Uzroci promjene režima semafora

Promjena na zahtjev Hrvatskih cesta

Prema službenim informacijama, promjena je provedena na zahtjev Hrvatske cesta s ciljem povećanja protočnosti prometa kroz najkritičnije točke grada. Stručnjaci za signalizaciju analizirali su obrasce kretanja vozila, gustoću prometa i vremenske zone najvećih zagušenja. Ustvrdili su da bi prilagodba signala, po njihovom razumijevanju, trebala omogućiti dulje prolaze vozila kroz glavne čvorove te manje zastoja u širem centru grada. Ipak, činjenica da je situacija često izgledala drugačije od očekivanog potaknula je oprez i zahtjev za dodatnom procjenom.

Kako je plan trebao funkcionirati u teoriji

U idealnoj verziji, novi signalni plan trebao je uspostaviti dinamičniji ritam semafora: duže zelene faze za promet u smjeru Poljičke ceste i ulaza u grad, uz kratke međufaze crvenog za lokalne pravce koji su inače uzrokovali čepove. U teoriji bi time manje vozila stajalo na početnim točkama gužve, dopuštajući vozilima da brže prođu kroz križanja i spuste ukupno vrijeme putovanja. No, kao i mnogi tehnički projekti, praktična primjena suočila se s izazovima: prilagodbe su rijetko linearne i ovise o broju vozila, vremenskim obrascima i trenutnoj situaciji na cestama.

Praktična provedba i tehnički izazovi

Tehnički stručnjaci upozoravaju da se signalni plan mora prilagoditi stvarnim uvjetima na terenu. Neki od ključnih izazova bili su:

• Neujednačena gustoća prometa tijekom dana i vikenda, što znači da se neki intervali preplaćuju ili preskaču prema satnici, a ne po realnom opterećenju.
• Promjene u obrascima putovanja, posebno u predblagdansko vrijeme kada su mnoge osobe na putu za posjet obitelji ili odlazak na poslovna putovanja.
• Specifičnosti ulaza u grad – uska vrata i usponi kroz gradske prilaze koji imaju svoj prirodni tempo prometa i kompliciraju sinhronizaciju semafora.

Reakcije prometnog sektora i lokalne zajednice

Šture izjave iz Banovine i gradske uprave naglasile su da će se promjene nastaviti pratiti. Službenici su istaknuli da se radi o eksperimentalnom razdoblju kako bi se uočile nepredviđene posljedice. No, građani su brzo počeli izražavati nezadovoljstvo. Vozači su svakodnevno dijelili svoje iskustvo na društvenim mrežama i lokalnim portalima, opisujući nove obrasce čekanja i dugu listu čekanja na prilaznim dionicama. Alarmantno je bilo i povećanje pritiska na periferijske rute koje su ranije bile manje opterećene. U konačnici, mnogi su se zapitali hoće li se takva promjena pretvoriti u trajni okvir ili će biti potrebne korekcije koje će vratiti bolji prometni protok.

Naslov ovog teksta nije samo naslov; riječ je o pitanju koje prometni stručnjaci postavljaju svakoj novoj mjeri: koliko dugo trebamo čekati da bi se vidjeli jasni benefiti, a koliko dugo možemo tolerirati privremeni pad kvalitete prometa? U široj javnosti to se vidi kao primjer kako tehnički interesi, ako nisu popraćeni jasnim komunikacijama i prilagodbama javnog sustava, mogu izazvati otpor građana i preliti se u sigurnosne rizike na cestama.

Posljedice po promet i građane

Prometne brojke i vremenski utjecaj

Prema najnovijim analizama prometnih službi, očekivani učinci promjene signala tijekom prvog tjedna bili su mješoviti. U prosjeku, na ulazu u grad preko Poljičke ceste, prometne samohotnosti zabilježene su značajna povećanja vremena čekanja. Primjeri iz nekoliko najkritičnijih točaka pokazuju da su se prosječna vremena putovanja duže za 4 do 9 minuta po prolazu kroz određene raskrižja, a na pojedinim dionicama čak i do 15 minuta u najprometnijim razdobljima dana. Na nekoliko lokacija, protok prometa usporio je više nego što su prognoze predvidjele, naročito u ranijem dijelu dana kada su vozači očekivali dulje zeleno, a dobivali su duže razdoblje zaustavljanja.

