Kratkoročni politički dogovori često ostave građane s dugoročnim izazovima. U Baranji, gdje je problematika otpada duboko ukorijenjena u lokalnu infrastrukturu, ovakvi sklopovi kampanja i obećanja nerijetko prelaze u stvarnost koja se očituje kroz poskupljenja i promjene u načinu naplate. U središtu nedavne rasprave našla se Beli Manastir, grad s marginalnim, ali značajnim utjecajem na širi regionalni sustav gospodarenja otpadom, gdje se odluke o cijeni i načinu odvoza otpada pretvaraju u političku temu koja izaziva strah građana od dodatnog tereta na kućni proračun. U nastavku zaronit ćemo u točne detalje, koje su se to točke pretvorile u vašaru obećanja i koliko su promjene učinile razliku u svakodnevnom životu stanovnika Belog Manastira i okolnih općina Baranje.
Što se dogodilo i zašto je to postalo tema razgovora?
Politička debata oko odvoza otpada u Belom Manastiru eskalirala je nakon što su iz gradske organizacije SDP-a bili jasno kritični prema odluci vladajuće stranke HDZ-a da poveća cijene usluga Baranjske čistoće za 20 do 60 posto, ovisno o broju mjesečnih odvoza i načinu naplate. SDP naglašava kako se takvo poskupljenje ne uklapa u predizborna obećanja o besplatnom odvozu otpada koja su bila isticana prije same kampanje. U središtu nagodbe stoji poruka: građani su svjedoci “nečije nesposobnosti” koja se prelijeva u njihov kućni budžet.
Izjava Marka Bogatića, predsjednika gradske organizacije SDP-a Beli Manastir, postavila je ton cijelog dijela diskusije: „Stanovnike Belog Manastira i gotovo svih baranjskih općina, izuzev Bilja, od 1. veljače 2026. godine pogađa novi val poskupljenja.” Takav okvir naglašava vremenski kontekst: radi se o nadolazećem trenutku kada će građani osjetiti teret promjene koja nije bila dio njihovog očekivanja kada su glasovali na izborima.
Kako je to počelo: obećanja prije izbora i retorika kampanje
HDZ-ova predizborna priča o besplatnom odvozu otpada
Prije izbora, HDZ je, prema riječima analitičara, istaknuo važnost poboljšanja komunalnih usluga, uz neizravno obećanje da bi se odvoz otpada mogao financirati na način koji bi građanstvo manje opteretio, ili čak s mogućnošću besplatnog odvoza u određenim mjestima ili za određene kategorije korisnika. Kritičari su tada tvrdili da su obećanja “meki” i da bi njihovo provođenje zahtijevalo ozbiljne reorganizacije, reforme i dodatne srednjoročne investicije. No, s prelaskom u periodu nakon izbora, cijene su unutar sustava gospodarenja otpadom ipak krenule uzlaznom putanjom, a pred nas je stao realan brojčani okvir od 20 do 60 posto, uz složenost razlikovanja po dinamici mjesečnih odvoza i drugih troškova.
U ovom kontekstu, mnogi građani su zatražili jasniji odgovor: je li promjena cijena korist ili šteta? Jesu li brojni drugi skupi troškovi koji su uslijedili – poput povećanja vodovoda, komunalne naknade ili doprinosa – posljedica šireg ekonomskog konteksta ili su oni usko povezani s pogreškama u upravljanju fondovima i operativnim troškovima Baranjske čistoće?
Sistemske dileme – što se zaista događa u Baranjskoj čistoći?
Postotak odvojeno prikupljenog otpada i njegovo kretanje
Jedan od ključnih brojčanih pokazatelja kojeg SDP posebno ističe odnosi se na postotak odvojeno prikupljenog otpada. Prema njihovim analizama, taj postotak stagnira na oko 10 posto. Takav rezultat postavlja ne samo pitanje učinkovitosti akcija, već i ekonomskog smisla investicija u napore da se promijeni ponašanje građana na niže razine troškova i višu razinu recikliranja. U nastavku, to potvrđuju i brojni potezi Grada Beli Manastir koji su pratili trendove plaćanja kazni i administrativnih troškova, često uz visoke penale za neizvršavanje obveza ili nepravilno odvojivanje otpada.
