U srcu Zagreba, daleko od klasičnih galerijskih prostora, odvija se revolucionarni pokret koji mijenja način na koji gradani doživljavaju umjetnost. Kolektiv Kvadar, osnovan 2023. godine, predvode studenti povijesti umjetnosti Ela Junaković, Tina Marušić i Nela Drach, uz podršku Tibora Vukelića s Akademije dramske umjetnosti. Njihova misija? Izlazak iz uobičajenih okvira i približavanje umjetnosti svakodnevnom životu građana kroz izložbe na netipičnim lokacijama poput garaža, a u planu su im čak i kiosci ili kontejneri. Ovaj entuzijastični tim ne samo da stvara vlastitu praksu u dominantno teoretskom studijskom okruženju, već aktivno gradi mostove između umjetnika, kustosa i publike, ukliučujući studente s različitih zagrebačkih institucija.
Nastanak i filozofija Kolektiva Kvadar
Prije nego što su pokrenuli Kvadar, članovi kolektiva radili su studentske poslove u muzejima i galerijama, poput čuvanja prostora, no brzo su osjetili nezadovoljstvo ograničenim praktičnim iskustvom. Ela Junaković ističe: “Studij povijesti umjetnosti pruža temeljno znanje, ali nedostaje direktnog sudjelovanja u stvaranju izložbenog sadržaja. Željeli smo preuzeti inicijativu i pokazati kako se teorija može primijeniti u stvarnom svijetu.” Njihov prvi korak bio je osmisliti koncept izložbi izvan centralnih gradskih zona, omogućavajući pristup umjetnosti i onima koji žive u predgrađima, nakon posla ili obaveza. Ova ideja nije samo poboljšala dostupnost, već je donijela svježinu u inače statičan umjetnički ekosustav.
Inspiracija i utjecaji
Kolektiv je crpio inspiraciju iz postojećih inicijativa, poput Garaže Kamba u Ilici ili bivše galerije Spot, koja je nekada služila kao garaža. Tin Marušić objašnjava: “Nismo željeli replicirati tradicionalne ‘bijele kocke’ galerija koje često izoliraju umjetnička djela od okoline. Umjesto toga, tražili smo prostore koji imaju svoju priču – garaže, skladišta, pa čak i ulične uglove – kako bi umjetnost komunicirala s realnošću i izazvala dublji dijalog s publikom.” Ovaj pristup ne samo da je kreativan, već i inkluzivan, jer smanjuje barijere između umjetnika i gledatelja, čineći cijelo iskustvo pristupačnijim i autentičnijim.
“Umjetnost mora korespondirati sa stvarnim svijetom, a to su, primjerice, garaže, a ne friško farbane galerije namijenjene isključivo izložbama.” – Tin Marušić
Organizacija i realizacija izložbi
Od svog osnutka, Kvadar je ostvario impresivnih sedam izložbi u Zagrebu, dvije na otoku Zlarinu u suradnji sa Zlarin Street Music Festivalom te jednu međunarodnu prezentaciju u Nišu, unutar okvira Nišville jazz festivala. Svaki događaj pažljivo je planiran kroz brainstorming sastanke, gdje članovi kolektiva kombiniraju svoje akadem ske znanje s praktičnim idejama. Na primjer, izložba Natalie Zohner, studentice Likovne akademije u Münchenu, održana je na Srednjacima od 15. do 19. prosinca, koristeći lokalni ambijent kako bi istaknula njezine radove u nekonvencionalnom, ali privlačnom okruženju.
Logistički izazovi i rješenja
Organiziranje izložbi na atipičnim lokacijama donosi brojne izazove, od tehničkih pitanja poput osvjetljenja i sigurnosti do administrativnih prepreka kao što su dobivanje dozvola. Kolektiv se nosi s time kroz timski rad i strpljivo pregovaranje s vlasnicima prostora. Nela Drach dodaje: “Ponekad treba tjedni da uvjerimo nekoga da nam ustupi garažu ili sličan prostor, ali kada to postignemo, rezultat je uvijek vrijedan truda – publika doživljava nešto potpuno novo.” Osim toga, Kvadar koristi socialne medije za promociju, što im pomaže privući raznoliku publiku, uključujući i one koji inače ne posjećuju galerije.
