HAZU: Obnova osam zgrada u Zagrebu završava sredinom 2026. godine

Uvod

Sve veći fokus na obnovu kulturnih i znanstvenih ustanova nakon potresa 2020. godine pokrenuo je duboke reforme unutar Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Tijekom 2025. godine, uz potporu Fonda solidarnosti Europske unije i državnog proračuna, HAZU je nastavio cjelovitu obnovu osam svojih zgrada u Zagrebu, uključujući i palaču HAZU. Ovaj projekt nije samo građevinski poduhvat; predstavlja temelj za dugoročno očuvanje znanstvene reputacije i kulturne baštine te otvara nove mogućnosti za znanost, istraživanje i javne događaje. U nastavku ćemo detaljno razložiti ključne aspekte obnove, njezin utjecaj na znanstvenu zajednicu, planove za budućnost te izazove s kojima se susreće.

Koji objekti su obnovljeni i kako ide realizacija projekta

Koji su objekti obnovljeni?

U obnovu je uključeno osam zgrada povezanih s aktivnostima Hrvatske akademije, od kojih je najvidljivija palača HAZU. Uključivanje više objekata omogućilo je konsolidiranje istraživačkih kapaciteta, smanjenje rizika od budućih oštećenja i stvaranje modernih prostora pogodan za suvremene znanstvene aktivnosti, javne predaje i muzejske postave. Radovi su vođeni s posebnim naglaskom na sigurnost, energetsku učinkovitost i prilagodbu starijih građevina suvremenim ekološkim standardima. Obnova nije samo papirnata lista radova; svaka zgrada simbolizira novu fazu otvorenosti HAZU prema polju znanosti i šireg društvenog života.

Troškovi i financiranje

Projekt obnove financiran je kombinacijom sredstava Fonda solidarnosti EU i državnog proračuna, uz dodatne kapitale naglašene kroz Zakladu HAZU. Takav višestruki okvir financiranja omogućio je sigurnu dinamiku radova i ubrzanje ključnih etapa. Transparentnost troškova bila je značajan cilj; javne obavijesti i financijske izvještaje pratili su nadzorni organi, a redovita komunikacija s građanima doprinijela je povjerenju u projekt. U ovom procesu HAZU je isto tako naglasila važnost dugoročne održivosti: nije riječ samo o obnovi fasada, već o stvaranju uvjeta za kvalitetniju znanstvenu komunikaciju, pristup istraživačkim resursima i popularizaciji znanosti.

Vremenski okvir i završetak radova

Prema riječima voditelja projekta, očekuje se da svi radovi na obnovi akademijinih zgrada budu dovršeni do sredine 2026. godine. Nakon završetka radova uslijedit će faza useljenja i organiziranja rada u novim ili prilagođenim prostorima. Očekivanja su da obnovljeni prostori neće samo biti skloništa za istraživanja, već i mjesta susreta s publikom: predavanja, konferencije i otvorene rasprave bit će lakše organizirati i održavati s više prostora i tehničke podrške. Istovremeno, proces prilagodbe i renovacije bit će popraćen stalnim evaluacijama kako bi se osigurala kvaliteta prostora, ali i njegovo trajno prilagođavanje potrebama visokotrajanih projekata.

Utjecaj na znanstvenu zajednicu i javnost

Broj događanja i publikacija u 2025. godini

Jedan od ključnih pokazatelja uspjeha obnove jest aktivnost same Akademije na znanstvenom i kulturnom planu. U 2025. godini, HAZU je organizirala i/ili pod pokroviteljstvom Akademije provela značajan broj događanja: 247 različitih aktivnosti, od kojih se znanstveni skupovi, simpoziji i konferencije izdvajaju po kvaliteti i broju sudionika. Od tog broja, 112 događanja odnosilo se na znanstvene skupove, simpozije i konferencije, što ukazuje na intenzitet istraživačkih tema i razmjenu ideja. Uz to je održano 37 predavanja, 55 predstavljanja knjiga, 15 izložbi te 10 svečanosti. Ove brojke pokazuju kako obnovljene zgrade ne samo štite baštinu, već postaju i žive arterije znanstvenog i kulturnog života grada.

