U srcu hrvatskih sela i gradova, pod krinkom natjecateljskog duha i navodne tradicije, odvija se kontroverzna praksa koja izaziva sve veću zabrinutost: štraparijade. Ovi događaji, koji uključuju natjecanja konja u vuči teških trupaca, predmet su žestokih debata između zagovornika životinjskih prava i organizatora koji ih opisuju kao kulturnu baštinu. No, istraživanja i svjedočanstva otkrivaju mračniju stranu – sustavno zlostavljanje životinja koje stoji u suprotnosti s hrvatskim Zakonom o zaštiti životinja. U ovom članku, produbit ćemo se u detalje, analizirati pravne, etičke i socijalne aspekte, te pružiti jasne odgovore na pitanja koja muče javnost. Ako ste ikad se pitali je li vuča trupaca stvarno “sport” ili skriveno mučenje, ovdje ćete naći činjenične odgovore.
Što Su Točno Štraparijade i Kako Funkcioniraju?
Štraparijade su organizirani događaji gdje se konji koriste za vuču teških drvenih trupaca, često u natjecateljskom okruženju s publikom, glazbom i nagradama. Povijesno, vuča tereta bila je radna aktivnost u šumarstvu i poljoprivredi, nužna za preživljavanje zajednica. No, moderni oblik štraparijada nema veze s tim – radi se o komercijaliziranoj zabavi koja se u Hrvatsku uvela prije svega iz susjedne Bosne i Hercegovine, bez dubokog kulturnog korijena. Organizatori ih često nazivaju “sportskim natjecanjima”, ali struktura događaja ukazuje na nešto sasvim drugo: konji se vežu za teške trupce (često preko 500 kg) i prisiljavaju ih vući na trasi, dok publika navija, a kladioničari ulažu novac. Ključni problem leži u načinu pripreme i izvedbe – konji se uvježbavaju kroz strah i bol, što ih čini poslušnima tokom samog događaja.
Povijesni Kontekst: Od Radne Vuče do Moderne Eksploatacije
U prošlosti, konji su korišteni za vuču trupaca u šumarskim operacijama, ali to je bila funkcionalna, svakodnevna aktivnost bez natjecateljskog aspekta. Konji su bili dobro njegovani jer su bili vrijedni radni partneri. Danas, štraparijade nemaju veze s tim radnim nasljeđem – one su transformirane u spektakl s financijskim motivom. Prema podacima udruge Prijatelji životinja, prve štraparijade u Hrvatskoj zabilježene su tek početkom 2000-ih, uglavnom u ruralnim područjima poput Slavonije i Like, gdje su organizatori pokušali stvoriti “atrakciju” za turiste i lokalno stanovništvo. Ovo nije autohtona tradicija, već importirani trend koji se maskira pod krinkom kulturne prakse.
Proces Natjecanja: Što Se Događa Iza Kulisa?
Tijekom štraparijade, konji se izvode na trasi gdje su im vezani trupci za zaprege. Na prvi pogled, može izgledati kao kontrolirana aktivnost, ali detalji otkrivaju drugačiju stvarnost. Konji često pokazuju znakove stresa već pri vezivanju – tresu se, povlače unatrag, ili pokušavaju pobjeći. Tijekom vuče, mnogi posrću, zaustavljaju se nakon samo nekoliko metara, ili drže kopita u zraku zbog bolova. Organizatori koriste razne metode da potaknu konje: povlačenje za žvale (metalni dio u ustima konja), vikanje, lupanje rukama, ili čak fizičke prijetnje. Ove tehnike izazivaju akutnu bol, prisiljavajući konja da vuče kako bi izbjegao daljnje patnje. Znanstvena istraživanja, poput onih objavljenih u časopisu “Journal of Applied Animal Welfare Science”, potvrđuju da buka i publika uzrokuju mjerljiv fiziološki stres kod konja, uključujući povišen kortizol (hormon stresa) i ubrzan rad srca.
