U središtu jedne od najkontroverznijih regionalnih kriča posljednjih mjeseci nalazi se planirani centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, poznatoj i kao Čerkezovac, koji je izazvao žestoke reakcije s bosanskohercegovačke strane. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac ne skriva bijes: “Već mjesecima upozoravamo Hrvatsku na sporne poteze, ali odgovori iz Zagreba gotovo da i ne postoje, a unutar BiH nismo vidjeli adekvatnu institucionalnu reakciju.” Ova izjava, dana novinarima u Sarajevu, samo je vrh ledenog brijega duboko ukorijenjenih tenzija između dvije susjedne države, koje se suočavaju s ekološkom, političkom i diplomatskom krizom rijetkih razmjera.
Diplomatski zastoj: Nota koja je čekala sto dana
Košarac je otkrio šokantne detalje o kašnjenjima u diplomatskoj komunikaciji. Jedna prosvjedna nota, poslana 27. lipnja, proslijeđena je Hrvatskoj tek 2. listopada – nakon više od sto dana čekanja. “Gdje to ima?” pitao je retorički ministar, ističući kako takvo odgađanje nema opravdanja u međudržavnim odnosima. Prema njegovim riječima, čak ni nota upućena 9. rujna, povodom usvajanja Zakona o izgradnji centra u Hrvatskom saboru, nije dobila službenu potvrdu o prosljeđivanju.
Kritika prema Ministarstvu vanjskih poslova BiH
Košarac se nije suzdržao od direktnih kritika prema vlastitom Ministarstvu vanjskih poslova i diplomatsko-konzularnoj mreži, optužujući ih za nedovoljnu mobilizaciju. “Svi u BiH nisu dovoljno radili kada je riječ o Trgovskoj gori i to je činjenica. Prvi na listi je MVP, odnosno DKP mreža. Morali smo izvršiti diplomatski pritisak na Hrvatsku,” istaknuo je. Ove izjave otkrivaju unutarnje podjele i nespremnost državnih struktura da djeluju jedinstveno u zaštiti nacionalnih interesa.
Opstrukcije i “oštri” tonovi
Poseban problem predstavljale su navodne opstrukcije unutar birokratskog aparata. Košarac je iznio da je Ida Rašidbegović, članica Koordinacijskog tijela za Trgovsku goru, 14. studenoga obavijestila da je nota zadržana zbog “oštrog” tona. Na to je odgovorio s podsmijehom: “Ako netko ugrožava 250.000 ljudi, njihovo zdravlje i živote, prirodne ljepote Une, građane Republike Srpske i Federacije BiH, nećemo pisati ljubavna pisma. Kako drugačije nego oštro?” Ova retorika oslikava ozbiljnost situacije i frustraciju zbog prividno sporog odaziva.
Međunarodni odjek i reakcije
Kriza je premašila granice bilateralnih odnosa, privlačeći pažnju međunarodnih aktera, iako ne uvijek na način kako se to očekivalo u BiH.
Odsutnost podrške Europske unije
Košarac je expresno razočaran stavom Delegacije Europske unije u BiH, koja se, prema njegovim riječima, povukla uz obrazloženje da je riječ o isključivo bilateralnom pitanju. “Hrvatska izbjegava suradnju s institucijama BiH, iako je prema ESPOO konvenciji obavezna na to,” naglasio je, referirajući se na međunarodni ugovor o procjeni utjecaja na okoliš u graničnim područjima. Ovo otkriva pravnu prazninu u međunarodnim propisima koja omogućava izbjegavanje odgovornosti.
Pismo hrvatskim saborskim zastupnicima
U pokušaju da zaobiđe spore državne kanale, Košarac je uputio osobno pismo svim zastupnicima Hrvatskog sabora, apelirajući im da ne glasaju za sporni zakon. “Ni građani Hrvatske ne vjeruju u tvrdnje da će sve biti ekološki sigurno,” istaknuo je, ukazujući na unutarnje protivljenje planu unutar same Hrvatske. Ovaj potez pokazuje kako je problem postao transgranični, zabrinjavajući i stanovnike obje zemlje.