Javni dijalog, znanstveni doprinos i javna rasprava

HAZU je kroz različite događaje i aktivnosti aktivno sudjelovala u javnoj raspravi o važnim temama vezanim uz prostorno uređenje, gradnju i energetsku učinkovitost. Znanstveno vijeće za turizam i prostor doprinijelo je svojim stručnim mišljenjem u širini javnih politika, uz naglasak na očuvanju identiteta grada, ali i na sposobnosti Hrvatske da se nosi s izazovima energetske tranzicije. U diskusijama o klimatskim promjenama i turizmu kao javnom dobru, akademici su upućivali na potrebu uravnoteženog pristupa zaštiti okoliša i očuvanju kulturne baštine.

Inicijative iz svijeta znanosti i kulture

Uz redovite skupove, HAZU je svojim programima promicala i inovacije, uključujući i manje događaje koji su potaknuli novi način razmišljanja: od panel diskusija o problemima i izazovima vezanim uz klimatske promjene do događaja koji su istraživali odnos turizma i javnog dobra. Akademija se također integrirala u širu raspravu o važnosti hrvatskih znanstvenih časopisa, što pomaže jačanju vidljivosti hrvatske znanstvene zajednice na međunarodnoj razini.

Inicijative, jubileji i kulturna baština

Proslava jubileja i historijskih trenutaka

Ove godine HAZU obilježila je važne jubileje koji dodaju simboličnu vrijednost nadogradnji: 1100 godina Hrvatskog kraljevstva postavlja se uz simboličnu povezanost s trenutkom koji podsjeća na kontinuitet hrvatske političke i kulturne tradicije. Spominju se i druge važne obljetnice poput 950. godišnjice krunidbe kralja Zvonimira, 500. godišnjice Mohačke bitke te 400. godišnjice smrti Marina Getaldića. Također su u fokusu brojna istaknuta imena, poput 200. godina rođenja Matije Mesića i 150. godišnjice rođenja Vladimira Nazora, kao i 100. godišnjice rođenja Miroslava Šicela i Miljenka Stančića. Uz to, pažnja se posvećuje potkroju glavnoga spomenika: 100. godišnjica postavljanja spomenika Josipa Jurja Strossmayera, koji je djelo Ivana Meštrovića, uz palaču Akademije. Ovi jubileji stvaraju dodatnu motivaciju za obnovu i revitalizaciju prostora, a istovremeno služe kao prilika za edukativne programe i izložbe.

Prijelomne godine 2026. i dugoročne perspektive

Novi članovi, novi voditelji i promjene u upravljanju

Skupština HAZU prihvatila je planove rada za 2026. godinu, a detalje su podijelili glavni tajnik Akademije i predsjednik. Prema riječima akademika Daria Vretenara, 2026. će donijeti izbor novih članova HAZU, a krenut će i proces odabira novog predsjednika, potpredsjednika i glavnog tajnika. Osim njih, imenovat će se pet članova Predsjedništva i razredi Akademijinih razreda za mandatno razdoblje 2027. – 2030. Ovo ukazuje na kontinuitet i evoluciju upravljanja institucijom, s jasnim naglaskom na jačanje znanstvenih naglasaka, ali i na otvaranje za nove perspektive koje donose mladi i iskusni znanstvenici.

Planovi za 2026.: jubileji, proračuni i strateški ciljevi

Uz tehničku završnicu obnove, 2026. će biti godina koja donosi nove programatske izazove: nastavak širenja kulturne baštine, usmjeravanje sredstava prema najvažnijim projektima i poticanje sinergije između različitih disciplinarnih područja. Akademija najavljuje posebne programe posvećene uvjetima urbanog razvoja, održivosti i prenošenju znanstvenih saznanja široj javnosti. Iako su planovi usmjereni na vlastitu infrastrukturu, prisutna je i ambicija za jačanje međunarodne suradnje, što uključuje razmjenu studenata, istraživačkih projekata i zajedničke konferencije s partnerima iz inozemstva.

Analiza prednosti i izazova obnove

Prednosti obnove

Prije svega, obnovljene zgrade donose sigurnost i otpornost za buduće potrese, što znači manje rizika po kulturnu baštinu i znanstvene zbirke. Moderni infrastrukturni standardi omogućavaju više fleksibilnosti u organiziranju događaja, povećan kapacitet za predavanja i konferencije te bolju energetsku učinkovitost, što je važno s obzirom na rastuću svijest o klimatskim promjenama. Osim toga, obnovljene prostorije otvaraju mogućnost za šire javne programe, muzejske postave i pristup istraživanjima za studentima te nezavisnim istraživačima.

