—
Hrvatska se, nakon godina razmišljanja, vratila na stolu s nuklearnom energijom. Nije to samo teorijska igračka – već je u toku e-savjetovanje nad nacrtom Zakona o primjeni nuklearne energije u civilne svrhe, koji bi mogao otvoriti vrata za izgradnju prve nuklearne elektrane (NE) na našem teritoriju. Ali što to zapravo znači za nas? Zašto je to tako važno? I kako će se to odraziti na naš život, ekonomiju i sigurnost?
Ovo nije samo još jedan zakon koji će ležati u skladištu Ministarstva. To je strateška odluka koja će utjecati na našu energetsku neovisnost, cijene električne energije i čak budućnost hrvatskih gradova. Ali prije nego što se rasplamsa debata “za” i “protiv”, moramo razumjeti koje su realne mogućnosti, koji su rizici i što nam to stvarno donosi.
U ovom članku razbijemo tajnu oko novog zakona, objašnjavamo zašto je Hrvatska opet zainteresirana za nuklearnu energiju, kako će se to provoditi i što možemo očekivati u sljedećih nekoliko godina. Pripremite se – jer ova priča ima puno više slojeva od onog što se čini na prvi pogled.
—
Zašto Hrvatska opet razmatra nuklearnu energiju?
Nuklearna energija nije nova pojava u Hrvatskoj. U prošlosti smo razmatrali izgradnju nuklearne elektrane, ali je taj projekt uvijek bio obavijen misterijom, kontroverzama i političkim promjenama. Međutim, danas se situacija promijenila – i ne samo zbog promjene vlade ili novih političkih ambicija. Ekonomska i energetska kriza koja je zahvatila Europu, ali i Hrvatsku, donijela je nuklearnu energiju na popratnu stranu političkih agenda.
1. Energetska kriza: Zašto smo na ivici propasti?
Hrvatska, kao i ostali europski zemljice, suočava se s dvostrukim problemom:
– Ovisnost o ruskom plinu i nafti – Nakon ruske invazije na Ukrajinu, cijene energije su eksplodirale, a naše kuće i preduzeća su postale ovisne o skupe importne energije.
– Nepouzdanost obnovljivih izvora – Sunce i vjetar su divovske, ali ne i kada ih trebamo. U zimskim mjesecima, kada je potražnja za električnom energijom na vrhuncu, obnovljivi izvori često ne mogu zadovoljiti potrebe, a termoelektrane na naftu ili plin postaju skupe i neekološke.
Statistika za razmišljanje:
– U 2022. godini, Hrvatska je uveza 80% svoje električne energije, a 60% toga potječe iz Rusije (prema podacima Agencije za energetsku regulaciju).
– Cijene električne energije za kućanstva u Hrvatskoj su jedne od najskupljih u EU, a preduzeća se suočavaju s energetskim bankrotom.
U ovakvoj situaciji, nuklearna energija se čini kao jedan od rijetkih stabilnih izvora energije koji može:
✅ Osigurati stabilnu proizvodnju bez obzira na vremenske prilike.
✅ Smanjiti ovisnost o ruskom plinu i nafti.
✅ Pružiti jeftiniju električnu energiju na duži rok.
2. Nuklearna energija kao “sigurna opcija” – ali je li to istina?
Nuklearna energija se često naziva “sigurnom opcijom”, ali to nije tako jednostavno. Svi izvori energije imaju rizike – samo ih nekad vidimo, a nekad ne.
| Prednosti nuklearne energije | Rizici i problema |
|———————————-|————————|
| ✅ Velika količina energije – Jedna nuklearna elektrana može zadovoljiti potrebe milijuna ljudi. | ❌ Visoki početni troškovi – Izgradnja NE košta milijarde eura, a povrat investicije traje desetljećima. |
| ✅ Niska emisija CO₂ – Nuklearna energija je jedan od najčistijih izvora energije. | ❌ Otpad koji se ne može jednostavno reciklirati – Radioaktivni otpad mora se čuvati tisuće godina. |
| ✅ Stabilna proizvodnja – Razlikuje se od vjetra i sunca koji zavise od vremena. | ❌ Rizik od nuklearnih nesreća – Čak i moderne elektrane nisu potpuno sigurne (primjer: Fukushima). |
| ✅ Moguća energetska neovisnost – Manje ovisnosti o stranim izvorima. | ❌ Dugo vrijeme izgradnje – Projekt može potrajati 10-15 godina od prvog kamena do punog radnog kapaciteta. |
Primjer iz svijeta:
– Francuska je 70% svoje električne energije dobiva iz nuklearnih elektrana. To joj je omogućilo energetsku neovisnost i relativno niske cijene energije.
