Uvod
Godine 2012., hrvatsko pravosuđe suočilo se s jednom od najvećih lihvarskih afera u novijoj povijesti zemlje, kada je skupina počinitelja pod vodstvom Frane Čalušića ingilizirala milijunske iznose koristeći protupravno stečenu imovinu i pohlepu. Rampe pravde zatvorile su se tek nakon sedam godina borbe, a proces odobravanja i oduzimanja nezakonito stečene imovine napokon je rezultirao prvostupanjskom presudom. Ovaj slučaj ističe složenost kazneno-pravnog sustava, pitanja o imovini stečenoj putem kaznenih djela te prava žrtava u višegodišnjem pravnom vijeku. Puno detalja otkriva kako je sustav pravde odradio svoj posao, ali i koje izazove donosi suočavanje s velikim lihvarima u Hrvatskoj.
H2: Povijest slučaja i okolnosti
Kamatar 2012 – što se dogodilo?
Činjenice su jasne: Frano Čalušić, njegov sin Miro te njihovi pomagači godinama su koristili lihvarske ugovore, iskorištavali slabije financijski situirane osobe, te sklapanjem visokih kamatnih stopa i prijevarama stekli imovinu u vrijednosti gotovo 4 milijuna eura. Nastojeći povećati dobit, koristili su metode poput manipulacije, prikrivanja pravih vlasništava, pa čak i prikrivanja zaostalih dugova. Iako je od kraja događaja proteklo već sedam godina, pravda je na kraju stigla do zrelosti – iako teška i dugotrajna.
Kako je prikupljena imovina?
Ključni element bio je način na koji su stekli nekretnine u Šestinskom Kraljevcu, Trogiru, Predragi, Granešini, Kraljevici, Bjelovaru, Remetama, Gajnicama, te Segetu, koje su u konačnici postale dio imovine Republike Hrvatske. Sve je počelo sklapanjem lihvarskih ugovora, gdje je kamatna stopa bila višestruko veća od prosječne tržišne. Oštećene strane u tim transakcijama, većinom nemoćne i zbunjene, ostale su bez svojih živaca i financijske sigurnosti, a njihova imovina našla se na udaru zakona.
H2: Presuda i pravne posljedice
Detalji presude i oduzimanje imovine
Presudom je nepravomoćno utvrđeno da je cijela imovina stečena protupravnim putem, jer je riječ o imovini stečenoj kaznenim djelima, a sve će biti oduzeto državnom proračunu. Sud je odlučio brisati Frani Čalušiću, nasljedniku, sve nekretnine i novac stečeni na temelju visokih kamata i prevara,. Ukupna vrijednost oduzete imovine procijenjena je na gotovo 3,9 milijuna eura. Osim toga, od Frana Čalušića zahtijeva se uplata preostalih 864.450 eura, što predstavlja razliku između stečenih koristi i oduzetih predmeta. Napomenuto je kako će banke, Zagrebačka i Privredna, biti naložene da uplate navedeni iznos u korist Hrvatske.
Reakcije i komentari na presudu
Oštećeni su oduševljeni konačnim rješenjem, smatrajući da je barem jedan od koraka prema pravdi u ovom dugom procesu. Međutim, neki su izrazili i zabrinutost zbog mogućnosti žalbi i eventualnog preispitivanja odluke. Branitelji optuženika najavljuju žalbu, iznoseći mišljenje kako je država svojim miješanjem narušila temelje pravne sigurnosti i da je ovime narušen ustavni poredak. Argumentiraju da je ovakvo pravno miješanje iz 1945. godine neprimjereno modernom pravnom sustavu i da je potrebno pronaći načine da se zaštite prava svih uključenih.
H2: Razmišljanja o pravdi i posljedicama za društvo
Ovaj slučaj podiže pitanje kako pravosuđe može učinkovito stati na kraj lihvarima, ali i kako zaštititi prava žrtava u dugotrajnim sudskim sporovima. Složenost pravnih procjena, utjecaj na imovinsko pravo te često duga trajanja sudskih procesa samo su neki od problema s kojima se suočava hrvatski pravni sustav. Uz to, pitanje je koliko je sustav spreman osigurati pravdu u slučajevima velikih lihvarskih radnji koje bogate pojedince, a istovremeno iscrpljuju i uništavaju živote običnih ljudi.
Zaključak
Nakon višegodišnje pravne bitke, slučaj lihvara i oduzimanja nezakonite imovine pokaže kako je pravda ipak moguća, ako sustav djeluje dosljedno i nepopustljivo. Presuda je, uz sve prateće dileme, ogledalo toga koliko je važno da država i pravosudni sustavi budu čvrsti zaštitnici zakona i pravednosti. Ovaj slučaj ostaje trajna opomena svima onima koji pokušavaju ostvariti korist na štetu drugih, te podsjetnik na neophodnost borbe za transparentnost i poštenje u pravdi.
FAQs – Često postavljana pitanja
- Koliko je zaista vređala kamatna stopa u ovom slučaju?
U ovom slučaju, kamatne stope su često bile višestruko veće od tržišnih, ponekad i preko 100%. Takve visoke kamate najčešće su bile dio lihvarskih ugovora, koji su često uključivali bijedne uvjete i skriveni dug. - Kako se može spriječiti slični slučajevi u budućnosti?
Potrebno je jačati sustav nadzora nad kreditnim i ugovornim poslovima, educirati građane o njihovim pravima te uvesti strože zakone protiv lihvarstva i prevara, kao i efikasniji pravni sustav za rješavanje takvih slučajeva. - Što će biti s imovinom nakon pravomoćne presude?
Ime imovine će biti oduzeto i prebačeno u državno vlasništvo, koje će je moći prodati ili koristiti za razvojne projekte, a novac će biti upotrijebljen za jačanje pravne sigurnosti i pomoć žrtvama. - Koliko dugo je trajao cijeli sudski postupak?
Postupak je trajao više od sedam godina od početnih optužbi do konačne presude, što nije neuobičajeno u složenim slučajevima s visokim financijskim iznosima i višestrukim pravnim putemima. - Mogu li oštećeni tražiti dodatna prava?
Da, oštećeni imaju pravo na naknadu štete putem privatnih tužbi, ukoliko smatraju da je pravni sustav njima nenamjerno ili namjerno nanio dodatnu štetu. - Što o ovom slučaju misle pravni stručnjaci?
Pravni stručnjaci ističu da je presuda važan signal da se i najteže slučajeve mogu riješiti pravnom stazom, ali ukazuju i na potrebu dodatnih reformi pravnog sustava radi brzog i pravičnog rješavanja složenih slučajeva. - Koje su prednosti i mane ovakvih sudskih slučajeva?
Prednosti su u prikazu pravednosti i odmazdi prema lihvarima, dok su mane često u dugotrajnosti procesa, troškovima i mogućnosti ponovnih žalbi koje mogu prolongirati ishod. - Koji su najvažniji izazovi u zastupanju oštećenika?
Najveći su izazovi zaštita pravnih interesa, usklađivanje s pravnim normama te financijska i emocionalna iscrpljenost žrtava.
Leave a Comment