USKOK optužio odvjetnika i policajce za zlouporabu podataka o...

U jednom od najresonantnijih kaznenih predmeta ove godine, Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) podigao je optužnicu protiv četvero hrvatskih državljana, uključujući dvojicu policijskih službenika i zagrebačkog odvjetnika Ognjena Krznarića. Optuženi se terete za sustavno odavanje povjerljivih podataka iz policijskih baza, koje je odvjetnik koristio za regrutiranje klijenata među žrtvama prometnih nesreća. Slučaj, koji je započeo u rujnu 2025., otkriva alarmantne propuste u zaštiti osjetljivih informacija i postavlja ozbiljna pitanja o integritetu pojedinaca unutar sustava.

Početak istrage i optužnica

USKOK je istragu pokrenuo 25. rujna 2025. nakon dobivenih saznanja o mogućoj zlouporabi policijskih baza podataka. Do sada je prikupljen velik broj dokaza, uključujući elektroničku komunikaciju, svjedočenja i analizu pristupa informacijskim sustavima. Optužnica podignuta pred Županijskim sudom u Zagrebu detaljno opisuje kako su optuženi sustavno kršili zakon tokom šestomjesečnog razdoblja.

Prema službenim dokumentima, glavni okrivljenici su:

Prvookrivljeni: policijski službenik iz Policijske uprave Virovitica, koji je radio kao pomoćnik šefa smjene
Drugookrivljeni: policajac iz Policijske uprave Slatina
Trećeokrivljeni: odvjetnik Ognjen Krznarić (rođen 1975.)
Četvrtookrivljena: supruga jednog od policijskih službenika

Kronologija događaja

Dana 26. ožujka 2025. započela je aktivna faza cijele operacije, kada je odvjetnik Krznarić kontaktirao prvookrivljenog policajca iz Virovitice. Do 24. rujna iste godine, optuženi su redovito razmjenjivali podatke, s time da je Krznarić osobno posjećivao policijske postaje u Virovitici i Slatini kako bi koordinirao cijeli proces.

Zanimljivo je da su svi susreti bili pažljivo planirani – odvjetnik je koristio privatna vozila i javna mjesta za sastanke, izbjegavajući službene kanale komunikacije. Ovo ukazuje na visok stupanj svijesti o nezakonitosti njihovih aktivnosti.

Mehanizam zlouporabe podataka

Cijela shema temeljila se na neovlaštenom pristupu informacijskom sustavu Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), koji sadrži izuzetno osjetljive podatke o prometnim nesrećama, uključujući identitet sudionika, prijavljene ozljede i kontakt informacije.

Uloga policijskih službenika

Prvookrivljeni policajac, koristeći svoj položaj pomoćnika šefa smjene, redovito je pretraživao baze podataka MUP-a – gotovo svakodnevno tokom perioda od šest mjeseci. Kada iz bilo kojeg razloga nije mogao osobno obaviti pretragu, drugookrivljeni policajac iz Slatine preuzeo bi tu ulogu, osiguravajući neprekidan dotok informacija.

Obojica su bila potpuno svjesna da podaci koje pribavljaju nisu javni i da ih koriste u svrhe koje nisu sankcionirane zakonom. Unatoč tome, nastavili su s aktivnostima, što ukazuje na sustavan i namjeran karakter kršenja dužnosti.

Prikupljanje i distribucija informacija

Nakon što bi policajci prikupili tražene podatke, prosljeđivali bi ih četvrtookrivljenoj – supruzi jednog od policijskih službenika. Ona je zatim prenosila informacije odvjetniku Krznariću, čineći lanac koji je omogućavao denabilnost izvora podataka.

Ova metoda prijenosa podataka korištena je kako bi se stvorio dojam distanciranosti između policajaca i odvjetnika, iako su svi sudionici bili potpuno upoznati s ciljem cijele operacije.

Iskorištavanje podataka za privatne svrhe

Odvjetnik Krznarić koristio je pribavljene podatke za direktan kontakt s osobama koje su bile uključene u prometne nesreće ili s članovima njihovih obitelji. Prema optužnici, kontaktirao je najmanje 180 pojedinaca, nudeći im pravne usluge zastupanja u postupcima za naknadu štete.

Financijska motivacija

Glavni motiv cijele operacije bio je financijske prirode. Krznarić je naime tražio proviziju od svake odštete koju bi njegovi klijenti dobili, što je predstavljalo izvor značajnog prihoda. Procjenjuje se da je samo u razdoblju od ožujka do rujna 2025. na ovaj način ostvario višestruke iznose prosječne mjesečne odvjetničke zarade.

Osim što je kršio etička načela odvjetničke profesije, Krznarić je iskorištavao ranjivost ljudi u teškim životnim situacijama, nudeći im usluge na način koji je bio izrazito nametljiv i neetičan.

Posljedice i pravni okvir

Kaznena djela za koja se optuženi terete uključuju zlouporabu položaja i ovlasti prema § 337. Kaznenog zakona, poticanje na kaznena djela i pomaganje u njihovom počinjenju. Kazne za ova djela kreću se od novčanih kazni do zatvorskih kazni do pet godina, ovisno o težini i učestalosti počinjenih djela.

Šira društvena implikacija

Ovaj slučaj otkriva nekoliko zabrinjavajućih trendova u hrvatskom pravosudnom i policijskom sustavu. Prije svega, ukazuje na moguće sustavne propuste u nadzoru pristupa osjetljivim podacima, što dovodi u pitanje sigurnost ličnih informacija građana.

S druge strane, slučaj pokazuje kako pojedinci s pristupom važnim informacijama mogu lako zloupotrijebiti svoje ovlasti, posebno ako postoji financijska motivacija i nedostatak unutarnjih kontrola.

Kao što vidimo, ovaj slučaj nije samo pojedinačni incident, već ozbiljan upozoravajući signal o potrebi boljeg nadzora i veće odgovornosti unutar državnih institucija. Nadamo se da će kazneni postupak donijeti pravdu i spriječiti slične incidente u budućnosti.

Često postavljana pitanja

Što je točno USKOK optužio?

USKOK je optužio četvero ljudi, uključujući dvojicu policajaca i odvjetnika, za zlouporabu položaja, pristupa tajnim podacima i korištenje tih podataka u privatne svrhe.