U listopadu 2023. godine, na društvenim mrežama pojavila se uzbudljiva, ali i zabrinjavajuća fotografija: jedan od prepoznatljivih plavih javnih bicikala zagrebačkog sustava “Bajs” razbijen i napušten na obroncima Sljemena. Slika je brzo postala viralna, potaknuvši burne reakcije građana, od podsmijeha do bijesa, otkrivajući pritom mnogo dublje probleme koji muče ovaj ambiciozni gradski projekt. Kako je bicikl uopće dospio na planinu, tko stoji iza vandalizma i je li cijela inicijativa zapravo financijski i logistički neodrživa? Ovo nije samo priča o jednom oštećenom biciklu – riječ je o kompleksnoj mješavini urbanog prometa, javnog novca i društvenog ponašanja koja zahtijeva detaljnu analizu.
Početak bajs revolucije u Zagrebu: San ili realnost?
Gradonačelnik Tomislav Tomašević predstavio je u svibnju 2022. godine sustav javnih bicikala kao ključni korak prema zelenijem i modernijem Zagrebu. Prvih 2.000 vozila distribuirano je na 180 stanica širom grada, od centra do prigradskih naselja, s ciljem smanjenja prometnih zagušenja i poticanja zdravijeg načina života. Cijene bile su pristupačne: 0,50 eura za pola sata, mjesečna pretplata od 5 eura te godišnja za 30 eura, što je mnogima učinilo uslugu iznimno atraktivnom. No, iza ovih brojki krije se investicija od 9,3 milijuna eura, dodijeljena tvrtki Sustav javnih bicikala d.o.o., koja djeluje kao lokalni partner globalnog Nextbike sustava. Projekt je obećavao ne samo vozila, već i sofisticiranu aplikaciju, nadzorni sustav te punu uslugu održavanja kroz četiri godine. Međutim, već u prvim mjesecima javili su se znakovi problema, poput nedovoljnog broja stanica u perifernim dijelovima grada i tehničkih poteškoća s aplikacijom.
Financijska pozadina: Tko profitira i koliko košta održavanje?
Izvorno, kritike usmjerene prema projektu bile su fokusirane na navodno previsoku cijenu po biciklu, koja se procjenjivala na oko 6.000 eura. Istraživanja su pokazala da ta brojka uključuje ne samo sam trošak proizvodnje vozila, već i cjelokupnu infrastrukturu – od instalacije stanica, razvoja softvera, platforme za plaćanje, do troškova promocije i budućeg održavanja. U usporedbi s drugim europskim gradovima, poput Beča ili Ljubljane, gdje slični sustavi koštaju između 3.000 i 5.000 eura po jedinici, zagrebačka investicija doista izgleda skuplje, ali opravdano s obzirom na širi opseg usluga. No, pitanje ostaje: je li učinkovito upravljanje tim sredstvima? Primjerice, neki korisnički iskazi ukazuju na sporije reagiranje na kvarove, što dovodi do dugotrajnog vanpogonstva vozila i gubitka funkcionalnosti sustava.
Sljemenski incident: Što se točno dogodilo i zašto?
Povratak na viralnu fotografiju s početka – kako je bajs završio na Sljemenu? Prema istraživačkim podacima i svjedočanstvima, u pitanju je vjerojatno kombinacija vandalizma i nedostatka nadzora. Bicikli su opremljeni GPS uređajima, ali ako korisnik prekine vožnju na nedopuštenom mjestu ili jednostavno napusti vozilo, sustav nema trenutni mehanizam fizičke intervencije. U ovom slučaju, netko je očito odvezao bajs iz centra grada prema planini, gdje ga je oštetio i ostavio. Statistike pokazuju da je u prvih godinu dana rada sustava zabilježeno preko 50 sličnih incidenata, uključujući krađe, oštećenja ili napuštanje vozila izvan odredenih zona. Ovo otkriva ranjivost projekta na ljudsku nemarnost i zlonamjernost, što nameće pitanje jesu li mjere zaštite bile dovoljno razvijene.