Statistički se to može izraziti i kroz postotke: očekivano povećanje prosječnog vremena čekanja kretalo se u rasponu od 10 do 25 posto u ključnim smjerovima, uz pad brzine kretanja vozila na najprometnijim raskrižjima. Takva dinamika stvara dodatne troškove građanima i poslovnim subjektima koji su izloženi kašnjenjima, a s aspekta sigurnosti povećava se i stres na vozačima te mogućnost preranog donošenja kratkih, impulzivnih odluka na cesti.

Primjeri iz prakse: Poljička cesta i ulaz u grad

Poljička cesta ostaje najosjetljiviji segment u okviru ove promjene. Tijekom večernjeg vrha, kada je normalno očekivati brzu razmjenu protoka, promjena signala uzrokovala je zastoje od nekoliko kilometara prije glavnog ulaza u grad. Vozači su opisivali situacije u kojima je potrebno čekati nekoliko ciklusa semafora prije nego što se pojavi prilika za izlazak iz križanja. Ove situacije dodatno su opteretile prometne sjeverne arterije i uzrokovale da vozila prelaze na alternativne pravce, što je dovelo do gužvi u manje očekivanim dijelovima grada i okolice.

Građani i lokalna poduzeća bilježe i povećanje zagađenja zraka, jer dulji boravak vozila u gužvi rezultira većim emisijama. Kad se zbroje ti učinci, jasno je da je privremeni pristup promjeni signala stvorio lanac posljedica koje zahtijevaju pažljivu i ciljanu intervenciju. U ovom kontekstu, građani su očekivali i kvalitetnije objašnjenje o ovoj mjeri, kao i transparenciju oko mjerenja i pravovremenih korekcija.

Korekcije i rješenja: što slijedi

Kratkoročne mjere

Uzimajući u obzir trenutnu situaciju, nadležne službe najavile su nekoliko kratkoročnih mjera koje bi trebale smanjiti pritisak na najkritičnijim dionicama. Planirane mjere uključuju:

• Privremeno prilagođavanje trajanja zelenih faza na ključnim raskrižjima, uz mogućnost dinamičkog prilagođavanja ovisno o stvarnom protoku prometa.
• Ukratko povećanje naglašenosti prometne signalizacije na Poljičkoj cesti, kako bi vozači imali jasnije informacije o aktualnom stanju na raskrižjima i odvlačili manje vozača prema alternativnim rutu.
• Bolja koordinacija s prometnim policajcima i redovito izvještavanje javnosti o trenutnom stanju prometa i očekivanim promjenama.

Dugoročne investicije i planovi

Vršitelji vlasti poručili su da nisu zaboravili kako promjene na semaforu treba promatrati kao dio dugoročnog sustava prometne sigurnosti i protočnosti. Dugoročno planovi uključuju:

• Uvođenje inteligentnog sustava kontrole semafora koji koristi podatke uživo iz senzora i mobilnih podatkovnih izvora kako bi odredio optimalne intervale za svakodnevne uvjete prometa.
• Izgradnja dodatnih ulaza i prilaznih puteva koji bi rasteretili postojeće čvorove, zajedno s poboljšanjem kapaciteta na ključnim raskrižjima.
• Racionalizacija signalizacije kroz standardizaciju pojava zelenih i crvenih faza te uvjetovanih prilaza kako bi se smanjila pretjerana dužina čekanja i poboljšala sigurnost.

Ekološki aspekt također je došao u oči javnosti. Dulje stajanje vozila na semaforima i njihovo zadržavanje na punktovima uz cestu povećava emisije i smanjuje kvalitetu zraka u središtu grada. Stoga su nadležne institucije najavile da će biti uključen i monitoring kvalitete zraka kako bi se procijenio stvarni utjecaj ove promjene na okoliš te eventualne korekcije u skladu s tim podacima.

