Hrvatska Vlada donijela je odlučan korak u rješavanju dugogodišnjeg spora s Crnom Gorom oko povrata školskog broda Jadran i druge vojne imovine, osnivajući posebno povjerenstvo za aktivno vodenje pregovora. Ovaj potez, predvođen ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom, naglašava važnost ovog pitanja unutar bilateralnih odnosa i procesa pristupanja Crne Gore Europskoj uniji. Kao jedan od ključnih razloga zašto Hrvatska uskraćuje suglasnost za zatvaranje poglavlja 31 u pregovorima, povrat Jadrana postaje simbolična i pravna prekretnica u međusobnim odnosima, ističući potrebu za rješavanjem otvorenih pitanja naslijeđenih iz vremena raspada SFRJ. U ovom članku, detaljno ćemo istražiti pozadinu ovog slučaja, sastav i ulogu povjerenstva, te šire implikacije za hrvatsku diplomaciju i nacionalni identitet.
Povijesni kontekst i značaj broda Jadran
Školski brod Jadran, građen 1930-ih godina u Hamburgu, predstavlja jedan od najvrjednijih primjera pomorske baštine u Hrvatskoj. S matičnom lukom u Splitu, brod je desetljećima služio za obuku budućih pomoraca i mornaričkih časnika, stekavši status kultne institucije. Tijekom Domovinskog rata, Jadran se nalazio na remontu u crnogorskom lučkom gradu Tivtu, gdje je i ostao nakon proglašenja neovisnosti Crne Gore 2006. godine. Crnogorske vlasti, tvrdeći da brod pripada njihovoj nasljednoj imovini bivše Jugoslavenske ratne mornarice (JNA), odbijaju ga vratiti, što je dovelo do dugotrajnog pravnog i diplomatskog sukoba. Primjerice, 2018. godine, crnogorski sudovi donijeli su odluku u korist zadržavanja broda, što je Hrvatska ocijenila kao nepravedno i protivno međunarodnom pravu sukcesije.
Vojna imovina i sukcesija nakon raspada SFRJ
Pitanje vojne imovine bivše JNA ostaje jedno od najsloženijih naslijeđa raspada Jugoslavije. Prema međunarodnim konvencijama, države sljednice imaju pravo na dio imovine prethodne države, proporcionalno svojem udjelu. Hrvatska, kao jedna od nasljednica, traži povrat broda Jadran i drugih resursa, argumentirajući da su oni integralni dio njezine povijesne i kulturne baštine. Usporedbe radi, slični sporovi pojavili su su se i između drugih bivših republika, poput podjele flote ili arhivskog materijala, ali Jadran ostaje jedinstven slučaj zbog svoje emocionalne i simboličke vrijednosti. Statistički, procjenjuje se da ukupna vrijednost vojne imovine za koju se vode sporovi iznosi više desetaka milijuna eura, s Jadranom kao najistaknutijim primjerom.
Osnivanje povjerenstva i njegove zadaće
Hrvatska Vlada, na sjednici održanoj početkom 2023. godine, službeno je osnovala povjerenstvo za povrat broda Jadran i druge vojne imovine. Predsjednik povjerenstva, ministar Gordan Grlić Radman, imenovan je kako bi predvodio napore u aktivnim pregovorima s ciljem postizanja dogovora s crnogorskom stranom. U sastavu tijela nalaze se i istaknuti dužnosnici kao što su Andreja Metelko-Zgombić i Vanda Babić Galić iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, te Tomislav Galić, Nikolina Volf i Želimir Latković iz Ministarstva obrane. Ova multidisciplinarna skupina ima zadaću istražiti pravne, diplomat ske i strateške aspekte slučaja, ukliučujući moguće medijacije putem međunarodnih organizacija ili sudova.
Strategije i izazovi u pregovorima
Pregovori s Crnom Gorom nailaze na brojne izazove, uključujući različite interpretacije međunarodnog prava, unutarnje političke pritiske u obje zemlje, te širi kontekst europskih integracija. S jedne strane, Hrvatska naglašava važnost dobrosusjedskih odnosa i poštivanja pravnih normi, dok Crna Gora često pod utjecajem promjenjivih političkih klima, pokazuje otpornost na predaje imovine. Primjer takvog otpora vidljiv je u izjavama crnogorskih dužnosnika koji ističu da je Jadran postao simbol njihove pomorske tradicije. Povijesno, slični sporovi poput onog oko razgraničenja u Boki Kotorskoj pokazali su da dugotrajni diplomaski dijalog može dovesti do kompromisa, ali zahtijeva strpljenje i transparentnost.
Utjecaj na odnose s EU i proces pristupanja Crne Gore
Hrvatska, kao članica Europske unije, koristi svoj položaj kako bi istaknula otvorena pitanja s Crnom Gorom, posebno u kontekstu poglavlja 31 o vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici. Us kraćivanje suglasnosti za zatvaranje ovog poglavlja nije blokada u klasičnom smislu, već strategija poticanja Crne Gore na brže rješavanje sporova, uključujući povrat Jadrana, razgraničenje, te pitanja nestalih osoba i ratnih zločina. Ovo pridonosi širim naporima EU da unaprijedi stabilnost u regiji, ali istovremeno može usporiti proces pristupanja ako se pitanja produže. Usporedbe radi, slični mehanizmi korišteni su i u pregovorima s drugim kandidatima, poput Srbije, gdje su bilateralni problemi često usporavali napredak.