Iz perspektive građana, postotak odvojeno prikupljenog otpada često je uzrokovan složenom mrežom kontejnera, lokalnim pravilima i tehničkim izazovima koji otežavaju pravilnu podjelu otpada u kućanstvima. U mnogim slučajevima, građani koji žive u višestambenim zgradama suočavaju se s problemom neusklađenog sustava naplate prema stvarnoj količini predanog otpada, što dodatno komplicira situaciju i često rezultira nezadovoljstvom čak i kod onih korisnika koji pravilno razdvajaju otpad.
Naplate i sustav naplate u višestambenim zgradama
Još jedan predmet prijepora tiče se sustava naplaćivanja u višestambenim zgradama. Kritičari tvrde da postoje problemi u naplati koja nije potpuno usklađena s realnim volumenom predanog otpada. U praksi to znači da stanari koji pravilno razdvajaju otpad i predaju ga u skladu s pravilima često plaćaju jednaku ili sličnu cijenu kao i oni koji ne sudjeluju aktivno u sustavu. Takva situacija izaziva konfuziju i sve veći otpor prema reformama koje bi trebale potaknuti energetski i ekonomski racionalniji sustav naplate.
Rast troškova rada i promjene u zaposlenima
U kontekstu poslovanja Baranjske čistoće, SDP ukazuje na činjenicu da se broj zaposlenih povećao s 60 na oko 85, uz istovremene poraste u minimalnoj plaći i materijalnim troškovima. U kompilaciji s tim brojkama, gradska organizacija sugerira da bi poskupljenje cijene odvoza otpada moglo biti proizvod šireg rasta troškova operacija i administracije. U isto vrijeme, povećanje zaposlenosti ne treba nužno biti znak lošeg upravljanja, ali postavlja pitanje o tome je li ekonomsko smanjenje troškova moglo biti ostvarenije kroz reorganizaciju i digitalizaciju procesa, umjesto kroz povećanje troškova za krajnje korisnike.
„Broj zaposlenih u tvrtki porastao je sa 60 na oko 85, a istovremeno je Baranjska čistoća izgubila posao odvoza otpada na području općine Bilje“, navodi Bogatić. Ova izjava dodatno opisuje kompleksnost lokalnog okvira gdje promjene u organizaciji i poslovnim procesima direktno utječu na troškove krajnjih korisnika i njihovu spremnost da prihvate nove modele plaćanja i naplate.
Građani, troškovi i realnost kućnog budžeta
Štednja ili teret – tko na kraju plaća?
Uloga građana u ovom kontekstu postaje ključna tema. S jedne strane, racionalizacija naplate i učinkovitije prikupljanje otpada mogu donijeti dugoročnu korist – niže troškove odlaganja otpada po kilograma, manje zagađenja i bolju reputaciju lokalne zajednice u EU okvirima. S druge strane, kratkoročno poskupljenje od 20 do 60 posto odmah opterećuje kućne budžete, posebice za socijalno ranjive skupine poput umirovljenika i mladih obitelji koje se muče s konstantnim rastom cijena energenata i osnovnih namirnica.
Unutar tog pejzaža, mnogi stanovnici Beli Manastir i okolnih općina primjećuju da su troškovi vode, komunalne naknade i doprinosa već porasli u proteklim godinama. Vlade i gradske administracije su višestruko naglašavale kako se radi o „uzdržanim mjerama“ usklađenima s rastom troškova, ali građani često traže jasan i transparentan plan koji bi obrazložio sve troškove i povezao ih s konkretnim benefitima – poput povećane učinkovitosti, boljeg recikliranja i realnog smanjenja slučajeva neplaćanja.
Primjeri iz prakse: dva stambena načina života
Opisujemo dva zorno različita primjera kako poskupljenje utječe na dnevni život građana:
- Primjer 1: Obitelj s dvoje djece živi u višestambenoj zgradi. Račun za odvoz otpada promijenio se s prosječnih 180 na 250 kuna mjesečno, uz dodatno povećanje vodnih troškova i doprinosa. Roditelji su primijetili da se broj mjesečnih odvoza otpada, prema kalendaru, gotovo udvostručio na način koji se ne može jednostavno objasniti. U kućnom proračunu to znači smanjenje sredstava za edukaciju, rekreaciju i štednju za krupnije oblike infrastrukturnih ulaganja djece.
