Upoznajte duboke društvene i političke izvore nasilja nad ženama
U Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, nasilje nad ženama postaje sve alarmantniji problem. No, što stoji iza tog poražavajućeg trenda? Kako se društvo suočava s pojavom koje često ide ruku pod ruku s raznim oblicima terora i manipulacije? U ovom članku ćemo krenuti u dubinsku analizu fenomena nasilja nad ženama, posebno s fokusom na društvene, političke i kulturne okvire koji omogućuju takve pojave. Posebno ćemo istražiti ulogu radikalnih skupina, ultrakonzervativnih ideologija te njihov utjecaj na zakone i javni prostor.
Razumijevanje društvenog okruženja: Kako društvo normalizira nasilje?
Kako društvene norme utječu na percepciju nasilja?
Nekada se čini kao da društvo, zbog mnogih slojeva i složenosti, gotovo i ne primjećuje da nasilje nad ženama postaje svakodnevica. Tradicionalne norme, patrijarhalni obrasci i kulturni izrazi koji već stoljećima prevladavaju, često doprinose prihvaćanju ili minimiziranju ženskog nasilja. Statistike govore da je broj femicida u Hrvatskoj u posljednjih pet godina u stalnom porastu: od 7 slučajeva 2018. pa do gotovo 20 žrtava 2023. godine. Idealno, žene bi trebale biti zaštićene od takvog terora, no društvene norme često rade na štetu žrtava, dopuštajući nasilnicima da djeluju gotovo nekažnjeno.
Uloga religije i konzervativnih ideologija
Posebno u posljednje vrijeme, svjedočimo porastu propovijedi ultrakonzervativnih skupina koje naglašavaju tradicionalne porodice i podčinjavanje žene muškarcu. Takve skupine često koriste religiozne narative za opravdavanje nasilja ili za nametanje moralnih normi koje ženama ograničavaju osnovno pravo na izbor. Na primjer, u zadnjih godinu dana, veliki broj manifestacija i javnih skupova dogodi se u kontekstu protesta protiv prava na pobačaj ili edukacije o spolnosti, što često popraćeno je i vrijeđanjem i prijetnjama ženama i aktivistkinjama. Takve skupine, preko taktično manipulativnih poruka, potiču nasilje i strah, nametajući svoju volju kao jedinu ispravnu.
Politički utjecaji i zakonska neefikasnost — prvi koraci prema sigurnijem društvu
Koliko su zakoni učinkoviti? Kritike i ograničenja pravosudnog sustava
Iako je Hrvatska, formalno gledano, poduzela korake prema zaštiti žena od nasilja, uključujući ratificiranje Istanbulskog konvencije i uključivanje femicida u Kazneni zakon, pravi je problem u provedbi i provedbenoj volji pravosuđa. Često se događa da su prijave za nasilje i dalje ignorirane ili se s njima postupa s minimalnom ozbiljnošću. Na primjer, slučaj iz Bedekovčine pokazuje kako sudski postupci mogu trajati godinama, a nasilnici ostaju na slobodi i nakon višestrukih prijava. Istovremeno, statistika pokazuje da je od 2020. do 2023., gotovo 70% optuženika za femicid na sudu prošlo s uvjetnim kaznama ili bez ikakvog zatvorskog zatvora. Takav nerad potiče osjećaj da nasilje, iako kažnjivo, u stvarnosti prolazi gotovo nekažnjeno.
Nepostojan odgovor institucija
Još veći je problem što sustavi poput policije ili socijalnih službi često nemaju dovoljno resursa ili volje za pravovremenu reakciju. Često je dovoditi slučajeve do visokih razina agresije, a preventivne mjere se odgađaju ili ignoriraju. Tako je, primjerice, u slučaju Josipa Oršuša, nasilnika s 35 kaznenih prijava, policija znala za njegovu nestabilnu i opasnu osobnost, a opet je bio na slobodi do trenutka tragedije. Ta nepokolebljiva komunikacija između institucija i pravde često ostaje samo mrtvo slovo na papiru, čime se šalje poruka da je nasilje moguće i opravdano.
Radikalne skupine i manipulacije: Tko i zašto potiče atmosferu straha?
