Digitalno djetinjstvo: rizici, zaštita i kriminalistički uvid u…

Uvod

Digitalno djetinjstvo ne treba biti iznenađenje ni za roditelje ni za profesore, jer je prisutno u svakom kutku modernog života. Često se zaboravlja da je internet istovremeno i prostor za učenje, socijalizaciju i zabavu, ali i mjesto gdje djeca susreću rizike koji mogu imati dugoročne posljedice. U Hrvatskoj, kao i mnogim drugim zemljama, broj djece koja imaju pristup internetu rapidno raste. Prema najnovijim istraživanjima, čak 82 posto djece od 10 do 16 godina ima vlastiti mobilni uređaj kojim pristupaju internetu, a posljednjih godinu dana značajan je porast interakcija koje nisu potpuno kontrolirane od strane odraslih. Te brojke su ključne jer otkrivaju koliko su mladi korisnici izloženi rizicima i koliko su važni preventivni programi, medijska pismenost i tehničke mjere zaštite.

Kriminalistički gledano, immedijativne prijetnje koje dolaze iz online prostora nisu apstraktne. Seksualne poruke, uznemirujuće poruke, ali i lažni profili, krađa identiteta ili manipulacije podacima često su okosnica određenih slučajeva kaznenih djela ili prekršaja na internetu. Stoga je ključno razumjeti sustav rizika, kako ga prepoznati i kako reagirati na pravi način – brzo, racionalno i uz podršku stručnjaka.

Digitalno djetinjstvo: rizici koji zahtijevaju našu pažnju

Rizici koji okružuju djecu na internetu nisu uvijek izravni ili očiti; često su složeni i komplementarni. U nastavku razlažemo glavne kategorije rizika koje hrvatske i međunarodne studije kontinuirano ističu kao najugroženije.

Seksualne poruke i online seksualno uznemiravanje

Prema najnovijem istraživanju provedenom među djecom do 16 godina, značajan udio djece primio je seksualne poruke na internetu tijekom protekle godine. Preciznije, pojavile su se poruke koje su uključivale seksualni sadržaj, prijedloge za intimnost ili pozive na druženje s nepoznatim osobama. U istraživanju se ističe da je postotak djece koja je primila takve poruke dosegao različite dobne skupine, a vrijednosti se kreću u rasponu od šesnaest posto kod jedanaestogodišnjaka do četrdeset posto kod šesnaestogodišnjaka. Vrlo važan zaključak istraživača je da nema značajne razlike u učestalosti primanja tih poruka između djevojčica i dječaka, što ukazuje na univerzalnost rizika i potrebu za jednako prilagođenim intervencijama.

Istraživanje također ukazuje na to da je trećina primljenih poruka došla od osobe koju dijete ne poznaje u stvarnom životu, što naglašava ozbiljnost izloženosti nepoznatim i potencijalno opasnim kontaktima. Ovakva izlaganja mogu imati kratkoročne i dugoročne posljedice na mentalno zdravlje i emocionalnu sigurnost djece, a u mnogim slučajevima doticu se s kriminalnim djelima poput online predatora ili seksualne eksploatacije.

Neprimjeren sadržaj, govor mržnje i teorije zavjere

Djeca svakodnevno nailaze na sadržaje koji mogu biti štetni: teorije zavjere, ekstremno mršave norme ili dijagnoze poremećaja hranjenja. U istraživanjima se često pojavljuje podatak da dječji sadržaj na internetu sadrži informacije i vizuale koji mogu potaknuti zabrinutost, te negativno utjecati na njihovo samopouzdanje i mentalno zdravlje. Govor mržnje, uznemirujući komentari i grafički sadržaji često su prisutni u raznim online zajednicama, a djeca ih mogu doživjeti kao normalizaciju nasilnog ili diskriminirajućeg ponašanja. Državna i europska pravila postavljaju jasne okvire kako platforme i korisnici trebaju reagirati na takav sadržaj, ali praksa često pokazuje potrebu za dodatnim edukacijama i tehničkim rješenjima koja štite najmlađe.