– Njemačka, koja je 2011. godine odlučila zatvoriti sve nuklearne elektrane nakon Fukushime, danas plaća najskuplju električnu energiju u EU i ovisna je o ruskom plinu.
3. Zašto je Hrvatska opet zainteresirana?
Hrvatska nije sama u ovom. Češka, Poljska, Mađarska i Bugarska su također razmatrale izgradnju nuklearnih elektrana kao odgovor na energetsku krizu. Međutim, Hrvatska ima svoje specifične razloge:
– Strategija “Energetska neovisnost do 2030.” – Vlada je objavila da će do 2030. godine smanjiti ovisnost o stranim izvorima energije za 30%.
– Potrebno je nadoknaditi zatvaranje termoelektrana – TEG-1 u Plovu i TEG-2 u Krku će se zatvarati u sljedećih nekoliko godina, a zamijeniti ih treba nečim stabilnijim.
– Nuklearna energija kao “most” do 100% obnovljivih – Dok se ne razviju dovoljno veliki kapaciteti vjetra i sunca, nuklearna energija može biti prelazni izvor koji će osigurati stabilnost.
Zanimljiva činjenica:
– Nuklearna elektrana u Krsku (koja je bila u planiranju 1980-ih) nikad nije izgrađena, ali je planirani lokacija (Blatno kod Krka) i danas na raspolaganju. To bi moglo biti praktičan izbor za buduću NE.
—
Nacrt Zakona o nuklearnoj energiji: Što nam donosi?
Nacrt Zakona o primjeni nuklearne energije u civilne svrhe je prvi korak prema mogućoj izgradnji nuklearne elektrane u Hrvatskoj. Ali što to konkreтно znači? Kako će se provoditi i koji su ključni elementi?
1. Cilj zakona: Pravni okvir za nuklearni program
Zakon nije samo “papir” – to je pravni okvir koji će omogućiti:
– Dobivanje dozvola za izgradnju i rad nuklearne elektrane.
– Reguliranje sigurnosti – Postavljanje stroge kontrole nad nuklearnim projektima.
– Obuziranje otpada – Definisanje odgovornosti za upravljanje radioaktivnim otpadom.
– Uspostavljanje javnih savjetodavnih tijela – Da bi građani imali mogućnost utjecaja na odluke.
Ključna riječ: Sigurnost – Hrvatska će morati ispuniti sve europske i međunarodne standarde (npr. EU Nuklearni forum, IAEA).
2. Kako će se odabrati lokacija?
Jedno od najvećih pitanja je: Gdje će stajati nuklearna elektrana?
– Blatno (Krk) – Najčešće spominjana lokacija, jer je već u planiranju i ima infrastrukturu.
– Ploče (Istra) – Druga mogućnost, blizu već postojećih energetskih objekata.
– Novi gradovi – Može se razmatrati izgradnja specijalno dizajniranog grada za nuklearnu elektranu (poput Olkiluota u Finskoj).
Problem:
– Javnost se boji – Mnogo ljudi se plaši nuklearnih elektrana zbog straha od nesreća ili otpada.
– Politika i korupcija – Povijest pokazuje da su lokalne zajednice često ignorirane u korist političkih ambicija.
Primjer iz prošlosti:
– Nuklearna elektrana u Krsku (1980-ih) je bila u planiranju, ali je ustavna sudska odluka (koja je zabranila izgradnju bez jasnog javnog savjetovanja) spriječila projekt.
3. Koje su faze izgradnje?
Izgradnja nuklearne elektrane nije brza stvari – to je dugotrajan proces koji može potrajati 10-15 godina.
Faza 1: Pripremni radovi (1-2 godine)
– Studije utjecaja na okoliš – Moraju se provesti detaljne analize kako bi se utvrdilo kako će elektrana utjecati na okoliš.
– Javno savjetovanje – Građani moraju imati mogućnost izražavanja mišljenja.
– Dobivanje dozvola – Ministarstvo energije i Agencija za nuklearnu sigurnost moraju odobriti projekt.
Faza 2: Izgradnja (5-10 godina)
– Izbor tehnologije – Može se razmatrati francuski EPR (Reaktor generacije III+) ili švedski AP1000.
– Dobavljanje komponenata – Nuklearne elektrane se ne grade “na mjestu” – već se komponente dovode iz inozemstva.
– Rad na sigurnosti – Moraju se izgraditi sigurnosni sustavi koji će spriječiti nesreće.