Uloga ekstremnih društvenih skupina u narušavanju javnog reda
Na javne prostore sve češće ulaze skupine koje koriste religioznu ili ideološku retoriku za podupiranje svojih ciljeva. Posebno je vidljiv porast molitelja i radikalnih zagovaratelja „obiteljskih vrijednosti“ na trgovima u gradovima diljem Hrvatske. Oni koriste simboliku molitvi, ruža i velikih transparenta za prikriveni politički i kulturni terorizam. Kada su prošle godine na Trgu Josipa Bana u Zagrebu uništene ruže posijane kao znak sjećanja na žrtve femicida, to je postalo simbol otpora takvoj atmosferi. Istraživanja pokazuju da se takve skupine često služe strahom, prijetnjama i simbolima koji izazivaju podjelu i osjećaj ugroženosti kod žena, ali i šire javnosti.
Zašto je takva taktika učinkovita?
Ove skupine intenzivno koriste medije i društvene mreže za širenje svojih poruka. Neki od njihovih lidera redovno pljuju i veličaju nasilje, a njihovi odani sljedbenici često koriste nasilne izraze za prijetnje i zastrašivanje protivnica i aktivistkinja. Nesporazumi oko prava na abortus, prava žena i LGBT+ zajednice postaju oruđa za rast društvenih napetosti. Takav smo svijet, na žalost, svjedoci svakodnevno — od Praga do Dubrovnika, gdje se često događaju demonstracije i napadi na žene koje se usude javno govoriti o nasilju.
Kako zaštititi žene i suzbiti nasilje?
Prevencija, obrazovanje i jačanje zakona
Ukoliko želimo promijeniti situaciju, ključni su izazovi: podizanje svijesti, obrazovanje i strožije kazne za počinitelje. Redoviti i kvalitetni programi edukacije roditelja, škola i lokalnih zajednica mogu biti početna točka za promjenu mentaliteta. U isto vrijeme, nužno je osnažiti zakonske institucionalne sustave za efikasniji odgovor na prijetnje i nasilje. To podrazumijeva brže postupke, strože kazne i, naravno, potporu žrtvama — od psihološke, pravne pa sve do finansijske pomoći.
Uloga civilnog društva i medija
Građanske udruge, žene aktivistkinje i mediji igraju ključnu ulogu u podizanju svijesti i osuvremenjivanju zakona. Kampanje, peticije i javni pritisak mogu stvoriti uvjete za ozbiljnije djelovanje nadležnih institucija. Primjerice, nedavno je preko 70.000 građana potpisalo peticiju za zabranu molitelja na trgovima, čime je dokazano da je otpor i angažman stanovništva jači kada su prava žena i sigurnost u pitanju.
Zaključak: Što nam donosi budućnost?
Hrvatska, kao društvo, suočava se s izazovima koji sežu od predrasuda, preko političke manipulacije, do policijske i pravosudne neefikasnosti. Ova kombinacija omogućava da nasilje nad ženama i dalje cvjeta, često pod okriljem nepravde i nasilnih ideologija. Međutim, s jasnim zakonima, edukacijom i društvenom voljom, moguće je izgraditi sigurnije i ravnopravnije društvo. Naš zadatak je osvijestiti opasnosti, podržati žrtve i insistirati na kaznama za počinitelje — jer svaka žena zaslužuje život bez straha i nasilja.
Česta pitanja (FAQ)
Koji su najčešći oblici nasilja nad ženama u Hrvatskoj?
Najčešći oblici uključuju fizičko nasilje, psihološko zlostavljanje, seksualno nasilje i ekonomsko otuđenje. Statistički podaci pokazuju da je najrasprostranjeniji fizički i psihički oblik nasilja, a femicidi čine gotovo 15% svih ubojstava u zemlji.
Kako prepoznati da li je netko u opasnosti od nasilja?
Signali uključuju stalne prijetnje, kontrolu, izolaciju od obitelji ili prijatelja, nagle promjene u ponašanju te zastrašivanje. Ukoliko primijetite takve simptome kod bliske osobe, najbolje je potražiti pomoć ili ih potaknuti da potraže stručnu podršku.
Zašto je pravosudni sustav često neefikasn?
Razlozi uključuju preopterećenost, nedostatak resursa, dvosmislene zakone i nedostatak volje za efikasnim djelovanjem. Često se događa da slučajevi ostanu na sudu godinu ili dva bez konkretnih kazni, što dodatno umanjuje osjećaj sigurnosti u društvu.
Kakve mjere možemo poduzeti kao građani?
Ključne mjere uključuju podršku žrtvama, edukaciju javnosti, potpisivanje peticija, sudjelovanje u lokalnim inicijativama i informiranje o pravima. Svaki glas i svaki čin mogu napraviti korak prema društvu bez straha i nasilja.
Leave a Comment