Izazovi obnove

Unatoč prednostima, proces obnove nosi i izazove: financijski rizici, logističke poteškoće pri djelomičnom ili potpuno paralelnom radu, te potreba za tehničkim rješenjima koja ne kompromitiraju povijesne vrijednosti zgrada. Uloga javnosti i transparentnost troškova često su predmet javnih rasprava. Također, prilagodba prostora za suvremene potrebe, uz očuvanje identiteta zgrada bit će stalna tema kroz nadzor i evaluacije. Dodatno, integriranje novih tehnologija i digitalnih rješenja treba biti u skladu s akademskim vrijednostima, a istovremeno ne pretvoriti infrastrukturu u tehnički teret za znanstvene djelatnosti.

Zaključak

Obnova osam zgrada HAZU u Zagrebu predstavlja višeslojnu investiciju: kulturnu baštinu, znanstvenu budućnost i društvenu odgovornost. Tijekom 2025. ostvareni su značajni rezultati – brojna događanja, publikacije i programi koji su ojačali povezanost Академије s javnošću i s akademskom zajednicom. Finacijski okvir iz EU fondova i državnog proračuna omogućio je planiranje bez nepotrebnog rizika, a završetak radova sredinom 2026. godina obećava novu fazu funkcioniranja HAZU s modernim, ali i čuvanim prostorima. Uloga Akademije kao platforme za međudisciplinarnu suradnju, ali i kao mosta između znanosti i društva, bit će u budućnosti jednako važna kao i sama arhitektura.

FAQ – Često postavljana pitanja

1. Kada se očekuje završetak obnove svih zgrada HAZU?

   Prema službenim najavama, završetak radova planiran je do sredine 2026. godine, što znači da bi useljenje i prelazak na novu razinu rada trebalo uslijediti ubrzo nakon tog roka.

2. Koji će biti glavni učinci za znanstvenu zajednicu kada radovi završe?

   Predviđa se povećana fleksibilnost prostora, bolja energetska učinkovitost, veći kapacitet za organizaciju znanstvenih događaja te mogućnost dublje i šire suradnje unutar Hrvatske i s međunarodnim partnerima.

3. Kako su financije osigurane i jesu li transparentni troškovi?

   Troškovi su pokriveni kombinacijom sredstava Fonda solidarnosti EU i državnog proračuna, uz podršku Zaklade HAZU. Tijekom procesa objavljivane su financijske bilance i službene procjene, kako bi se osigurala transparentnost i povjerenje javnosti.

4. Koji su glavni ljudi odgovorni za provođenje obnove?

   Glavna figura u nadzoru projekta je tim na čelu s predsjednikom HAZU i glavnim tajnikom, uz stručna vijeća i povjerenstva koja koordiniraju tehničke aspekte, financije i komunikaciju s publikom.

5. Kako će se nova prostora koristiti za javne događaje i popularizaciju znanosti?

   Obnovljene zgrade omogućavaju lakšu organizaciju predavanja, konferencija i izložbi te će služiti i kao atraktivne lokacije za posjetitelje, školice, javne tribine i programe popularizacije znanosti, čime se jača povezanost akademije s građanima.

6. Što su najvažniji jubileji koji su spomenuti u planu za 2025./2026.?

   Uz 1100 godina Hrvatskog kraljevstva, ističu se i 950. godina krunidbe kralja Zvonimira, 500. godišnjica Mohačke bitke, 400. godina smrti Marina Getaldića, 200. godina rođenja Matije Mesića, 150. godina rođenja Vladimira Nazora te 100. godina rođenja Miroslava Šicela i Miljenka Stančića i spomenik Josipu Jurju Strossmayeru, djelo Ivana Meštrovića.

SAMO hrvatski! Navedeni povijesni kontekst i brojke naglašavaju važnost kontinuirane podrške javnosti i državnim institucijama za razvoj znanosti i očuvanje kulturne baštine. Ako tražite još dublje analize o ulozi HAZU u javnoj raspravi o prostornom uređenju ili konkretnim primjerima primjene novih obnovljenih prostora, rado ću proširiti članak s dodatnim primjerima i studijama slučaja.