, unaprijed su sklopili tajni dogovor s drugom tvrtkom o zakupu cijelog pogona. Dizajn i oprema tvornice bili su prilagođeni specifičnim potrebama tog najmoprimca, što je u potpunosti osporilo izvornu svrhu projekta. Primjerice, unatoč tome što su u dokumentaciji naveli kupnju strojeva za obradu čelika, većina opreme bila je namijenjena potpuno drugačijim proizvodnim procesima. Ovo je klasičan slučaj “projektnog preusmjeravanja”, gdje se sredstva koriste za nešto što nije odobreno, često uz visoku financijsku dobit za počinitelje.
Povrat sredstava i pravni postupak
Tijekom istrage, optužena tvrtka vratila je cijeli iznos od 1,95 milijuna eura, što je rijetkost u sličnim slučajevima. Međutim, povrat novca ne poništava kaznenu odgovornost. EPPO ističe da se sve optužene osobe smatraju nevinima sve dok im se krivnja ne dokaže na sudovima u Hrvatskoj, u skladu s načelom pravne države. Kazne za ovakve prevar e mogu uključivati zatvorske kazne do 5 godina, novčane kazne, te zabranu pristupa javnim natječajevima u budućnosti.
Šire implikacije subvencijskih prijevara u EU
Ovaj slučaj nije izoliran događaj, već dio šireg trenda zloporabe fondova EU, koji godišnje košta porezne obveznike milijarde eura. Prema podacima Eurostata iz 2023., oko 2-5% sredstava EU iz fondova za koheziju i regionalni razvoj može biti predmet prijevara ili pogrešaka. Hrvatska, kao relativno nova članica EU (pristupila 2013.), suočava se s izazovima u nadzoru zbog manjka iskustva i resursa, što povećava rizik od sličnih incidenata.
Učinci na gospodarstvo i povjerenje javnosti
Subvencijske prevare ne štete samo financijskim sustavima, već podrivaju povjerenje gradana u EU institucije i domaće vlasti. Kada se sredstva namijenjena razvoju malih poduzeća ili regionalnoj infrastrukturi iskoriste na ovaj način, to usporava ekonomski napredak i otežava legitimnim poduzetnicima pristup potpori. Na primjer, u Hrvatskoj, gdje MSP-ovi čine preko 99% svih poduzeća, takvi skandal i mogu dovesti do dodatnih administrativnih prepreka za sve podnositelje zahtjeva, što koči inovacije i rast.
Prevencija i buduće mjere
Kako bi se spriječile slične prevar e, EPPO i nacionalna tijela jačaju suradnju kroz digitalne alate za praćenje projekata i strožije revizije. Predlažu se mjere kao što su redovite fizičke inspekcije objekata, provjere uskladenosti s projektom u stvarnom vremenu, te edukacija poduzetnika o pravilima korištenja fondova. Ulaganje u artificialnu inteligenciju za analizu podataka također se nameće kao ključno za ranu detekciju anomalija.
Zaključak
Slučaj optužbe za prevaru od skoro 2 milijuna eura podsjeća na važnost transparentnosti i odgovornosti u korištenju javnih sredstava. Iako je povrat novca pozitivan korak, dugoročno rješenje leži u jačanju nadzornih mehanizama i promicanju kultur e poštenja u poslovanju. Kao što pokazuje ovaj primjer, suradnja između europskih i nacionalnih tijela ključna je za zaštitu interesa građana i osiguranje da fondovi EU ispunjavaju svoju svrhu – poticanje održivog razvoja i jednakih mogućnosti za sve.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Što je EPPO i koja je njegova uloga?
EPPO (Europsko javno tužiteljstvo) je neovisno tijelo EU zaduženo za istrage i kazneni progon prijevara koji štete financijskim interesima Unije, uključujući zloporabu fondova kao što je EFRR.
Koje su kazne za subvencijske prevare u Hrvatskoj?
Kazne mogu varirati ovisno o težini djela, ali obično uključuju zatvorske kazne (do 5 godina), visoke novčane kazne, te zabranu sudjelovanja u javnim natječajevima ili primanja potpora u budućnosti.
Kako se mogu prijaviti sumnjive aktivnosti vezane uz EU fondove?
Građani ili poduzetnici mogu anonimno prijaviti sumnje putem službenih kanala EPPO-a ili nacionalnih anti-fraud agencija, kao što je Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) u Hrvatskoj.
Je li povrat novca u ovom slučaju uobičajen?
Ne, povrat potpunoog iznosa je rijedak, jer počinitelji često potroše ili prikriju sredstva. Ovaj slučaj pokazuje učinkovitost istrage, ali ne garantuje slične ishode u drugim slučajevima.
Kako EU planira spriječiti buduće prevar e?
Planovi uključuju jačanje digitalnog praćenja projekata, povećanu suradnju između zemalja članica, te edukacijske programe za podnositelje zahtjeva kako bi se osiguralo poštivanje pravila.
Ovaj članak temelji se na službenim izvješćima EPPO-a i analizama financijskih prijevara u EU. Za ažurne informacije o slučaju, pratite službene kanale tužiteljstva.
Leave a Comment