—
Vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe Umaga su od ponedjeljka ujutro započeli štrajk, a razlog je jednostavan i istovremeno izuzetno frustrirajući: plaće koje ne odgovaraju riziku, opasnostima i odgovornosti koje nose. Nisu to samo brojke na plaćnom listu, nego i životni standard, sigurnost obitelji i poštovanje za profesiju koja spasa živote. Ali zašto su vatrogasci u Istri došli do toga? Kako se sve to dogodilo? I što točno traže? Odgovori na ova pitanja nisu samo brojke, nego priča o neuspjelom dijalogu, nepoštovanju profesionalaca i sistematskom zanemaravanju lokalnih heroja.
—
Zašto su vatrogasci u Umagu u štrajku? Razlozi iza protesta
Štrajk nije spontanni izbijanje besa, nego logičan korak nakon godina neuspjeha u pregovorima. Vatrogasci JVP-a u Umagu, kao i u drugim općinama Istre (Novigrad, Buje, Brtonigla, Grožnjan, Oprtalj), već duže vrijeme ne dobivaju plaće koje bi odgovarale njihovom radu. Ali zašto?
1. Plaće koje ne odgovaraju riziku: “1.411 eura neto za život spašavača”
Vatrogasac Denis Blašković, koji je prošlog mjeseca javno razotkrio plaćnu situaciju, otkrio je šokantnu istinu: neto plaća vatrogasca u Umagu iznosi svega 1.411 eura, a to je bez dodataka. Bez noćnog rada, prekovremenog rada, dežurnosti i dodatnog 27% za opasnost od smrti ili ozljede, čista plaća iznosi 834 eura neto.
Za usporedbu:
– Policajac u Hrvatskoj ima prosječnu neto plaću od 1.800–2.200 eura.
– Liječnik u bolnici počinje s 2.500–3.000 eura neto.
– Učitelj u osnovnoj školi ima 1.600–2.000 eura neto.
A vatrogasac? Radi noću, vikendom, u ekstremnim uvjetima, a plaća mu se kao da radi u uredskoj posli. To nije samo nepoštovanje, to je kršenje ljudskog dostojanstva.
2. Nejednakost s gradskim zaposlenicima: “Zašto mi ne dobivamo isto kao gradski radnici?”
Vatrogasci traže izjednačavanje plaća s zaposlenicima gradskih ustanova. To znači da bi, na primjer, vatrogasac u Umagu trebao imati sličnu plaću kao i radnik u gradskoj upravi ili u javnoj zdravstvenoj ustanovi.
Zašto? Zato što obavljaju isti broj sati, ali s dodatnim rizicima. Policija i vatrogasci su prvi na licu mjesta kada se dogodi nesreća, a njihova plaća nije ni blizu onoj koja odgovara njihovom naporu.
3. Gradovi i općine ne slušaju: “Odbijaju sjesti za stol”
Problem nije samo u plaćama, nego i u odbijanju dijaloga. Sindikat Istre, Kvarnera i Dalmacije (SIKID) ponavljano poziva osnivače JVP-a (gradove Umag, Novigrad, Buje i općine Brtonigla, Grožnjan, Oprtalj) da se sjednu za stol, ali odgovor je uvijek isti: ne.
Luka Puniš, voditelj regionalnog ureda SIKID-a, ističe:
> “Vatrogasci su dali više nego dovoljno vremena i prostora za postizanje dogovora. Kako unatoč tome nije došlo ni do kakvih pomaka, prisiljeni smo posegnuti za štrajkom kao posljednjim legitimnim sredstvom borbe za svoja radna i materijalna prava.”
To znači da gradovi i općine preferiraju plaćanje stručnjaka iz drugih područja nego vatrogasaca, iako su oni ključni za sigurnost građana.
—
Kako se štrajk provodi? Što će se promijeniti, a što ne?
Štrajk nije besmisleni protest, nego organizirano djelovanje koje ne ugrožava sigurnost građana. Vatrogasci su obvezni obavljati sve hitne intervencije, ali neće sudjelovati u nehitnim aktivnostima.
1. Hitne intervencije i zaštita života: “Sve što ugrožava život će se obavljati”
Ako dođe do požara, nesreće ili ugroze života, vatrogasci bit će na licu mjesta. To je obveza prema zakonu i etici, ali i obveza prema građanima.
> “Sve intervencije bez kojih bi život, zdravlje ljudi ili imovina bili ugroženi i dalje će se obavljati u punom opsegu”, rekao je Luka Puniš.
To znači da će požari, potonulci, teške nesreće biti brzo i efikasno riješene.
2. Nehitne aktivnosti obustavljene: “Nećemo izdavati odobrenja za loženje”
Ali neće se obavljati nehitne aktivnosti, kao što su:
– Izdavanje odobrenja za loženje na otvorenom (ognjišta, vatre na plaži, privatna loženja).
– Otvaranje stanova i kuća (osim u slučajevima direktne ugroze života).
