Uvijek iznova, političari optimističnim najavama obećavaju gaženje granica i podizanje standarda umirovljenika, no stvarnost najčešće ostaje razočaravajuća. Vlada RH, pod vodstvom premijera Andreja Plenkovića, često ističe kako će uskoro ostvariti rast mirovina i poboljšati životni standard starije populacije. Međutim, statistike i analiza stručnjaka poput Bloka umirovljenici zajedno (BUZ) pokazuju da su ta obećanja uglavnom razvodnjena, a korijen problema krije se u neispunjenim smjernicama i politikama koje su se nisu dogodile niti tijekom proteklih desetljeća.
Politička mitska priča o rastu mirovina
Očekivanja na papiru: što je obećano?
Premijer Plenković i njegova Vlada često ističu da će do kraja mandata prosječna mirovina narasti na 800 eura, a do kraja 2024. godine čak i prema 870 ili 960 eura, sve pod izlikom povećanja koeficijenata, smanjenja penala i ukidanja penalizacija. U najnovijim izjavama, naglase da će se povećati invalidske mirovine, ukidati penalizacije i povećavati dodaci, no, statistike i analize pokazuju da ta priča ne odražava stvarno stanje.
Stvarnost: što nam govore brojevi?
Statistički podaci pokazuju da je u Hrvatskoj 43 posto umirovljenika primilo u 2022. godini mirovine niže od 400 eura, dok je 82 posto umirovljenika primilo manje od 600 eura. Prosječna mirovina, prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO), u posljednjih nekoliko godina je stagnirala ili je tek minimalno porasla, najčešće praćena inflacijom od 10% godišnje. To znači da ako je 2016. prosječna mirovina bila približno 500 eura, danas je ta brojka svega nešto više od 600 eura, što je daleko od obećanih 800 eura i više.
Zašto obećanja nisu ostvariva?
Mirno ili “profitabilno” planiranje?
Većina političara u Hrvatskoj fokusira se na kratkoročne mjere koje ne vode ka dugotrajnom poboljšanju, prenoseći teret inflacije na umirovljenike. Umjesto povećanja realnih prihoda i produktivnosti, vlast se oslanja na lažna obećanja i priče o povijesnim iskoracima. Ovisnost o godišnjim dodatcima od svega šest eura po godini staža, kako tvrdi BUZ, je više naknada za političku propagandu, nego stvarna pomoć koja bi smanjila jaz između navodnog i stvarnog životnog standarda.
Koje su glavni uzroci neostvarenih obećanja?
- Neodržive financijske politike: veliki dio državnih prihoda dolazi od poreza, a troškovi za mirovine i socijalnu zaštitu ne smanjuju se, već se samo preklapaju sa zaduživanjem.
- Visoka stopa inflacije: od 10% godišnje u posljednjih nekoliko godina, inflacija umanjuje realna povećanja mirovina, čime se zapravo smanjuje njihova vrijednost.
- Presentizam političkih elita: fokus na kratkoročne efekte, a ne na održivost sustava socijalne skrbi i mirovina.
Zdrava politika ili politički marketing?
Utjecaj političkih obećanja
Partije i vlade često koriste obećanja o povećanju mirovina kao alat za dobivanje povjerenja glasača. Međutim, te najave često ostaju na razini parola, bez stvarnih konkretnih mjerama. U slučaju Hrvatske, BUZ ističe da su “povećanja” najčešće usklađenja s inflacijom, a ne stvarni rast plaća ili produktivnosti, što u konačnici samo šteti dugoročnoj sigurnosti mirovinskog sustava.
Koje su prednosti i mane ovakvog pristupa?
- Prednosti: kratkoročno podizanje povjerenja javnosti, izgled da se nešto radi na poboljšanju.
- Mane: dugoročno smanjenje kupovne moći umirovljenika, povećana ovisnost o državnim financijskim mehanizmima, rizik od socijalne deziluzije i socijalne napetosti.