Pravni slijed: Put prema Strasbourgu
Kao odgovor na nedostatak napretka, vlasti u Sarajevu najavile su pokretanje spora pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu. “Svi smo ovdje uključeni, svaka razina vlasti. Ovo je jedinstven slučaj u BiH da se doista uključuje svaka razina vlasti,” izjavila je Sabina Šahman Salihbegović, tajnica Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Ova najava predstavlja eskalaciju sukoba na međunarodnu pravnu razinu, što može imati dalekosežne posljedice po bilateralne odnose i ekološke standarde u regiji.
Statistički uvid i vremenski okvir
Prema podacima iz 2023., procjenjuje se da bi izgradnja centra na Trgovskoj gori izravno ugrozila preko 250.000 ljudi u pograničnim područjima BiH, uz potencijalno onečišćenje rijeke Une, jednog od najvažnijih prirodnih resursa regije. Temporalno, kriza se razvija od početka godine, kada su prvi planovi postali javni, do sadašnjeg eskaliranja u jesen, što pokazuje kako je nemar i odgađanje produbili problem.
Zaključak: Što slijedi dalje?
Kriza oko Trgovske gore nije samo pitanje ekologije ili bilateralnih odnosa – ona je test zrelosti za institucije BiH i Hrvatske, ali i za međunarodnu zajednicu. S jedne strane, postoji opravdana bojazan za zdravlje ljudi i okoliš; s druge, potreba za rješenjem problema radioaktivnog otpada koji zahtijeva odgovorn pristup. Bez transparentnosti, suradnje i poštivanja međunarodnih konvencija, ovaj sukob može se pretvoriti u dugotrajni spor koji će otežati buduće odnose između dvije susjedne države. Kao što Košarac ističe, vrijeme je za djelovanje, a ne puko opažanje.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Što je točno Trgovska gora i zašto je toliko sporna?
Trgovska gora, ili Čerkezovac, je planinsko područje na granici Hrvatske i BiH gdje Hrvatska planira izgraditi centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Sporna je jer se nalazi uz samu granicu, što izaziva zabrinutost za onečišćenje okoliša i ugrožavanje zdravlja stanovnika u Bosni i Hercegovini.
Koje su potencijalne opasnosti po okoliš i ljude?
Glavne opasnosti uključuju onečišćenje tla, vode i zraka radioaktivnim materijalima, što može dovesti do dugoročnih zdravstvenih problema za lokalno stanovništvo, uključujući povećani rizik od raka i drugih bolesti. Rijeka Una, važan izvor vode i turistička atrakcija, također je ugrožena.
Zašo BiH optužuje Hrvatsku za kršenje ESPOO konvencije?
ESPOO konvencija zahtijeva da države provedu procjenu utjecaja na okoliš za projekte koji mogu imati prekogranične posljedice i da o tome konzultiraju susjedne zemlje. BiH tvrdi da Hrvatska nije u potpunosti poštovala ove obveze, što predstavlja kršenje međunarodnog prava.
Kakve su šanse za uspjeh tužbe pred Sudom u Strasbourgu?
Šanse ovise o dokazima o kršenju ljudskih prava zbog ekološke ugroze. Ako BiH uspije dokazati da projekt izravno ugrožava pravo na zdravlje i život, Sud bi mogao presuditi u njihovu korist, što bi moglo zaustaviti ili modificirati projekt.
Kako građani obje zemlje reagiraju na ovu situaciju?
U BiH postoji široko protivljenje i organizirani prosvjedi, dok u Hrvatskoj ima i zagovornika (zbog rješavanja problema otpada) i protivnika (zbog ekoloških rizika). Javnost je podijeljena, ali sve više raste svijest o potrebi za održivim rješenjima.
Kao što vidite, situacija oko Trgovske gore je više nego samo lokalni spor – riječ je o prekretnici u načinu na koji susjedne države rješavaju zajedničke izazove. Pratite naše objave za ažuriranja o ovom važnom topic.
Leave a Comment