Faza 3: Puno radno stanje (20-30 godina)
– Proizvodnja električne energije – Elektrana će proizvoditi 1000-1500 MW (dovoljno za 1-1,5 milijuna ljudi).
– Obuziranje otpada – Radioaktivni otpad mora se čuvati u specijalnim skladištima.
– Održavanje i nadzor – Moraju se redovito provoditi sigurnosne inspekcije.
Zanimljiva činjenica:
– Najbrže izgrađena nuklearna elektrana je Flamanville 3 u Francuskoj – izgradnja je trajala 12 godina, a troškovi su iznosili 12 milijardi eura.
—
Što nam nuklearna energija donosi? Prednosti i mane
Nuklearna energija nije ni dobro ni zlo – to je alat koji mora biti ispravno korišten. Da bismo razumjeli da li je to pravi izbor za Hrvatsku, moramo razmotriti prednosti i mane.
Prednosti nuklearne energije za Hrvatsku
✅ 1. Niže cijene električne energije na duži rok
– Nuklearna energija je jedan od najjeftinijih izvora energije ako se uzme u obzir cijeli životni vijek elektrane.
– Primjer: U Francuskoj, nuklearna energija čini 70% ukupne proizvodnje, a cijene su jedne od najnižih u EU.
✅ 2. Energetska neovisnost
– Manje ovisnosti o ruskom plinu i nafti – Hrvatska bi mogla samostalno proizvoditi energiju.
– Primjer: Češka je već 50% svoje energije dobiva iz nuklearnih elektrana i ne ovisi o ruskom plinu.
✅ 3. Stabilna proizvodnja bez obzira na vrijeme
– Razlikuje se od vjetra i sunca, koji zavise od vremena.
– Primjer: U Njemačkoj, koja je zatvorila sve nuklearne elektrane, 2022. godine je imala energetski deficit zbog nedostatka vjetra i sunca.
✅ 4. Manje emisija CO₂ od fosilnih goriva
– Nuklearna energija ne proizvodi direktne emisije CO₂, što je važno u borbi protiv klimatskih promjena.
– Primjer: Švedska je 100% svoje električne energije dobiva iz obnovljivih izvora i nuklearne energije.
Mane i rizici nuklearne energije
❌ 1. Visoki početni troškovi
– Izgradnja nuklearne elektrane košta milijarde eura, a povrat investicije traje 10-15 godina.
– Primjer: Hinkley Point C u Velikoj Britaniji košta 30 milijardi eura, a elektrana će početi raditi tek 2027. godine.
❌ 2. Radioaktivni otpad koji se ne može jednostavno reciklirati
– Radioaktivni otpad mora se čuvati tisuće godina u specijalnim skladištima.
– Primjer: Nuklearni otpad iz Fukushime još uvijek se čuva u temporarnim skladištima 10 godina nakon nesreće.
❌ 3. Rizik od nesreća
– Iako su moderne elektrane sigurnije, rizik od nesreće nije nulatan.
– Primjer: Černobil (1986.) i Fukushima (2011.) su pokazali da ni najsigurnije elektrane nisu potpuno bezopasne.
❌ 4. Dugo vrijeme izgradnje
– Projekt može potrajati 10-15 godina, a to znači da Hrvatska će dugo vremena ostati ovisna o importu energije.
❌ 5. Javna opozicija i strahovi
– Mnogo ljudi plaši se nuklearne energije zbog straha od nesreća ili otpada.
– Primjer: U Njemačkoj, 80% građana se suprotstavilo nuklearnoj energiji nakon Fukushime.
—
Što će se dogoditi slijedećih godina? Vrijeme će pokazati
Nacrt Zakona o nuklearnoj energiji je samo prvi korak. Slijedeće godine će biti ključne za sudbinu hrvatskog nuklearnog programa.
1. E-savjetovanje i javno mišljenje
– Do kraja 2024. će biti završeno e-savjetovanje, a građani će moći izraziti svoje mišljenje.
– Pitanje: Hoće li Hrvatska stvarno htjeti nuklearnu elektranu, ili je to samo politička igračka?
2. Odabir lokacije i tehnologije
– 2025.-2026. će biti ključne godine za odabir lokacije i tehnologije.
– Pitanje: Hoće li se ponoviti greške iz prošlosti (poput Krka 1980-ih), ili će se uzeti u obzir javno mišljenje?
3. Izgradnja (ako se odluči)
– Ako se odluči za izgradnju, projekt će započeti 2027.-2028., a elektrana će početi raditi 2035.-2040.
– Pitanje: Hoće li Hrvatska imati dovoljno novca i stručnjaka da projekt dovede do kraja?