Statistika i aktualni podaci o mirovinama
Podaci iz lipnja 2023.
Prema HZMO, prosječna mirovina u Hrvatskoj se kreće oko 620 eura, dok je najmanje isplaćivana mirovina oko 250 eura. Istraživanja pokazuju da je gotovo 30% umirovljenika u risku siromaštva, a više od polovice ih nema nikakve alternative osim državne potpore ili dodatnih primanja od drugih izvora.
Kako statistike prikazuju stvarno stanje?
Trenutno, Hrvatska je na 17. mjestu u Europi po prosječnoj mirovini, ali je prema indeksu siromaštva među starijima, daleko ispod prosjeka EU. Stavke poput minimalne mirovine od 300 eura za 300.000 penzionera, razbijaju iluzije o društvu koje je briga za starije. U praksi, mnogi stariji građani sponatno rade ili žive zahvaljujući solidarnosti širih obitelji.
Koje su alternative i rješenja?
Reforma mirovinskog sustava
Da bi se zaista podigla razina mirovinа, potrebno je reformirati sustav, povećati doprinos, potaknuti rast plaća i produktivnost te uspostaviti dugoročno održive politike. To uključuje i razne mjere za povećanje uloženih sredstava, diversifikaciju portfelja i smanjenje troškova administracije.
Politička odgovornost i transparentnost
Važno je da građani upoznaju istinu o stanju njihova mirovinskog sustava i da traže odgovorne politike koje će im osigurati dostojanstveniji život u starosti, a ne samo prazne najave i nerealne ciljeve.
Zaključak: Puna istina o mirovinskim obećanjima
Da je Vlada formalno ispunila svoja obećanja, prosječna mirovina danas bi bila najmanje 1.200 eura, a ne 600 ili 650 eura kako je zapravo stanje. Politika uglavnom skriva ili umanjuje stvarne izazove, a umirovljenici ostaju s aspekta opstanka u skupoj zemlji poput Hrvatske, često na rubu siromaštva. Stoga, važno je popisati realna rješenja i zahtijevati transparentnost koja će dovesti do održivog i pravednog sustava za sve generacije.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Zašto je prosječna mirovina niža od obećane?
Načelno, obećanja o rastu mirovina temelje se na nominalnim brojkama, dok inflacija i realni rast plaća utječu na njihovu stvarnu vrijednost. Često, obećanja su više retorička nego realna, te ne odražavaju stvarno stanje ekonomije i sustava socijalne skrbi.
Kada će se ostvariti obećani rast mirovina?
Nažalost, teško je predvidjeti točan datum. Trenutne ekonomske prilike, visok stupanj zaduženosti i politička nesigurnost u Hrvatskoj otežavaju dugoročne prognoze. Dugoročno, potrebna je temeljita reforma, a ne povremene “slatke” najave.
Kako bi se mogle unaprijediti mirovinе?
Ključ je u povećanju doprinosa, reformi upravljanja fondovima, diversifikaciji ulaganja i motiviranju na produktivni rad i radne mjere. Također, ranije uključivanje ljudi u dodatne oblike uštede i štednje za starost može smanjiti pritisak na državni sustav.
Koji su rizici nepopravljivog stanja?
Bez ozbiljnih reformi, Hrvatska se može naći u situaciji gdje će sve veći broj starijih biti financijski ovisan o obitelji ili društvenoj pomoći, dok će sustav postfixovi za mirovine biti sve neodrživiji. To može dovesti i do socijalnih nemira te smanjenja kvalitete života starije populacije.
Naš zaključak je jasan: bez stvarnih politika koje će sustavno rješavati temeljne probleme, obećanja će ostati pusta retorika, a mirovine će i dalje zaostajati za realnim potrebama hrvatskih umirovljenika. Potrebno je više transparentnosti, odgovornosti i konkretnih koraka prema održivosti i pravednosti cijelog sustava.
Leave a Comment