- Primjer 2: Stariji par živi u zasebnoj kući s ograničenom mogućnošću sortiranja. Unošenje novog sustava naplate i dodatni administrativni troškovi izazivaju osjećaj frustracije, jer su se njihovi računi povećali uz minimalno vidljive koristi u smislu recikliranja ili poboljšane usluge, barem u kratkom roku. Za njih, porast cijena otvara pitanje: “Je li ovaj trošak opravdan s obzirom na koristi ili sustav treba temeljito reformirati?”
Problemi u gospodarenju otpadom: gdje se događa pukotina?
Stagnacija recikliranja i štete po financijsku održivost
Jedan od ključnih problema o kojem SDP govori je razvlačenje postotka odvojenog prikupljanja otpada. Kad rekacije građana nisu adekvatne ili su zbog tehničkih ograničenja, postoje i posljedice u financijskom domenu – izazivanje penala i povećanih troškova za cijelu zajednicu. U takvom kontekstu, zaključak koji logično slijedi je da sustav naplate i načini poticanja građana na pravilno odvajanje otpada trebaju dobiti novu, jasnu i operativnu strategiju koja bi vodila ka većem postotku recikliranja i manjim penalima.
Naplata prema stvarnoj količini predanog otpada
Postojeći sustav naplate u višestambenim zgradama mnogima djeluje nepravedno: isti trošak bez obzira na učestalost predaje ili količinu otpada. U praksi to znači da aktivni sudionici sustava plaćaju više nego što bi to bilo opravdano samo zbog manjka kontrole nad predajom otpada. Takav okvir potiče otpor prema promjenama i stvara osjećaj da se „teret sustava“ prebacuje na građane, umjesto da se pogođena sredstva optimiziraju kroz učinkovitiju razdvajanja i kontrolu.
Penali i njihova uloga u ponašanju potrošača
Penali su često instrument kojim se pokušava osigurati poštovanje pravilnika, no njihova primjena može imati suprotan efekt ako nije praćena transparentnošću i razumljivom komunikacijom o tome kada se i zašto naplaćuju. Građani često postavljaju pitanje: “Zbog čega su penali toliko visoki i zašto postojeći sustav ne nagrađuje pravilno odvajanje?” U tom kontekstu, djelovanje lokalne zajednice treba biti jasno i precizno – uz konkretne korake koji pokazuju kako se novac od penala preusmjerava u ulaganja koja poboljšavaju sam proces, a ne u netko drugi.
Analiza mogućih rješenja i preporuke za budućnost
Vizija boljeg sustava gospodarenja otpadom
Ključna poruka koju SDP i mnogi građani traže u ovom trenutku je jasna – potrebno je preoblikovati sustav na način koji bi smanjio teret poskupljenja i istovremeno povećao kvalitetu usluga. To nije jednostavno. Uključuje kombinaciju jačanja kapaciteta Baranjske čistoće, učinkovitije naplate i transparentnosti, te promicanja prakse pravilnog odvajanja otpada. U nastavku su predložene smjernice koje bi mogle voditi kroz proces reforme:
- Unaprjeđenje tehničkih kapaciteta: modernizacija vozila, poboljšanje rasporeda odvoza i optimizacija rute za smanjenje troškova goriva i vremena rada.
- Transparentnost cijena: jasna tablica koja objašnjava o kojoj se stavci radi, uz vremenski okvir promjena i procijenjeni učinci na kućne račune.
- Jasna komunikacija o prednostima recikliranja: edukacijski programi za građane o tome što se može sortirati, gdje se odlaže i kako pravilno postaviti kontejnere.
- Reformiranje naplate u višestambenim zgradama: uvođenje sustava koji bi povezao naplatu s stvarnom količinom predanog otpada, uz mogućnost praćenja kroz online platformu.
- Poticanje prakse smanjenja otpada: programi za komercijalne objekte i kućanstva koji promoviraju smanjenje stvarnog otpada i povećanje reciklirane frakcije.
Koje su prednosti i mane ovakvih reformi?
