Hibridno ratovanje: Kako Rusija mijenja pravila igre u Europi i...

U današnjem globaliziranom svijetu, klasični oružani sukobi postupno ustupaju mjesto sofisticiranijim oblicima borbe za utjecaj. Jedan od najznačajnijih izazova s kojim se Europa i njezini saveznici suočavaju je hibridno ratovanje – strategija koja kombinira konvencionalne i netradicionalne metode kako bi se postigli geopolitički ciljevi bez otvorenog objavljivanja rata. Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač nedavno je upozorio na opasnosti ovakvih taktika, ističući kako one predstavljaju prijetnju ne samo za Ukrajinu, već i za cijeli europski sigurnosni prostor.

Što je hibridno ratovanje i zašto je postalo toliko popularno?

Hibridno ratovanje predstavlja kompleksan spoj vojnih, političkih, ekonomskih i informacijskih metoda koje države koriste kako bi destabilizirale svoje protivnike. Za razliku od tradicionalnih sukoba gdje se jasno vide linije fronta i identiteti zaraćenih strana, hibridni napadi često se provode anonimno ili pod krinkom drugih entiteta, što otežava atribuciju i odgovor.

Prema analitičarima iz Stockholmskog međunarodnog instituta za mir (SIPRI), Rusija je usavršila ovakav način djelovanja kroz kombinaciju kibernetskih napada, dezinformacijskih kampanja, ekonomskog pritiska i korištenja privatnih vojnih poduzeća kao što je Wagner grupa. Ove metode omogućuju Moskvi da ostvaruje svoje interese bez direktne vojne eskalacije koja bi mogla izazvati masovniji međunarodni odgovor.

Primjeri hibridnih taktika u suvremenim sukobima

Jedan od najpoznatijih primjera hibridnog ratovanja dogodio se 2014. godine prilikom aneksije Krima. Ruske specijalne snage bez oznaka, poznate kao “zeleni čovječuljci”, preuzele su kontrolu nad strateškim objektima na poluotoku dok su ruski mediji simultano vodili masovnu propagandnu kampanju koja je opravdavala intervenciju kao zaštitu ruskog govornog područja.

U Ukrajini, hibridno ratovanje manifestira se kroz sustavne napade na energetsku infrastrukturu, širenje lažnih vijesti putem društvenih mreža te financiraje pro-ruskih političkih stranaka. Prema podacima Europskog vijeća za vanjske poslove, Rusija je samo u 2023. godini potrošila preko 1,2 milijarde dolara na dezinformacijske kampanje diljem Europe.

Ekonomski aspekti hibridne strategije

Kao što je Miro Kovač istaknuo u komentaru za N1, ekonomske mjere postaju sve važnije oružje u suvremenim geopolitičkim igrama. Odluka Europskog parlamenta o postupnoj zabrani uvoza ruskog plina do 2027. godine predstavlja jedan od najodlučnijih odgovora na rusku agresiju, ali nosi i značajne rizike za europsko gospodarstvo.

Kovač je upozorio na povijesne paralele: “U Prvom svjetskom ratu kad su Amerikanci davali zajmove saveznicima, a nakon rata se Nijemcima nametnuo reparacijski režim, to je na kraju doprinijelo izbijanju Drugog svjetskog rata.” Ova izjava naglašava kako ekonomske sankcije, iako nužne, mogu imati nepredvidive dugoročne posljedice.

Zamrznuta imovina kao geopolitičko oružje

Pitanje ruskih zamrznutih imovina postalo je jedan od najkontroverznijih aspekata ekonomskog ratovanja. Dok neki zagovaraju korištenje tih sredstava za obnovu Ukrajine, drugi, poput Kovača, upozoravaju na pravne i političke implikacije takvih poteza. “Sigurno bi bila puno čišća varijanta da se uzme zajam, a da se ne ide na ovu varijantu da se uzima kao kolateral ruska zamrznuta imovina,” istaknuo je bivši ministar.

Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, vrijednost ruskih imovina zamrznutih u zemljama G7 iznosi preko 300 milijardi USD, što predstavlja značajan financijski leverage u trenutnim pregovorima.

Američki i europski odgovor na hibridne prijetnje

Različiti pristupi SAD-a i EU u rješavanju ukrajinske krize otkrivaju duboke razlike u strategijama i prioritetima. Kovač je komentirao nedavni dokument Trumpove administracije koji kritizira Europsku uniju, opisujući ga kao “manifest američkog pogleda na svijet” koji reflektira želju SAD-a da smanji svoju financijsku angažiranost u inozemstvu.

“Oni su rekli, gledajte, mi imamo velikih problema u svojoj kući, ekonomskih, socijalnih, migracijskih, mi više to ne možemo plaćati u toj mjeri,” istaknuo je Kovač, naglašavajući kako američki pristup postaje sve više izolacionistički.