4. Alternativne opcije: Obnovljivi izvori ili plin?
– Hrvatska može razmatrati i druge opcije, kao što su:
– Veći ulaganja u vjetar i sunce (ali to zahtijeva velike mreže i skladišta energije).
– Pogoni na plin (ali to znači ostati ovisna o ruskom plinu).
– Hibridne elektrane (npr. vjetar + baterije + nuklearna energija).
Zanimljiva činjenica:
– Švedska je uspjela 100% svoje električne energije dobaviti iz obnovljivih izvora i nuklearne energije – ali to je trajao 30 godina.
—
Zaključak: Nuklearna energija – budućnost ili rizik?
Hrvatska se nalazi na razlomnici. Nuklearna energija može biti rješenje za energetsku krizu, ali i veliki rizik ako se ne provede ispravno.
Zašto bi trebala biti izgrađena?
✔ Stabilna i jeftina energija na duži rok.
✔ Manja ovisnost o ruskom plinu i nafti.
✔ Pomoć u preлазу na obnovljive izvore.
Zašto bi trebala biti odbijena?
✖ Visoki troškovi i dugo vrijeme izgradnje.
✖ Rizik od nesreća i otpada.
✖ Javna opozicija i strahovi.
Najvažnije pitanje:
Hoće li Hrvatska imati volju i stručnost da projekt dovede do kraja?
Ovo nije samo politički projekt – to je strategijska odluka koja će utjecati na našu budućnost. Moramo biti informirani, kritični i aktivni kako bismo donijeli pravo odluku.
—
Česta pitanja o nuklearnoj energiji u Hrvatskoj
1. Zašto Hrvatska opet razmatra nuklearnu energiju?
Hrvatska razmatra nuklearnu energiju zbog energetske krize – visoke cijene energije, ovisnosti o ruskom plinu i nedostatka stabilnih izvora. Nuklearna energija bi mogla osigurati jeftinu i stabilnu energiju na duži rok.
2. Gdje bi mogla biti nuklearna elektrana?
Najčešće spominjane lokacije su Blatno (Krk) i Ploče (Istra), ali se mogu razmatrati i druge opcije.
3. Koliko bi koštala izgradnja nuklearne elektrane?
Izgradnja nuklearne elektrane košta milijarde eura – najčešće 5-10 milijardi eura ovisno o tehnologiji. Primjer: Elektrana Hinkley Point C u Velikoj Britaniji košta 30 milijardi eura.
4. Koliko dugo traje izgradnja nuklearne elektrane?
Izgradnja nuklearne elektrane traje 10-15 godina – od prvog kamena do punog radnog kapaciteta.
5. Je li nuklearna energija sigurna?
Nuklearna energija je sigurnija od fosilnih goriva, ali nije potpuno bezopasna. Moderne elektrane imaju više sigurnosnih slojeva, ali rizik od nesreća nije nulatan.
6. Što će se dogoditi s radioaktivnim otpadom?
Radioaktivni otpad mora se čuvati tisuće godina u specijalnim skladištima. Hrvatska će morati izgraditi skladište ili saraditi s drugim zemljama (poput Francuske ili Švedske).
7. Hoće li nuklearna energija smanjiti cijene električne energije?
Na duži rok, da. Nuklearna energija je jedan od najjeftinijih izvora ako se uzme u obzir cijeli životni vijek elektrane. Međutim, početni troškovi su visoki, pa će cijene prvih godina možda biti više od trenutnih.
8. Što će se dogoditi ako se odluči za nuklearnu energiju?
Ako se odluči za nuklearnu energiju, slijedeće će godine biti ključne:
– 2024.-2025. – E-savjetovanje i odabir lokacije.
– 2026.-2027. – Dobavljanje dozvola i početak izgradnje.
– 2035.-2040. – Elektrana počinje raditi.
9. Može li Hrvatska samostalno izgraditi nuklearnu elektranu?
Hrvatska ne ima dovoljno stručnjaka za samostalnu izgradnju, pa će morati saraditi s inozemnim partnerima (poput Francuske, Švedske ili Južne Koreje).
10. Što ako se odluči protiv nuklearne energije?
Ako se odluči protiv nuklearne energije, Hrvatska će morati uvelike ulagati u obnovljive izvore (vjetar, sunce, hidroenergiju) i optimizirati mreže kako bi se smanjila ovisnost o importu.
—
Što mislite vi? Hoćete li da Hrvatska ima nuklearnu elektranu, ili bi preferirali druge rješenja? Ostavite svoje mišljenje u komentarima!
Leave a Comment