Prednosti su očigledne za one koji očekuju dugoročne koristi: veća učinkovitost, bolja održivost sustava, lakše praćenje troškova i transparentnost. S druge strane, kratkoročno poskupljenje može biti izazovno za građane čiji su budžeti usklađeni s prethodnim cijenama. Važno je naglasiti da reforme ne smeju biti samo tehničke prirode, već i socijalno pravedne – s naglaskom na podršku najranjivijim skupinama i edukacijom koja poboljšava razumijevanje novih pravila.
Pros i cons: temporalni kontekst i ekonomska realnost
Pros
- Povećana transparentnost i kontrola troškova
- Povećanje stope recikliranja kroz edukaciju i jasne smernice
- Poticanje financijskog samoodržavanja sustava otpada bez opterećivanja građana bez alternativnih rješenja
- Potencijalno manja ekološka opterećenost kroz učinkovitije odlaganje i sortiranje
Cons
- Kratkoročno povećanje računa za domaćinstva
- Mogući otpor građana prema novim pravilima ako nema jasne komunikacije i pomoći u prelasku
- Rizik unapređenja troškova bez uzajamnog dijeljenja tereta među različitim socio-ekonomskim skupinama
FAQ: često postavljana pitanja korisnika
Zašto su cijene odvoza otpada porasle?
Razlozi su kombinirani: rast troškova rada, povećanje minimalne plaće, veći materijalni troškovi poslovanja, te potreba za investicijama u infrastrukturu i sustav naplate. U nekim slučajevima povećanje se opravdava jačim kapacitetima i novim standardima koji doprinose boljem stanju okoliša, ali ključno je da su građanima jasni putokazi i korist od tih promjena.
Kome će ta poskupljenja najviše pogoditi?
Najviše će osjetiti kućanstva s većim mjesečnim računom za odvoz otpada, poseban teret osjetit će umirovljenici i obitelji s nižim prihodima. U mnogim slučajevima, povećanje može biti diskretno ali konstantno, pa se kumulativni iznos u godišnjem prvenstveno povećava.
Postoji li alternativa besplatnom odvozu otpada iz kampanje?
Postoje načini za ostvarenje slične vježbe, ali zahtijevaju jasnu financijsku strukturu i društveni konsenzus. Na primjer, kombinacijom subvencija za najpotrebnije skupine, uvođenjem socijalno pravedne tarife, te vremenski limitiranom free ili discounted odvozom za niske prihode – uz istovremenu reformu i transparentnu komunikaciju o tome kako se ta sredstva financiraju.
Kako poboljšati postotak odvojeno prikupljenog otpada?
Najvažnije su edukacija i praktična pomoć građanima: jasne upute, natpisi na kontejnerima, jednostavni obrasci za pristup informaciji, te mogućnost nadzora i kontrole sa strane lokalne samouprave. Uvođenje digitalnih alata koji omogućuju korisnicima da vide vlastitu količinu predanog otpada i trošak po intervalima može potaknuti aktivnije sudjelovanje i bolju odgovornost.
Zaključak: put prema uravnoteženom sustavu
Dok se u Belom Manastiru i Baranji nastavlja rasprava o poskupljenjima i budućnosti gospodarenja otpadom, nužno je uspostaviti jasan okvir koji balansira između financijske održivosti sustava i socijalne pravednosti. Kritične točke koje SDP naglašava – postotak recikliranog otpada, naplata prema stvarnoj količini, i transparentnost cijena – ključne su za bilo kakvu održivu reformu. Istaknuto je da obećanja s kampanje moraju biti podržana planom i resursima, ali i pratećom edukacijom i konkretnim mjerama koje pokazuju vidljive koristi za građane. Uvjereni smo da ovakav pristup može dovesti do dugoročne stabilnosti, a da kratkoročna poskupljenja ne moraju značiti kraj povjerenja građana u lokalnu upravu. Ako se kvaliteta usluga i transparentnost dokažu kroz naredne mjesece, situacija se može preokrenuti u pozitivnom smjeru, uz jasnu komunikaciju i kontinuirano praćenje učinka.
Imate li dodatne informacije koje bi dopunile ovu temu ili biste željeli prijaviti grešku u tekstu? Javite nam putem kontaktne forme ili na desk@kriminal.info. Pratite naše nadolazeće dubinske analize o gospodarenju otpadom i utjecaju politika na svakodnevni život stanovnika Baranje.
Leave a Comment