Statistički uvid i temporalni kontekst
Prema podacima Europske komisije, Crna Gora je napredovala u mnogim segmentima pristupanja, ali bilateralni izazovi ostaju kamen spoticanja. Na primjer, u izvješću za 2022. godinu, navedeno je da postoji “značajan napredak u vanjskoj politici, ali i preostali izazovi u rješavanju graničnih pitanja”. U tom kontekstu, Hrvatska inzistira na temporalnoj hitnosti, s obzirom da produženje sporova može oslabiti međunarodni pritisak i otežati povrat imovine. Brojke pokazuju da su slični procesi u prošlosti, poput povrata kulturnih dobara, trajali i do desetljećima, što naglašava važnost agilnog djelovanja povjerenstva.
Šire implikacije za hrvatsku diplomatiju i nacionalni identitet
Povrat broda Jadran nije samo pravno ili imovinsko pitanje, već duboko simboličan čin koji dotiče nacionalni ponos i kulturni identitet Hrvatske. Kao ploveći spomenik, Jadran predstavlja živu povezanost s pomorskom tradicijom, a njegov povrat bio bi snažna poraka o očuvanju baštine. Usporedno, Hrvatska nastoji ojačati svoju diplomat sku poziciju kroz aktivnosti poput uspostave Hrvatskog kulturnog centra u Ljubljani, što je također spomenuto u vladi noj odluci. Ove inicijative dijele zajednički cilj: zaštitu interesa Hrvata diljem svijeta i jačanje međunarodnog ugleda.
Prednosti i nedostaci trenutnog pristupa
Osnivanje povjerenstva donosi niz prednosti, uključujući fokusiranije napore, stručno vodstvo i povećanu medijsku pažnju koja može potaknuti javni pritisak. Međutim, postoje i nedostaci, poput mogućeg produženja pregovora ako crnogorska strana ostane nepopustljiva, ili rizika od prenaglašavanja jednog pitanja na štet drugih bilateralnih tema. Usporedbe s prošlošću pokazuju da strpljiva diplomat ska strategija često donosi bolje rezultate od konfrontacije, ali zahtijeva fleksibilnost i spremnost na kompromis.
Zaključak
Osnivanje povjerenstva za povrat broda Jadran predstavlja odlučan korak Hrvatske u zaštiti svoje nacionalne imovine i jačanju bilateralnih odnosa s Crnom Gorom. Kroz aktivne pregovore i poštivanje međunarodnog prava, Hrvatska nastoji riješiti dugogodišnji spor koji simbolizira šire izazove sukcesije nakon raspada SFRJ. Iako put prema povratu može biti dug i izazovan, ovaj potez ističe posvećenost vlade očuvanju kulturne baštine i promicanju dobrosusjedskih veza, s potencijalom da pozitivno utječe na cjelokupni proces europskih integracija u regiji.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Što je školski brod Jadran i zašto je važan za Hrvatsku?
Jadran je povijesni školski brod korišten za obuku pomoraca, građen 1930-ih, s matičnom lukom u Splitu. Važan je kao simbol pomorske tradicije i nacionalnog identiteta.
Zašto Crna Gora odbija vratiti brod Jadran?
Crna Gora smatra da brod dio njezine nasljedne imovine bivše JNA, temeljeći svoje pravo na odlukama sudova i tvrdnjama o povijesnom vlasništvu.
Kako osnivanje povjerenstva utječe na odnose s EU?
Hrvatska koristi svoj položaj članice EU da potakne rješavanje sporova, uskraćujući suglasnost za zatvaranje poglavlja 31 u pregovorima s Crnom Gorom, što može usporiti njezino pristupanje.
Koje su druge otvorene stvari između Hrvatske i Crne Gore?
Uključuju razgraničenje, pitanja nestalih osoba, procesuiranje ratnih zločina, i podjelu druge imovine bivše Jugoslavije.
Koliko dugo traje spor oko broda Jadran?
Spor traje od početka 1990-ih, nakon što je brod ostao u Crnoj Gori tijekom Domovinskog rata, s intenzivnijim pregovorima u posljednjih desetljeća.
Postoje li slični primjeri povrata imovine u regiji?
Da, primjeri uključuju podjelu flote ili arhiva između bivših republika, ali Jadran ostaje jedinstven zbog svoje emocionalne vrijednosti.
Što ako pregovori ne uspiju?
Ako pregovori zapele, Hrvatska može potražiti rješenje putem međunarodnih sudova ili medijacije, ali to može produžiti proces i otežati odnose.
Kako javnost u Hrvatskoj i Crnoj Gori gleda na ovaj spor?
U Hrvatskoj, javnost uglavnom podržava povrat broda kao stvar nacionalnog ponosa, dok u Crnoj Gori postoje podijeljena mišljenja, s nekim skupinama koje ga smatraju svojim dijelom baštine.
Imate dodatna pitanja ili želite podijeliti svoje mišljenje? Obratite nam se putem naše kontakt stranice ili pratite ažuriranja ovog slučaja na našem blogu. Hvala na čitanju!
Leave a Comment