– Razne administrativne usluge koje nisu vezane za hitne situacije.
Ovo je legitimno sredstvo pritiska, jer ne ugrožava sigurnost, ali snažno pokazuje da vatrogasci ne mogu više tolerirati nepoštovanje.
3. Što će se dogoditi ako gradovi ne reagiraju?
Ako gradovi i općine ne pronađu rješenje, štrajk može proći u duže vrijeme. To bi imalo dva moguća ishoda:
✅ Posljednji razumni korak: Gradovi bi morali priznati da su se pogrešili i pregovarati u dobre volje.
❌ Escalation: Ako se ne dogodi ništa, sindikat i vatrogasci mogu poduzeti dodatne akcije, kao što su šire protestne aktivnosti ili prijave na državne institucije.
—
Kako su se došli do ove situacije? Historija neuspjeha
Ova situacija nije spontana, nego rezultat godina zanemaravanja. Kako smo došli do toga?
1. Nedovoljna plaća od samog početka
Vatrogasci u Hrvatskoj uvijek su imali niže plaće od policajaca i drugih stručnjaka. Razlog? Poliitika koja preferira plaćanje policajaca nad vatrogascima, iako su oba profesije jednako životno važne.
2. Inflacija i životni troškovi: “Plaća od 2010. godine ne odgovara ničemu”
Od 2010. godine, plaće su se gotovo nisu povećavale, dok su životni troškovi rasli. Inflacija je pogodila sve, ali vatrogasci su najlošije pogodeni, jer njihova plaća nije ni približno usporediva s drugim stručnjacima.
3. Sindikat se borio, ali bez rezultata
Sindikat je ponavljano tražio povećanje plaća, ali gradovi i općine su odbijali. Razlog? Nevolja da se plaća povećava za one koji nose najveći rizik.
4. Posljednja čaša: “Dovoljno je!”
Kada su vatrogasci vidjeli da ništa se ne mijenja, odlučili su preći u akcije. Štrajk nije prvi put, ali je najdugotrajniji i najjasniji znak nezadovoljstva.
—
Što traže vatrogasci? Konkretni zahtjevi i što bi im trebalo
Vatrogasci ne traže besmisleno bogatstvo, nego plaću koja odgovara njihovom radu. Što točno traže?
1. Izjednačavanje plaća s gradskim zaposlenicima
– Vatrogasac treba imati istu plaću kao i radnik u gradskoj upravi s istim radnim vremenom.
– Primjer: Ako gradski radnik radi 40 sati i dobiva 1.800 eura neto, vatrogasac koji radi 40 sati + noćni rad + prekovremeni rad treba imati bar istu plaću.
2. Povećanje plaće za 20–30%
– Aktualna plaća (1.411 eura neto) je previše niska.
– Traženje: Plaća od 2.000–2.500 eura neto kao minimalni standard.
3. Bolje uvjete rada: manje prekovremenog rada, bolje sigurnosne mjere
– Prekovremeni rad treba biti manji, jer vatrogasci ne mogu stalno raditi izvan redovnog radnog vremena.
– Sigurnosne mjere (kako, odjeća, oprema) treba poboljšati, jer opasnost od smrti ili ozljede je realna.
4. Stalan dijalog s gradovima i općinama
– Ne može biti više odbijanja pregovora.
– Treba postojati stalna komisija koja će redovno razmatrati plaće i uvjete rada.
—
Što se događa u drugim gradovima? Primjeri iz Hrvatske i svijeta
Ova situacija nije jedinstvena samo za Umag. Što se događa u drugim hrvatskim gradovima i širom svijeta?
1. Zagreb: Vatrogasci su već u štrajku
– Vatrogasci Zagreba su prethodno bili u štrajku zbog sličnih problema.
– Rezultat: Plaće su se povećale, ali nije bilo radikalnih promjena.
2. Rijeka: Povećanje plaća, ali ne dovoljno
– Vatrogasci u Rijeci su dobili povećanje plaća, ali nije bilo izjednačavanja s gradskim zaposlenicima.
3. Svijet: Primjeri uspješnih borbi
– Njemačka: Vatrogasci imaju jedne od najboljih plaća u Europi (oko 3.000–4.000 eura neto).
– Švedska: Plaće su veće od 2.500 eura neto, a vatrogasci imaju bolje uvjete rada.
– SAD: U nekim državama, vatrogasci imaju plaće od 5.000–7.000 eura neto, ali sve je o lokalnoj politici.
Zaključak: Hrvatska je u lošoj poziciji, jer plaće nisu ni približno usporedive s drugim zemljama.
—
Što može biti daljnji tok događaja?
Štrajk u Umagu nije samo lokalni problem, nego signal da se nešto mora promijeniti. Što se može dogoditi?
1. Gradovi će se morati pomaknuti
– Ako štrajk traje duže, gradovi neće imati izbora osim da priznaju zahtjeve.
– Rizik: Ako ne reagiraju, može doći do većih protesta.