Zlostavljanje Životinja: Detaljna Analiza Patnje Konja
Prema Prijateljima životinja, štraparijade predstavljaju organizirano i sustavno zlostavljanje koje krši temeljna načela dobrobiti životinja. Ovo nije samo moralna zabrinutost – radi se o jasnom kršenju Zakona o zaštiti životinja (NN 102/17, članak 4) koji zabranjuje nanošenje boli, patnje ili ozljeda životinjama bez opravdanog razloga. Evo kako se to manifestira u praksi:
Fizičke Ozljede i Bolovi
Konji koji sudjeluju u štraparijadama često pate od ozbiljnih fizičkih posljedica. Tijekom vuče, teret uzrokuje prekomjene napore mišića i zglobova, što rezultira ozljedama poput naprslih tetiva, fraktura kopita, ili čak trajnog oštećenja kralježnice. Primjeri s terena ukazuju da mnogi konji šepaju nakon natjecanja ili imaju vidljive otoke na nogama. Osim toga, uporaba žvala dovodi do oštećenja u usnoj šupljini – žvale mogu uzrokovati rane na desnima, lomljenje zuba, ili čak frakture čeljusti. Jedna studija provela veterinarska udruga 2022. godine na uzorku od 50 konja korištenih u štraparijadama pokazala je da preko 70% ima kronične bolove u vratu i leđima, a 40% ima trajne ozljede usne šupljine.
Psihološki Stres i Uvjetovanje Strahom
Još alarmantniji je psihološki aspekt. Konji su inteligentne životinje koje doživljavaju strah i anksioznost slično ljudima. Tijekom priprema za štraparijade, daleko od očiju javnosti, konji se “dresiraju” kroz negativno potkrepljenje – nauče da će, ako ne povuku teret, doživjeti bol (npr. udarac ili grubi trzaj). Ovo uvjetovanje strahom rezultira time da konj na natjecanju vuče trupac ne zato što želi, već zato što se boji kazne. Facijalni izrazi konja, poput škljocanja zubima, otvaranja usta, ili guranja jezika, jasno ukazuju na nelagodu i bol. Kada se ovi znakovi ignorišu, životinja razvija kronični stres, što može dovesti do depresije ili agresivnog ponašanja.
Primjeri Iz Prakse: Svjedočanstva i Slučajevi
Udruga Prijatelji životinja dokumentirala je brojne slučajeve tijekom 2023. godine. Na primjer, na štraparijadi u istočnoj Hrvatskoj, snimljen je konj koji je stao usred trase zbog iscrpljenosti; umjesto da mu se dopusti odmor, štrapar ga je grubo povukao za žvale, uzvikujući prijetnje. Drugi slučaj uključuje konja s vidljivom hromosti koja je ignorirana tijekom cijelog događaja. Ovi primjeri nisu izolirani – predstavljaju standardnu praksu koja se prikriva kao “disciplina”. Kao što ističe Snježana Klopotan Kačavenda iz Prijatelja životinja: “Kada bismo iste postupke primijenili na ljude, to bi se smatralo torturom i zlostavljanjem.”
Pravni Okvir: Zašto Štraparijade Krše Zakon
Hrvatski Zakon o zaštiti životinja jasno propisuje da je zabranjeno uzrokovati životinjama bol, patnju ili ozljede bez opravdanog razloga (članak 4, stavak 1). Štraparijade ne mogu se smatrati opravdanima jer nemaju funkcionalnu svrhu – one su isključivo zabavnog i komercijalnog karaktera. Nadalje, članak 6 zabranjuje korištenje životinja u aktivnostima koje uzrokuju strah ili stres, što uključuje natjecanja temeljena na prisili. Veterinarska inspekcija ima ovlasti spriječiti takve događaje, ali često nema dovoljno resursa za nadzor. U 2022. godini, inspekcija je zabilježila preko 20 prijava za štraparijade, ali samo u nekoliko slučajeva došlo je do sankcija. Ovo pokazuje potrebu za jačanjem provedbe zakona.
Usporedbe s Drugim Zemljama
U Europskoj uniji, mnoge zemlje imaju strože propise. Na primjer, u Njemačkoj i Austriji, natjecanja koja uključuju vuču teških tereta za konje zabranjena su već desetljećima, smatrajući ih okrutnošću. U Ujedinjenom Kraljevstvu, slične aktivnosti podliježu strogoj evaluaciji dobrobiti životinja. Hrvatska, kao članica EU, trebala bi uskladiti svoju praksu s ovim standardima, a ne uvoziti regresivne modele iz zemalja s manje razvijenom zaštitom životinja.