Zaključak

Promjena signala u Splitu je pokazala važnu dilemu: kako balansirati tehničke mogućnosti signala s realnim obrascima prometa i potrebama građana. Dok su iz Hrvatskih cesta naglasili da se radi o eksperimentu s ciljem poboljšanja protoka, rezultati su u prvoj fazi bili suprotni očekivanjima. Uloga lokalne zajednice, gradske uprave i prometnih stručnjaka bit će ključna u donošenju odluka koje neće samo poboljšati brzinu kretanja vozila, već i povećati sigurnost na cestama te smanjiti štetu po okoliš. U vremenskom okviru od nekoliko tjedana i mjeseci u bitci za bolji protok prometa, jasno je da će se morati prilagođavati i fokusirati na konkretne, provedive korake koji donose stvarne rezultate. Naslov ovog procesa, koji mnoge građane brine, mora biti jasniji i prozračniji: radi li se doista o trajnom rješenju ili o privremenom eksperimentu koji treba dodatno dorađivati uz stalnu transparentnost i uključenost javnosti?

FAQ: Česta pitanja korisnika

• Koliko dugo će trajati ovo eksperimentalno razdoblje promjene signala?

  Prema najavama nadležnih službi, eksperimentalna faza traje nekoliko desetaka dana s mogućnošću produženja. Preporuča se redovito pratiti službene objave jer će se u ovom periodu identificirati točke koje trebaju korekciju ili dodatnu prilagodbu.

• Jesu li prometne gužve stvarne posljedice promjene ili su one privremena faza?

  Gužve su u početku bile izraženije nego što je bilo predviđeno. Tehnički stručnjaci i prometni organi tvrde da je došlo do obrasca koji se može prilagoditi, ali consistentnost rezultata zahtijeva praćenje i prilagodbe. Udaljenost od optimalnog rješenja još uvijek nije zaključena.

• Koje konkretne korake planira gradska uprava za ublažavanje gužvi?

  Najavljeno je prilagođavanje trajanja zelenih faza, dinamičko prilagođavanje signala, jača koordinacija s policijom i prometnom službom te mogućnost izgradnje dodatnih prilaznih pravaca u budućnosti, uz transparentno izvještavanje javnosti o rezultatima.

• Kako građani mogu prijaviti konkretne probleme ili sugestije?

  Građani mogu koristiti službene kanale: kontaktne adrese gradske uprave, deske na web-stranici Hrvatskih cesta i službene profile lokalnih medija. Uvijek se preporučuje dostaviti konkretne opise lokacijâ i vremena kada se problemi javljaju.

• Hoće li biti sigurnosnih problema zbog promjena u semaforu?

  Sigurnost ostaje prioritet. Promjene su projektirane uz nadzor stručnjaka za sigurnost prometa i uzimanje u obzir svih rizika. U slučaju sigurnosnih problema bit će prilagođene mjere i komunikacija s javnošću.

• Koji je dugoročni cilj ove promjene?

  Glavni cilj je poboljšati protok prometa kroz ključne ulaze u grad, smanjiti zastoje te osigurati sigurnije i predvidljivije uvjete kretanja. To zahtijeva integrirani pristup – od modernizacije signalizacije do šire infrastrukturalnih rješenja.

• Što ako se ne ostvare očekivani rezultati?

  U tom slučaju slijedi revidiranje signala, dodatne korekcije i mogućnost ponovne evaluacije cijelog pristupa. Bit će važno da nadležne institucije ostanu otvorene za prilagodbe i da javnost bude informirana o svakom koraku.

• Kako ovaj slučaj utječe na sigurnost pješaka i biciklista?

  U daljnjem planiranju sigurnost svih sudionika prometa ostaje prioritet. U dvije faze promjene signala, sigurnosni pregled i prilagodbe su ključne. Uz to, planiraju se dodatne mjere poput bolje signalizacije za pješake i povećane sigurnosne zone na potezima s povišenim rizikom.