Deepfakeovi, generativna AI i rizici lažnog prikazivanja

Napredak u umjetnoj inteligenciji donosi i nove rizike, osobito po pitanju lažnog prikazivanja stvarnih osoba. Djeca i tinejdžeri mogu biti izloženi deepfake videima ili lažnim audiom, što nije samo problem privatnosti, nego i reputacije i psihološke dobrobiti. Korištenje AI alata za izradu eseja ili priča povezanih sa školskim zadacima postavlja dodatna pitanja o autentičnosti, plagijatu i akademskom integritetu. Osim toga, upotreba AI za razgovor i savjete o zdravlju ili osobnim brigama može imati dvosmislene posljedice ako djeca dobijaju djelomične ili netočne informacije. Stručnjaci naglašavaju potrebu za edukacijom o kritičkom razmišljanju, uz jasne smjernice o korištenju AI alata u sigurnom i odgovornom informatičkom okruženju.

Privatnost i sigurnosne prakse

Nagli profiliranje i kontinuirani digitalni tragovi koje ostavljamo online dižu pitanja o privatnosti. Djeca često nemaju punu svijest o tome koje podatke ostavljaju, kako se ti podaci koriste i kome pripadaju. U dobroj poslovnoj praksi potrebno je jasno objasniti studentima i roditeljima koje informacije su privatne, kako upravljati postavkama privatnosti i koje su posljedice dijeljenja lokacije, fotografija ili prijateljstava s nepoznatim ljudima. Nepravilno dijeljenje podataka može dovesti do zloupotrebe i kriminalnih aktivnosti, pa su edukacija i tehničke zaštite ključni dijelovi prevencije.

Kako djeca reagiraju na internet: osjećaji sigurnosti i uznemirenja

Važno je razumjeti kako se djeca osjećaju kada koriste digitalne medije. Većina djece u dobi od 10 do 16 godina kaže da se na internetu osjeti sigurnije nego u realnom životu, jer im online okruženje daje mogućnost da budu svoj, postave granice i komuniciraju s vršnjacima bez neposrednog fizičkog pritiska. Ipak, sigurnost u digitalnom prostoru ne znači da rizici nestaju; često se ponašanja na mreži prelijevaju i u stvarni svijet. Često se navodi da djeca mogu biti izložena uznemirujućim iskustvima čak i ako se osjećaju sigurnima u online okruženju. U posljednjih godinu dana jednom mjesečno ili češće, četvrtina djece naveć́e da su doživjela nešto na internetu što ih je uznemirilo ili uzrujalo. Posebno velika stopa uznemirujućih iskustava povećava se s dobi: najviše djece od 16 godina prijavilo je uznemirujuća iskustva, dok su niže dobne skupine prijavile manje incidenata. Dječaci i djevojčice dijele sličan rizik što se tiče uznemirujućeg sadržaja, iako su pojedine vrste sadržaja statistički bitno različite po spolu: djevojčice češće susreću sadržaje povezane s ekstremnom mršavošću i problemima s hranjenjem, dok dječaci često nailaze na pornografske sadržaje.

Ovi nalazi naglašavaju potrebu za uravnoteženom podrškom: djeca osjećaju sigurnost u pristupu informacijama i mogućnostima izražavanja na mreži, ali istovremeno traže zaštitu kada se susretnu s neprikladnim ili zastrašujućim sadržajima. Roditelji i učitelji moraju biti spremni poticati otvoreni dijalog, postavljati jasne granice i usmjeravati djecu prema sigurnim i poučnim online aktivnostima.

Praktične smjernice za roditelje, nastavnike i kriminalističke stručnjake

Prevencija i ranije intervencije najbolje su oružje u borbi protiv štetnih online iskustava. Donosimo konkretne korake koji pomažu u zaštiti djece bez narušavanja njihovog osjećaja sigurnosti i privatnosti.