Potreba za jasnom europskom strategijom

U ovom kontekstu, Kovač zagovara razvoj autonomne europske strategije koja će jasno definirati ciljeve i metode: “U ovoj fazi sa Rusijom, treba jasno reći što mi uopće hoćemo.” Ovo uključuje i preispitivanje nekih dosadašnjih pristupa, prihvaćanje grešaka i prilagodbu taktika realnostima na terenu.

Prema analizi Europske službe vanjskih poslova, EU je u 2023. povećala financijsku potporu Ukrajini na preko 35 milijardi eura, što predstavlja značajno opterećenje za proračune država članica, ali i dokaz opredijeljenosti za suprotstavljanje ruskoj agresiji.

Budućnost hibridnog ratovanja i europske sigurnosti

Kovač je skeptičan prema histeriji koja upozorava na direktan ruski napad na zemlje NATO-a: “Ovaj sad pokušaj stvaranja histerije o tome da će Rusija napasti Njemačku ili Poljsku ili Francusku, kad se Rusija zaista muči s napredovanjem u Ukrajini.” Međutim, naglašava da to ne znači da treba biti naivan prema drugim oblicima prijetnji.

Hibridno ratovanje, kako ga opisuje, uključuje “financiranje stranaka u tuđem taboru, slanje agenata, probijanje raznih telekomunikacija” – metode koje će se nastaviti koristiti bez obzira na ishod konvencionalnih sukoba.

Povijesne lekcije i savremene implikacije

Kovač podsjeća na slučaj prisluškivanja Angel Merkel od strane američkih saveznika: “Na kraju krajeva, i gospođu Merkel su naši prijatelji Amerikanci prisluškivali.” Ovo ilustrira kako čak i između saveznika postoje oblici hibridnih aktivnosti, što dodatno komplicira sigurnosnu sliku.

Prema izvješću njemačkog Bundesnacharichtendiesta, kibernetski napadi na kritičnu infrastrukturu u Europi porasli su za 78% u 2023. godini, s velikim dijelom napada koji se pripisuju ruski podržanim grupama.

Zaključak: Izazovi i mogućnosti u suvremenom sigurnosnom okruženju

Hibridno ratovanje predstavlja jedan od najsloženijih izazova suvremene geopolitike. Kao što je Miro Kovač istaknuo, suočavamo se s dinamičnom i multifacetnom prijetnjom koja zahtijeva sofisticiran i koordiniran odgovor. Ekonomske sankcije, iako nužne, moraju se pažljivo dizajnirati kako bi izbjegle neželjene posljedice, dok informacijski rat zahtijeva kontinuiranu budnost i edukaciju javnosti.

Europska unija nalazi se na raskrižju – s jedne strane, suočena s američkim povlačenjem i sve izolacionističkijim stavovima, s druge strane, suočena s agresivnom ruskom politikom koja koristi sve dostupne metode da oslabi europsku jedinstvenost. Odgovor na ove izazove zahtijeva hrabrost, strpljenje i sposobnost učenja iz povijesnih lekcija kako bi se izgradila otpornija i sigurnija budućnost za sve europske građane.

Često postavljana pitanja o hibridnom ratovanju

Što točno definira hibridno ratovanje?

Hibridno ratovanje predstavlja kombinaciju konvencionalnih i netradicionalnih metoda vojnog, političkog, ekonomskog i informacijskog djelovanja koje države koriste za postizanje strategijskih ciljeva bez otvorenog objavljivanja rata. Uključuje kibernetske napade, dezinformacijske kampanje, ekonomski pritisak, korištenje privatnih vojnih poduzeća i druge metode koje otežavaju atribuciju napada.

Koje su najčešće metode korištene u hibridnom ratovanju?

Najznačajnije metode uključuju:

Kibernetske napade na kritičnu infrastrukturu
Sustavno širenje dezinformacija putem medija i društvenih mreža
Financiranje i podršku ekstremističkih političkih skupina
Korištenje privatnih vojnih poduzeća za denijabilne operacije
Ekonomske sankcije i energetski pritisak
Političko uplitanje kroz lobiranje i korupciju

Kako se Europa brani od hibridnih prijetnji?

Europska unija razvila je niz mehanizama za suprotstavljanje hibridnim prijetnjama, uključujući:

Osnivanje Specijalnog odbora za suzbijanje hibridnih prijetnji (EU Hybrid Fusion Cell)
Jačanje kibernetske sigurnosti kroz agenciju ENISA
Razvoj sustava za ranuo upozorenje i brzo upozoravanje
Educiranje javnosti o medijskoj pismenosti i prepoznavanju dezinformacija
Koordinaciju sigurnosnih agencija kroz Europol i Eurojust

Je li hibridno ratovanje legalno prema međunarodnom pravu?

Hibridno ratovanje predstavlja sivu zonu u međunarodnom pravu. Dok neke metode poput kibernetskih napada mogu predstavljati kršenje međunarodnog prava, druge aktivnosti poput političkog utjecaja ili ekonomskog pritiska često se teško mogu kvalificirati kao izravni ilegalni akti. Upravo ta ambiguitet čini hibridno ratovanje toliko izazovnim za suzbijanje.