U srcu hrvatskog pravosuđa odigrao se dramatičan slučaj koji je iznova pokrenuo pitanje o granicama službene samovolje unutar Ministarstva unutarnjih poslova. Nakon pet godina sudskih bitki, Općinski sud u Gospiću donio je presudu u korist Mladena Kranjčevića, bivšeg zamjenika načelnika Policijske uprave ličko-senjske, utvrdivši da su radnje MUP-a predstavljale sustavno uznemiravanje i tešku povredu njegova osobnog i profesionalnog dostojanstva. Ovaj slučaj, koji je započeo 2020. godine, nije samo osobna drama jednog čovjeka, već i alarmantni primjer kako politički utjecaji i unutarnje borbe za moć mogu urušiti karijere poštenih službenika.
Početak orkestrirane kampanje protiv Kranjčevića
Sve je počelo neposredno nakon iznenadne smrti Josipa Biljana, tadašnjeg načelnika PU ličko-senjske, početkom 2020. godine. Biljan, po svemu sudeći, bio je poštovan i iskusan policijski dužnosnik čija je smost iznenadila cijelu zajednicu. Njegov nasljednik, Zoran Zdunić, prebačen je iz Zagreba u Gospić kako bi preuzeo dužnost, a prema iskazima i dokumentima, vrlo brzo je pokazao namjeru da “očisti” stožer od pojedinaca koje nije smatrao svojima.
Smjena i premještaj u Novalju
Kranjčević, koji je do tada obnašao dužnost zamjenika načelnika, bio je među prvima na meti. Bez ikakvog valjanog obrazloženja ili postupka, smijenjen je s položaja i premješten na radno mjesto u Novalji, preko stotinu kilometara od njegova doma. Ovakav potez nije bio samo neprijatan – bio je očito namjerno ponižavajuć i imao je za cilj izolirati ga od njegove obitelji, prijatelja i kolega, što je klasična taktika u sličnim slučajevima kadrovskih pročišćavanja.
Premještaj je izvršen pod izlikom “organizacijskih promjena”, no Kranjčević i njegovi branitelji istaknuli su da nije bilo objektivnih razloga za takvu odluku. On je imao izvrsne ocjene, bio je cijenjen među podređenima, a njegov rad nikada nije doveen u pitanje službenim putem. Ovo je bio čist pokazatelj da se radi o namjernom uznemiravanju, možda čak i osveti zbog ranijih nesuglasica ili jednostavno želje za postavljanjem lojalnijih ljudi na ključne pozicije.
Petogodišnja pravna bitka i uloga sudstva
Kranjčević nije mirno prihvatio ovakvo postupanje. Uz podršku odvničkog tima, pokrenuo je sudski postupak protiv MUP-a, tražeći zaštitu svojih prava i dokazivanje nezakonitih radnji. Postupak se otegao punih pet godina, što je dodatno opterećivalo njegovu obitelj i psihičko zdravlje, ali istovremeno pružilo vrijeme za prikupljanje čvrstih dokaza i svjedočenja.
Presuda Općinskog suda u Gospiću
Konačno, krajem 2025. godine, sud je donio povijesnu presudu. Sudac je utvrdio da su radnje MUP-a – uključujući smjenu, premještaj i kasnije postupke – predstavljale sustavno uznemiravanje i kršenje temeljnih ljudskih prava. Presuda nije bila samo pobjeda za Kranjčevića, već i snažna poruka svim institucijama da zloupotrebe ovlasti neće proći nekažnjeno.
U obrazloženju, sud je posebno istaknuo nedostatak transparentnosti i objektivnosti u postupanju MUP-a, naglašavajući da je cijeli slučaj imao karakter osobne osvete ili političkog pritiska, a ne službene nužde. Ovo je presudno jer otvara vrata i drugim sličnim slučajevima da budu razmotreni na isti način, potičući veću odgovornost unutar državnih tijela.
Šire implikacije za hrvatski pravni sustav i društvo
Ovaj slučaj nije izolirana pojava. On reflektira šire probleme unutar hrvatskog društva, uključujući politizaciju državne uprave, nedostatak zaštite službenika od samovolje i sporost sudskih postupaka. Prema podacima Ureda za ljudska prava, slični slučajevi uznemiravanja unutar MUP-a i drugih ministarstava nisu rijetkost, ali rijetko završavaju tako jasnom presudom u korist žrtve.
Statistički uvid i trendovi
Tijekom posljednjeg desetljeća, broj prijava za uznemiravanje i nezakonite smjene unutar javne uprave polako raste, što ukazuje na sve veću svijest službenika o svojim pravima, ali i na trajnu prisutnost problema. Na primjer, u 2024. godini, omjer uspješnosti u takvim parnicama bio je tek oko 30%, što čini Kranjčevićevu pobjedu još značajnijom.
Zaključak: Potreba za reformama i većom transparentnošću
Slucaj Mladena Kranjčevića služio je kao podsjetnik da, unatoč napretku, hrvatski pravni i upravni sustavi i dalje imaju mračne stranice koje zahtijevaju hitne reforme. Njegova borba nije bila uzaludna – osigurala je pravnu satisfakciju i postavila presedan za buduće slučajeve. Kako bismo spriječili ponavljanje sličnih situacija, ključno je jačati nezavisnost unutarnjih kontrola, ubrzati sudskie postupke i poticati kulturu poštovanja prema službenicima, bez obzira na političke prilike.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Što je točno bio razlog smjene Mladena Kranjčevića?
Prema sudskoj presudi, nije bilo valjanog razloga za smjenu – radilo se o proizvoljnoj odluci unutar MUP-a, vjerojatno vođenoj političkim ili osobnim motivima.
Koliko je trajao sudski postupak i zašto toliko dugo?
Postupak je trajao pet godina, što je uglavnom posljedica složenosti dokazivanja, brojnih ročišta i proceduralnih odgoda karakterističnih za hrvatski sudski sustav.
Kakve su šanse da se slični slučajevi ponove?
Nažalost, bez sustavnih reformi, šanse su prilične. No, ova presuda daje nadu drugima da će se boriti za svoja prava i da pravda može pobijediti.
Je li MUP komentirao presudu?
Do sada, Ministarstvo unutarnjih poslova nije dalo službeno priopćenje, ali očekuje se da će se izjasniti u nadolazećim danima, moguće uloživši žalbu na presudu.
Leave a Comment