Tehničke mjere zaštite i nadzor

• Uključite roditeljski nadzor i privatnost postavki na svim uređajima koje djeca koriste. Postavke privatnosti trebaju biti prilagođene uzrastu i trendovima korištenja društvenih mreža.
• Koristite alate za filtriranje sadržaja i sigurnosne značajke na razini mreže (router-e, sigurnosne usluge) kako biste smanjili pristup nasilnom, seksualno eksplicitnom ili uznemirujućem sadržaju.
• Razvijte jasnu politiku korištenja uređaja u kućanstvu ili u školskom okruženju – što je dopušteno, a što nije, te kako se postupa u slučaju sumnje na cyber-kriminal ili uznemiravanje.

Medijska pismenost i edukacija

• Uključite programe digitalne kompetencije i medijske pismenosti koji djeci pokazuju kako razlikovati pouzdane od nepouzdaniih informacija, kako provjeriti identitet online te kako prepoznati znakove cyberbullyinga i online zlostavljanja.
• Učite djecu kako pravilno reagirati na neprimjerene poruke: blokirati pošiljatelja, prijaviti sadržaj i zatražiti pomoć odraslih. Naglasite važnost čuvanja dokaza (screenshots, datoteke) koji mogu biti korisni u eventualnim istrazivanjima.

Psihološka podrška i školska podrška

• Stvorite sigurnosne kanale za djecu da otvore teme o online iskustvima koja ih uznemiruju. Emocionalna podrška je ključna za smanjenje posljedica uznemirivanja ili izloženosti štetnom sadržaju.
• U školama implementirajte module digitalne sigurnosti i mentalne dobrobiti kako biste potaknuli odgovorno i sigurno korištenje interneta.

Suradnja s institucijama

• Roditelji i škole trebaju uspostaviti blisku suradnju s nadležnim institucijama i službama za zaštitu djece te polako razvijati protokole za situacije kada se dogodi nasilje ili zlostavljanje u digitalnom prostoru.
• Platforme bi trebale biti transparentne u pogledu sigurnosnih mjera, alata za prijavu i brze reakcije na žalbe korisnika, osobito kada su u pitanju maloljetnici.

Pravni okvir i odgovornosti platformi

Regulatorni okvir na razini EU i nacionalnih pravnih sustava nastoji zaštititi djecu u digitalnom prostoru. Platforme su pod pritiskom da učinkovito provode provjeru identiteta, filtriraju štetan sadržaj, brzo reagiraju na prijave i osiguura poštivanje privatnosti djece. Hrvatska istraživanja, uz europske smjernice, potiču jačanje sustava za proaktivnu zaštitu djece i najmanje osiguranje da generativna AI i napredne tehnologije budu korištene na način koji minimizira rizike i šteti djeci. Ističe se važnost suradnje roditelja, škole i policije ili drugih nadzornih tijela kako bi se smanjile mogućnosti za zloupotrebe i kriminalne aktivnosti te povećala sigurnost mladih korisnika interneta.

Među ključnim pravilima je i transparentnost platformi oko poduzeća susreta s roditeljima i korisnicima: jasni alati za provjeru identiteta, kriteriji za uklanjanje štetnih sadržaja, te edukativne kampanje koje promoviraju sigurno i etičko korištenje digitalnih usluga. Kriminalisti naglašavaju da postoje rizici i za roditelje koji se oslanjaju isključivo na tehničke mjere bez aktivne komunikacije i podrške djeci. Tijekom istraga o cyber-nasilju ili eksploataciji, važan je trag, pravilno sačuvani dokazi i pravovremena reakcija koja neće pogoršati situaciju.

Pros i cons digitalnog djetinjstva

• Plus: Brži pristup informacijama, mogućnost obrazovanja i kreativan izražaj koji potiče kritičko razmišljanje.
• Con: Povećani rizici cyberbullyinga, seksualnih poruka i manipulacije identitetom te lakše izlaganje štetnom sadržaju.
• Plus: Generativna umjetna inteligencija može podržati školske zadatke, učenje i kreativnost ako se koristi na odgovoran način.
• Con: Bez pravilnog nadzora i obrazovanja, AI alati mogu poticati plagijat, neželjene preporuke i lažni identitet.