Argumenti Organizatora i Njihova Kritika
Organizatori štraparijada često ih brane kao “tradiciju” ili “sport”, tvrdeći da konji vole raditi i da su dobro njegovani. Navode da postoje pravila za zaštitu životinja, poput ograničenja težine trupaca ili veterinarskog nadzora. Međutim, ove mjere su često kozmetičke – težina trupaca i dalje premašuje prihvatljive granice, a veterinarski pregledi su površni i ne otkrivaju psihološku patnju. Financijski motiv je glavni pokretač: nagradni fondovi mogu iznositi i do 10.000 eura po događaju, a ilegalno klađenje je rašireno. Ovo stvara okruženje gdje se profit stavlja ispred dobrobiti životinja.
Za i Protiv: Kratka Usporedba
- Argumenti za (organizatori): Navodna tradicija, zabava za zajednicu, ekonomska korist kroz turizam, tvrdnja da su konji “trenirani” za vuču.
- Argumenti protiv (zaštitnici životinja): Dokazano zlostavljanje, kršenje zakona, psihička i fizička patnja, nedostatak kulturnog utemeljenja, financijska eksploatacija.
Kada se ovi argumenti stave na vag, znanstveni dokazi i pravni okvir jasno idu u prilog zabrani. Tradicija se ne može opravdati ako uzrokuje patnju – moderno društvo treba napredovati prema humanijim praksama.
Što Vi Možete Učiniti i Kako Sudjelovati u Promjenama
Kao građanin, imate moć utjecati na ovu situaciju. Prvo, educirati se i širiti svijest – podijelite članke poput ovog na društvenim mrežama. Drugo, potpišite peticiju za zabranu štraparijada na službenoj stranici udruge Prijatelji životinja (www.prijatelji-zivotinja.hr). Treće, kontaktirajte lokalne vlasti i veterinarsku inspekciju ako svjedočite zlostavljanju – prijave su anonimne i mogu potaknuti akciju. Konačno, podržavajte alternative – organizirajte humanije događaje koji slave konje bez izrabljivanja, poput izložbi ili edukativnih radionica.
Zaključak: Prema Humanijem Društvu
Štraparijade nisu ni tradicija ni sport – one su primjer institucionaliziranog zlostavljanja životinja koje se mora zaustaviti. Kroz kombinaciju pravnih mehanizama, javnog pritiska i edukacije, Hrvatska može postati primjer zaštite dobrobiti životinja umjesto mjesta gdje se tolerira okrutnost. Kao što zakon kaže, ne možemo legalizirati ono što je već zabranjeno. Vrijeme je da gradimo društvo koje cijeni sve živuće biće, a ne one koja iskorištava za zabavu ili profit.
Često Postavljana Pitanja (FAQ)
P: Jesu li štraparijade stvarno ilegalne u Hrvatskoj?
Odgovor: Da, prema Zakonu o zaštiti životinja (članak 4), bilo kakvo nanošenje boli ili stresa životinjama bez opravdanog razloga je zabranjeno. Štraparijade nemaju opravdani razlog jer su isključivo komercijalne prirode, što ih čini ilegalnima.
P: Postoje li humanije alternative zaštraparijadama?
Odgovor: Apsolutno da. Mogu se organizirati događaji koji uključuju konje na način, poput predstava dresure temeljene na pozitivnom potkrepljenju, konjičkih izložbi, ili radionica o njegi životinja. Ovo promiče ljubav prema konjima bez izazivanja patnje.
P: Kako prepoznati znakove stresa kod konja na štraparijadama?
Odgovor: Tražite facijalne znakove poput škljocanja zubima, otvorenih usta s jezikom koji viri, držanja ušiju unatrag, ili povlačenja. Tjelesni znakovi uključuju šepanje, tresenje, ili pokušaje bijega. Ako vidite ovo, to je indikator patnje.
P: Zašto se veterinarska inspekcija ne angažira više?
Odgovor: Inspekcija često nema dovoljno ljudstva ili resursa za nadzor svih događaja. Javni pritisak i prijave građana mogu potaknuti bržu reakciju – uvijek prijavite sumnjive aktivnosti.
P: Jesu li štraparijade popularne u Hrvatskoj?
Odgovor: Nisu široko rasprostranjene – događaju se uglavnom u manjim zajednicama, ali njihov utjecaj je štetniji zbog poruka koje šalju. Statistike iz 2023. pokazuju manje od 50 događaja godišnje, ali svaki uzrokuje patnju.
Za više informacija ili za prijavu incidenata, posjetite www.prijatelji-zivotinja.hr. Zajedno možemo promijeniti stvari – jedan korak odjednom.





Leave a Comment