Puljanka (88) pročitala token i zaporku nepoznatoj osobi: naslov...

U svibnju 2023. na pulskom području zabilježen je neobičan slučaj financijske prijevare – 88-godišnja žena, nazovimo je gospođa Marija, podijelila je s prevarantom svoj autorizacijski token i zaporku, nakon čega je ostala bez nekoliko tisuća eura. Ovaj naslov odjeknuo je kao dramatično upozorenje za sve starije osobe i njihove obitelji, ali i stručnjake za digitalnu sigurnost.

Opis događaja

Gospođa Marija prevarena je putem lažnog telemarketing poziva. Prevarant se predstavio kao djelatnik banke i objasnio da je potrebno provjeriti njen token te zaporku kako bi se otklonio hitan sigurnosni problem. U narednom tekstu analiziramo ovaj incident do najsitnijih detalja.

Kontekst i temporalni okvir

Incident se dogodio 10. svibnja 2023. u ranim poslijepodnevnim satima. Prema evidenciji policije, telefonski poziv započeo je u 13:15 h, a potpunu transakciju prevarant je obavio do 14:30 h. U vremenskom roku od sat i petnaest minuta, gospođa Marija nije prepoznala prijetnju socijalnog inženjeringa.

Način prikupljanja podataka

Prevarant je koristio napredne tehnike phishing i socijalnog inženjeringa. Nakon što je od gospođe Marije dobio osnovne osobne podatke, zatražio je autorizacijski token putem SMS-a, a potom i internetsku zaporku za prijavu u bankovni sustav. Time je stekao potpunu kontrolu nad računom.

Kako funkcioniraju slične prijevare

Ovakve financijske prijevare posljednjih godina bilježe značajan porast. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, broj žrtava digitalnih prevara u 2022. godini porastao je za 25 % u odnosu na godinu prije. U nastavku objašnjavamo glavne metode koje prevaranti koriste.

Telefonski phishing

Najčešći oblik prijevare uključuje pozive gdje se prevarant predstavlja zaposlenikom banke, telekomunikacijske tvrtke ili državne agencije. On ili ona zahtijeva ključne informacije – token, zaporku ili brojeve kartica – navodeći lažne tehničke razloge.

Lažne internet stranice i SMS linkovi

Prevaranti često šalju linkove putem SMS-a ili e-maila, koji vode na lažne internet stranice identične onima banka. Jednom kad korisnik unese vjerodajnice, one završavaju u rukama kriminalaca.

Socijalni inženjering i lažno prijateljstvo

Nekada su u opticaju i metode podmićivanja ili stvaranje lažne empatije. Primjerice, prevarant se može predstaviti potrebitom osobom ili dugogodišnjim poznanikom, na što starije generacije znatno lakše nasjedaju.

Primjeri iz prakse

Ako se ovaj naslov odnosi na scenarij gospođe Marije, u nastavku donosimo još dva ilustrativna slučaja koja pokazuju raznolike oblike prevara.

Primjer 1: Lažni djelatnik carine

U Rijeci je 2022. godine 72-godišnjak primio poziv „službenika carine“ koji ga je uvjerio da mora platiti nepostojeću carinu za paket iz inozemstva. Nakon što je uplatio 6.000 kuna na „siguran račun“, kontakt s prevarantom je naglo prekinut.

Primjer 2: Prevara s lažnim nekretninama

U Zagrebu je 2021. stariji par platio troškove agencije za kupnju zemljišta koje ne postoji. Prevarant je uzeo predujam od 80.000 kuna, a potom je telefonski nestao.

Savjeti za prevenciju

Kako se zaštititi od financijskih prijevara, posebice onih usmjerenih prema starijim osobama? Donosimo praktične savjete za svaki dan.

Provjerite identitet pozivatelja

Uvijek zatražite službeni broj organizacije i prekinite vezu.
Ponovno se javite na taj broj iz službene telefonske knjige ili web stranice.

Ne dijelite token i zaporku

Vaš token i zaporka su osobni podaci – ne smiju ih znati ni djelatnici banke. Ako netko traži ove informacije, riječ je o prijevari.

Koristite višefaktorsku autentifikaciju

Aktivirajte sve moguće načine dvofaktorske provjere identiteta na aplikacijama i internetskom bankarstvu. To značajno otežava život prevarantima.

Obrazovanje i podizanje svijesti

Redovito razgovarajte sa starijim članovima obitelji o novim vrstama prijevara.
Organizirajte zajedničke radionice o digitalnoj sigurnosti.

Uloga nadležnih institucija

U borbi protiv financijskih prijevara ključnu ulogu imaju policija, državne agencije i banke. Njihovo koordinirano djelovanje može spriječiti mnoge slučajeve.

Statistički pregled

Prema izvještaju DORH-a za 2022., policija je zaprimila preko 3.500 prijava telefonskih i internet prijevara. U 70 % slučajeva žrtve su starije osobe iznad 65 godina.

Krim istraživanje i procesuiranje

“Svaki takav slučaj zahtijeva stručnu forenzičku analizu telefonskih zapisa i digitalnih tragova kako bi se otkrio identitet prevaranta”, objašnjava inspektor Ana Kovač.

Saradnja s bankama

Banke, uz pravovremeno upozoravanje klijenata, pomažu u otkrivanju prevarnih transakcija i vraćanju sredstava u suradnji s policijom i službama za sprečavanje pranja novca.

Prednosti i nedostaci novih sigurnosnih tehnologija

Digitalna sigurnost stalno se razvija. U nastavku pregledamo glavne prednosti i nedostatke aktualnih rješenja.

Prednosti

Biometrijska provjera (otisci prstiju, prepoznavanje zjenice) smanjuje rizik od krađe identiteta.
Aplikacije za autentifikaciju i mobilni token omogućuju trenutačnu provjeru korisnika.

Nedostaci

Visoki troškovi implementacije nekih tehnologija čine ih nedostupnima za manje banke.
Složeni sigurnosni protokoli mogu zbuniti starije korisnike i navesti ih da traže pomoć od neprovjerenih izvora.

Zaključak

Priča o gospođi Mariji još je jedno upozorenje o opasnostima financijskih prijevara. Ključni naslov našeg članka jest – vaša osobna sigurnost ne smije biti kompromitirana zbog nepažnje ili neznanja. Pratite savjete, educirajte se i redovito provjeravajte transakcije kako biste zaštitili sebe i svoje bližnje.

FAQ

Kako prepoznati lažan telefonski poziv iz banke?

Prava banka nikada neće tražiti vašu cijelu zaporku ili token putem telefona. Ako vam to traže, odmah prekinite vezu i nazovite službeni broj banke.

Što učiniti ako sam već podijelio token i zaporku?

Odmah kontaktirajte banku i zamolite za blokadu računa. Zatim podnesite prijavu policiji, priloživši sve detalje o pozivu i transakcijama.

Kako pomoći starijim članovima obitelji da se zaštite?

Razgovarajte o rizicima, pokažite im praktične primjere i potaknite zajedničku edukaciju o digitalnoj sigurnosti. Postavite jednostavne, ali učinkovite mjere zaštite na njihovim uređajima.

Koje su najčešće metode socijalnog inženjeringa?

Najčešće su to lažni pozivi „iz banke“, „policije“ ili „carine“, slanje phishing linkova, te stvaranje lažnog povjerenja putem osobnih priča.

Postoji li besplatna pomoć za žrtve digitalnih prijevara?

Da, Ministarstvo unutarnjih poslova i udruga Potrošač savjetuju besplatne online edukacije, a banke ponekad nude savjetovanje o digitalnoj sigurnosti bez dodatnih troškova.