Ključ je uravnotežen pristup: tehničke mjere uz kontinuirano obrazovanje, otvoreni dijalog unutar obitelji i škole te jasne procedure kada se dogode problemi. Kriminalistički fokus treba biti na proaktivnoj zaštiti djece, ali i na razvoju kulture sigurnosti koja uključuje i roditelje, nastavnike i same adolescente, kako bi svi bili spremni prepoznati rizike i reagirati na vrijeme.

Zaključak

Digitalno djetinjstvo nosi pred sobom zadatke i izazove: od svakodnevnih rizika do složenih pravnih okvira. Kroz statistike koje ukazuju na to koliko su djeca izložena online sadržajima, i kroz primjere uznemirujućih iskustava, jasno je da preventive treba pristupiti holistički—kombinacijom tehničkih mjera, edukacije i podrške. Uloga roditelja, škole i društva nije samo zaštita; ona je i razvoj digitalne pismenosti koja djeci daje alate za sigurnu, odgovornu i kreativnu upotrebu interneta. U budućnosti, transparentnost platformi i učinkovitija primjena zakona bit će ključne za smanjenje rizika, a profesor-znanstvenik i kriminalistički stručnjak trebaju biti dio svakog plana sigurnog digitalnog odrastanja.

FAQ – Često postavljana pitanja

Ovdje donosimo odgovore na najčešća pitanja koja roditelji i učitelji postavljaju kada se radi o sigurnosti djece online.

Koliko djece danas prima seksualne poruke na internetu?

Prema najnovijim rezultatima istraživanja, značajan dio djece u dobi od 10 do 16 godina primio je seksualne poruke u proteklih 12 mjeseci. Gradacije su kroz dobne skupine: 11-godišnjaci imaju niže stopnje, dok starija djeca, posebno 15- i 16-godišnjaci, većinom bilježe veće postotke. Važno je naglasiti da su ti podatci rezultat reprezentativnog uzorka i ukazuju na potrebu za kontinuiranom edukacijom i zaštitom.

Što mogu učiniti ako moje dijete primi neprimjerene poruke?

Prvo ostanite smireni i otvoreni za razgovor. Djecu treba poticati da odmah prekinu komunikaciju s pošiljateljem, blokiraju poruku i prijave sadržaj odgovarajućim platformama ili institucijama. Sačuvajte dokaze i obratite se školi ili nadležnim službama ako postoji rizik od zlostavljanja ili eksploatacije. Važno je da dijete osjeti podršku odraslih i da se ne osjeća krivim ili samotnim u ovakvim situacijama.

Koja su praktična pravila sigurnog korištenja interneta kod kuće?

Efikasna pravila uključuju: dogovor o vremenu i svrsi korištenja uređaja, postavke privatnosti prilagođene uzrastu, edukativno razgovaranje o tome što je prihvatljivo dijeljenje online, te redovite provjere i nadzor uz poštivanje djetetovog privatnog prostora. Važno je da roditelji i djeca zajedno definiraju granice i pravila te da roditelji budu stalni partneri u digitalnom odrastanju svog djeteta.

Koji su pravni koraci ako postoji sumnja na online zlostavljanje ili pronalazak djece u neprimjerenim situacijama?

U slučaju sumnje na kazneno djelo, važno je obavijestiti policiju ili druge nadležne institucije. Kvalificirane institucije mogu pokrenuti istragu, prikupiti dokaze i procesuirati predmet. Djeca i roditelji trebaju imati jasne kontakte i kanale za prijavu te pristup stručnoj podršci. U mnogim slučajevima postoji i mogućnost suradnje škola s policijom kako bi se pravovremeno reagiralo i spriječio daljnji rizik.

Kako pristupiti edukaciji o sigurnosti na internetu u školi?

Škole bi trebale uključiti module digitalne sigurnosti u kurikulum i organizirati radionice s gostima iz oblasti cyber sigurnosti i prava. Nastavnim programom treba biti obuhvaćena tema privatnosti, prepoznavanja lažnih profila, zaštita identiteta i zdravog načina korištenja AI alata. Aktivno uključivanje učenika u rasprave pomoći će u stvaranju zajednice koja promovira sigurnost, odgovornost i međusobni poštovanje na mreži.