Prednosti i nedostaci zagrebačkog bajs sustava
Kao i svaki urbani projekt, “Bajs” ima svoje jake i slabe strane. S jedne strane, nudi ekološki prihvatljiv način prijevoza, smanjuje prometnu gužvu i potiče tjelesnu aktivnost, što je posebno važno u gradu koji se suočava s problemom onečišćenja zraka. Također, pristupačne cijene čine ga dostupnim širokom krugu građana, uključujući studente i turiste. S druge strane, nedostaci uključuju ograničenu pokrivenost stanicama u manje naseljenim područjima, što smanjuje praktičnu upotrebljivost, te ranjivost na vandalizam, kao što je slučaj na Sljemenu. Usporedbe s gradovima poput Koprivnice, gdje slični sustavi imaju manje incidenata zahvaljujuči jačoj zajednici i educiranijim korisnicima, naglašavaju važnost društvene odgovornosti.
Korisnička iskustva: Što kažu ljudi koji koriste bajseve?
Ankete provedene krajem 2023. među korisnicima pokazale su podijeljena mišljenja. Neki hvala jednostavnost korištenja aplikacije i udobnost vozila, posebno onih s dječjim sjedalima, koji su popularni među obiteljima. Drugi, međutim, žale na česte kvarove, poput pokvarenih kočnica ili elektronskih brava, te sporo reagiranje službe za održavanje. Jedan korisnik iznio je primjer: “Čekao sam tjedan dana da poprave bajs kod moje stanice, a u međuvremenu sam morao koristiti auto, što je porazilo cijelu ideju zelenog prijevoza.” Ovi izazovi ukazuju na potrebu za kontinuiranim poboljšanjima u operativnom dijelu sustava.
Zaključak: Je li bajs projekt budućnost ili promašaj za Zagreb?
Zagrebački sustav javnih bicikala predstavlja hrabar korak prema održivijem gradu, ali suočava se s izazovima koji su dijelom predvidljivi u svakom većem urbanom projektu. Sljemenski incident nije samo anegdota; simbol je potrebe za boljim nadzorom, edukacijom korisnika i jačanjem infrastrukture. Uz adekvatna ulaganja u tehnologiju i zajednicu, “Bajs” može postati trajni doprinos prometnoj kulturi Zagreba. No, bez toga, riskira da ostane skupi eksperiment s ograničenim učinkom. Kao što pokazuje iskustvo drugih europskih metropola, uspjeh ovakvih inicijativa ovisi o kontinuiranom angažmanu i prilagodbi.
Često postavljana pitanja o zagrebačkom bajs sustavu
Koliko košta iznajmljivanje bajsa i koje su opcije pretplate?
Cijena iznosi 0,50 eura za prvih 30 minuta, dok mjesečna pretplata iznosi 5 eura, a godišnja 30 eura, što uključuje neograničen broj vožnji unutar vremenskog ograničenja po vožnji.
Kako se prijaviti za korištenje sustava i je li potrebna registracija?
Da, korisnici moraju preuzeti mobilnu aplikaciju “Bajs”, registrirati se putem osobnih podataka i povezati kreditnu karticu za plaćanje. Proces traje nekoliko minuta i omogućuje trenutno korištenje.
Što učiniti ako naiđem na oštećeni bicikl ili ga netko vandalizira?
Trenutno, preporuča se prijava putem aplikacije ili pozivom na korisničku službu, koja bi trebala reagirati u roku od nekoliko sati. No, neki korisnici izvještavaju o sporijem odazivu.
Gdje se nalaze stanice i jesu li dostupne u svim dijelovima grada?
Stanice su koncentrirane u središtu i naseljenijim zonama, s oko 180 lokacija, ali periferije imaju manju pokrivenost, što može ograničiti dostupnost.
Kako sustav nadzire korištenje i sprječava zloupotrebe?
Koristi GPS praćenje i automatske naplate za prekoračenje vremena ili napuštanje izvan zone, ali fizički nadzor je ograničen, što dovodi do incidenata poput onog na Sljemenu.
Je li projekt isplativ i koliko je građana zapravo koristi?
Prema podacima iz 2023., sustav bilježi preko 10.000 vožnji tjedno, što ukazuje na solidno korištenje, ali dugoročna isplativost ovisit će o smanjenju troškova održavanja i povećanju pouzdanosti.
Leave a Comment