Uvod
Svake godine sve je više građana koji se odlučuju za dodatnu sigurnost u starosti putem dobrovoljnih mirovinskih fondova. Ova štednja ne predstavlja samo način za osiguranje financijske stabilnosti u mirovini, već i priliku za ostvarivanje značajnih državnih poticaja. U ovom članku detaljno ćemo objasniti kako funkcionira mirovinska štednja, koliko država sudjeluje, te što to znači za svakog potencijalnog štednjom u trećem mirovinskom stupu.
Kako funkcionira mirovinska štednja?
Dobrovoljni mirovinski fondovi – što su i kako rade?
Dobrovoljni mirovinski fondovi predstavljaju oblik osobne štednje koji građanima omogućava dodatno osiguranje za starost. U razliku od obveznog drugog stupa, koji je obavezan, treći stup je dobrovoljan, što znači da sami odlučujete hoćete li i koliko u njega ulagati.
Fondovi upravljaju uplaćenim sredstvima, ulažući ih s ciljem ostvarenja prinosa. Članovi fondova imaju mogućnost samostalno odrediti visinu i dinamiku svojih uloga, a to mogu učiniti prema vlastitim financijskim mogućnostima i životnim planovima.
Zašto je važno ulagati u treći mirovinski stup?
Ulaganje u treći stup pruža dodatnu sigurnost i mogućnost za ostvarivanje većih mirovina. Dok je obvezni stup temelj, dobrovoljni omogućava individualnu kontrolu i povećanje ukupnih primanja u starosti. Individualna kapitalizacija znači da se sredstva obračunavaju i rastu kroz vrijeme, što dodatno motivira građane da razmišljaju dugoročno.
Državni poticaji – kako funkcioniraju?
Količina poticajnih sredstava
Ministarstvo financija redovno isplaćuje poticaje građanima koji štednju provode putem dobrovoljnih mirovinskih fondova. Ova sredstva predstavljaju značajnu potporu, posebno za one koji štednju započinju s manjim uplatama, jer povećavaju ukupni iznos štednje i potencijalne mirovine.
Od 2024. godine, drži se da država na godišnjoj razini isplaćuje gotovo 15 posto od ukupnog uloga svakog člana fonda, što znači da se štednjom u fondu mogu dodatno ostvariti pristojni poticaji.
Koliko mogu ostvariti?
Ukoliko član fonda u 2024. godini uloži oko 700 eura, država mu na račun isplaćuje do 100 eura poticaja. Maksimalni godišnji iznos poticaja, uz najviši predviđeni ulog od 664 eura, iznosi otprilike 100 eura. Ova mjera je osmišljena kako bi građani bili motivirani na redovito štednju i na povećanje ukupne uloge.
Prednosti i nedostaci mirovinske štednje u trećem stupu
Zašto je dobro ulagati?
- Povećanje mirovine: Više ulaganja znači veću buduću mirovinu, što je ključno iz perspektive financijske sigurnosti u starosti.
- Državni poticaji: Siguran dodatni novac, čak i kada štednja nije velika.
- Fleksibilnost: Samostalno odlučujete o visini i dinamici uplate.
- Kapitalizacija: Ulozi se povećavaju kroz povrate, a ne kroz redistribuciju iz državnog proračuna.
Mogući izazovi i nedostaci
- Inherentni rizik ulaganja: Ulaganjem u financijska tržišta postoji mogućnost gubitka dijela uloženih sredstava.
- Kapitalizacija je ovisna o tržišnim uvjetima: Periodi burzovnih padova mogu utjecati na rast vrijednosti fondova.
- Fleksibilnost u plaćanju: Ako ne investirate redovno, višestruki poticaji mogu biti manji ili izostati.
Praktični primjeri i statistike
Srednje uloge i ostvareni poticaji
Recimo, da građanin u 2024. uplaćuje po 500 eura godišnje u fond. Za takvu ulogu, uz 15 posto poticaja, država mu može isplatiti do 75 eura godišnje, što povećava ukupan iznos njegove štednje i mirovinu u budućnosti.
Statistički, gotovo 250 tisuća građana već koristi ovaj oblik štednje, a prosječni ulog je otprilike 600-700 eura godišnje, što znači da će u poticaji ostvariti do 100 eura godišnje ili čak i više za najaktivnije šteditelje.
Zaključak
Dobrovoljna mirovinska štednja postaje sve popularniji izbor za građane koji žele osigurati dodatne prihode u starosti. Prednosti poput državnih poticaja, fleksibilnosti i potencijalnog povećanja mirovine čine ovaj oblik štednje vrlo atraktivnim. Ključno je da građani budu informirani i odgovorni u upravljanju svojom štednjom, jer je to najbolji način da osiguraju financijsku sigurnost u budućnosti.
Često postavljana pitanja
- Koliko smije biti maksimalni godišnji ulog za ostvarivanje poticaja? Do 663,61 eura, što uz 15 posto poticaja daje do 99,54 eura godišnje.
- Može li se štedjeti u više fondova odjednom? Tehnički jest, ali država odobrava poticaje samo za uplate u jedan fond.
- Hoće li poticaji biti dostupni i sljedeće godine? To ovisi o financijskoj politici, ali trenutno je praksa da se kontinuirano objavljuju.
- Da li je štednja sigurna? U fondovima koja su regulirana i nadzirana od strane nadležnih tijela, štednja je relativno sigurna, ali uvijek postoji rizik od gubitka dijela uloženih sredstava zbog tržišnih uvjeta.
- Kako mogu započeti štednju? Kontaktirajte odabrani dobrovoljni mirovinski fond i otvorite račun, te redovno vršite uplate prema vašim mogućnostima.
Leave a Comment