- Prednosti: Veća dostupnost umjetnosti, jeftiniji izvedbeni troškovi, jača zajednička participacija, inovativni pristupi koji privlače medijsku pažnju.
- Mane: Vremenski zahtjevno planiranje, ograničeni resursi, ovisnost o volonterskom radu, nepredvidive okolnosti poput vremenskih prilika kod vanjskih izložbi.
Financiranje i budućnost Kolektiva Kvadar
Kvadar djeluje unutar Udruge studenata Akademije dramske umjetnosti F420, što im olakšava prijavu na natječaje za financiranje. Do sada su dobili sredstva od Grada Zagreba, Studentskog centra i Studentskog zbora, iako su prošle godine prošli i natječaj Ministarstva kulture, ali bez uspjeha. Ovisnost o grantovima i volonterskom radu predstavlja izazov, s obzirom da svaka izložba zahtijeva preko 40 sati posla, a članovi još uvijek studiraju. Unatoč tome, ostaju optimistični i fokusirani na rast.
Dugoročne ambicije i utjecaj na karijere
Članovi kolektiva razmišljaju o tome hoće li nakon diplome formalizirati Kvadar kroz udrugu ili ga prepustiti novim generacijama studenata. Tin Marušić ističe: “Stvorili smo određeni kredibilitet na nezavisnoj sceni, ali još uvijek nije dovoljno za stabilan posao. Međutim, ovo iskustvo nam pruža neprocjenjive vještine u kustoskom radu, projektnom menadžmentu i mrežiranju.” Njihov rad već je postavio temelje za buduće suradnje, a primjeri poput izložbe na Zlarinu pokazuju kako lokalne zajednice cijene ovakve inicijative.
Zaključak
Kolektiv Kvadar predstavlja svjež i hrabar odgovor na izazove suvremene umjetničke scene, dokazujući kako strast, kreativnost i timski rad mogu transformirati teoriju u djelotvornu praksu. Kroz svoje inovativne pristupe, oni ne samo da obogaćuju kulturni život Zagreba, već i inspirišu druge da preuzmu aktivnu ulogu u oblikovanju umjetničkog krajolika. Budućnost će pokazati hoće li njihov model postati trajniji dio kulturne ponude, ali već sada ostavljaju neizbrisiv trag na način na koji promišljamo o umjetnosti i njenoj ulozi u društvu.
Često postavljana pitanja o Kolektivu Kvadar
Što je glavni cilj Kolektiva Kvadar?
Glavni cilj je povezivanje studenata umjetničkih i humanističkih disciplina kroz organizaciju izložbi na netipičnim lokacijama, čime se umjetnost čini pristupačnijom i uključenijom u svakodnevni život.
Kako se financiraju njihove aktivnosti?
Financiranje dolazi prvenstveno kroz natječaje Grada Zagreba, Studentskog centra i Studentskog zbora, uz povremenu potporu drugih organizacija. Većina rada je volonterski, što smanjuje troškove.
Koje izazove susreću pri organizaciji izložbi?
Glavni izazovi uključuju pronalaženje pogodnih prostora, osiguranje financijske potpore, te balansiranje između studija i volonterskog angažmana. Također, nepredvidive okolnosti poput vremena mogu utjecati na vanjske događaje.
Imaju li planove za širenje izvan Zagreba?
Da, već su ostvarili suradnje na Zlarinu i u Nišu, što pokazuje interes za širenjem aktivnosti na druge regije i međunarodnu razinu, ovisno o prilikama i resursima.
Leave a Comment