2. Državna intervencija
– Ministarstvo unutarnjih poslova ili Vlada mogu intervenirati i nagnati gradove da se dogovore.
– Primjer: U Zagrebu je država intervenirala i povećala plaće.
3. Šireanje štrajka
– Ako Umag ne dobije odgovor, vatrogasci u drugim gradovima mogu pridružiti se štrajku.
– Rizik: Sistematsko zanemaravanje može dovesti do masovnijih protesta.
4. Posljedica: Loša reputacija grada
– Ako Umag ne reagira, grad će izgubiti reputaciju kao sigurno mjesto za rad.
– Vatrogasci su profesionalci, a ako ih se ne poštuje, građani će to osjetiti.
—
Zaključak: Zašto je ovo problem za sve nas
Ovaj štrajk nije samo problem vatrogasaca, nego problem svih građana Umaga. Zašto?
✅ Vatrogasci su naš prvi zaštitnik u slučaju požara, nesreće ili katastrofe.
✅ Ako nisu zadovoljni, to znači da ih se ne poštuje.
✅ Niska plaća znači da će imati manje vremena za obitelj, manje novca za život, manje motivacije za rad.
Ako gradovi ne reagiraju, šta će se dogoditi?
– Vatrogasci će napustiti profesiju (jer će imati bolje plaće u privatnom sektoru).
– Sigurnost građana će se pogoršati (jer će biti manje vatrogasaca na licu mjesta).
– Umag će izgubiti profesionalce koji bi trebali biti ponos grada.
Ovo nije samo o novcu. To je o poštovanju, o sigurnosti, o tome koliko nas nešto vrijedi.
—
FAQ: Odgovori na najčešća pitanja o štrajku vatrogasaca u Umagu
1. Zašto su vatrogasci u štrajku, a ne policajci?
Policajci i vatrogasci imaju različite plaće i uvjete, ali oba su ključna za sigurnost. Vatrogasci su u štrajku jer im plaća ne odgovara riziku, dok policajci imaju bolje plaće i uvjete.
2. Što će se dogoditi ako gradovi ne reagiraju?
Ako gradovi ne reagiraju, štrajk može trajati duže, a vatrogasci mogu poduzeti dodatne akcije (npr. šire proteste). Rizik je da će vatrogasci napustiti profesiju, što će pogoršati sigurnost građana.
3. Zašto vatrogasci ne dobivaju isto kao policajci?
Policajci imaju bolje plaće jer su “više vidljivi” i “više politički utjecajni”. Vatrogasci radije rade u pozadini, ali nose isti rizik.
4. Kako mogu građani podržati vatrogasce?
Građani mogu:
✔ Podržati štrajk (podijeliti tekst, potpisati peticije).
✔ Tražiti od gradskih vlasti da reagiraju.
✔ Prijaviti se na lokalne medije i tražiti informacije.
5. Što će se dogoditi ako vatrogasci napuste profesiju?
Ako vatrogasci napuste profesiju, sigurnost će se pogoršati:
– Manje će biti vatrogasaca na licu mjesta.
– Hitne intervencije će biti sporije.
– Gradovi će morati plaćati više za zamjenu.
6. Kako se plaća vatrogasaca usporeduje s drugim zemljama?
– Hrvatska: 1.400–1.800 eura neto (najlošije u Europi).
– Njemačka: 3.000–4.000 eura neto.
– Švedska: 2.500–3.500 eura neto.
– SAD: 5.000–7.000 eura neto (ovisno o državi).
Hrvatska je na dnu ljestvice.
7. Što će se dogoditi ako se štrajk produži?
Ako se štrajk produži, gradovi će morati pronaći rješenje. Može doći do:
– Povećanja plaća.
– Boljih uvjeta rada.
– Stalnog dijaloga s sindikatom.
8. Zašto vatrogasci ne traže više od plaće?
Vatrogasci traže plaću koja odgovara njihovom radu, ali ne traže “besmisleno bogatstvo”. Važno im je:
✅ Izjednačavanje s gradskim zaposlenicima.
✅ Bolje uvjete rada (manje prekovremenog rada, bolja oprema).
✅ Poštovanje kao profesionalaca.
9. Kako mogu građani pratiti razvoj situacije?
Građani mogu:
🔹 Praiti medije (Kriminal.info, lokalne novine).
🔹 Slijediti sindikat (SIKID).
🔹 Prijaviti se na lokalne društvene mreže (Facebook, Instagram).
10. Što će se dogoditi ako gradovi ne reagiraju?
Ako gradovi ne reagiraju, štrajk može eskalirati:
– Vatrogasci mogu napustiti profesiju.
– Sigurnost će se pogoršati.
– Gradovi će izgubiti reputaciju.
Ovo nije samo o novcu. To je o tome koliko nas nešto vrijedi.
—
Što mislite? Smatrate li da su zahtjevi vatrogasaca opravdani? Podijelite svoje mišljenje u komentarima!
Leave a Comment