U jednom od najspektakularnijih slučajeva financijskog kriminala u novijoj hrvatskoj povijesti, Miro Čalušić je godinama sustavno lihvario svoje žrtve, ostavljajući za sobom financijsku pustoš i slomljene živote. Iako je sam preminuo prije konačne presude, pravda se nije zaustavila – nakon višegodišnje pravne borbe, država je konačno oduzela gotovo 4 milijuna eura nezakonito stečene imovine njegovom ocu. Ovo je priča o zamršenom slučaju lihvarenja, bijegu od pravde i presedanu u hrvatskom sudstvu koji šalje jasnu poruku: nitko ne može zadržati imovinu stečenu kriminalom.
Počeci kriminalnog carstva: Kako je sve počelo
Miro Čalušić nije počeo kao kriminalac – njegova obitelj dugi niz godina vodila je lanac mjenjačnica širom Zagreba. Međutim, negdje na prijelazu iz 2006. u 2007. godinu, legalni posao postao je paravan za nešto mnogo mračnije. Umjesto da se zadrži na konvencionalnom mjenjačkom poslovanju, Čalušić je otpočeo s posudivanjem novca uz astronomske kamatne stope koje su se kretale i do 200% godišnje.
Modus operandi: Kako je funkcionirao sustav lihvarenja
Žrtve su obično bile ljudi u očajničkim financijskim situacijama – oni koji su hitno trebali novac za liječenje, spašavanje posla ili izlazak iz drugih dugova. Čalušićev tim bi im nudio “pomoć”, ali uz podmukle uvjete. U ugovorima bi pisale jedne svote, a u stvarnosti bi dobivali znatno manje iznose. Razlika bi se tumačila kao “provizija” ili “naknada za brzu uslugu”.
Najzločudniji dio bio je upisivanje hipoteka na nekretnine koje su bile mnogo vrijednije od iznosa pozajmice. Ako bi netko posudio 10.000 eura, na svoju nekretninu vrijednu 100.000 eura bi upisao hipoteku u punom iznosu. Kada bi došlo do kašnjenja u otplati, a uvijek bi došlo zbog nemogućnosti plaćanja enormnih kamata, Čalušić bi pokretao ovrhe i preuzimao nekretnine.
Žrtve lihvarske prakse: Tko je sve stradao
Prema sudskim dokumentima, bilo je najmanje nekoliko desetaka žrtava širom Hrvatske. Neki su gubili stanove u kojima su živjeli cijeli život, drugi su ostajali bez obiteljskih kuća, a neki su gubili komercijalne objekte koji su im bili jedini izvor prihoda. Zanimljivo je da su mnoge žrtve bile sredovječni ljudi s stabilnim poslovima koji su se jednostavno našli u privremenim financijskim poteškoćama.
Jedan od najpotresnijih slučajeva bio je obitelj koja je založila kuću kako bi platila operaciju svome djetetu. Unatoč tome što su redovito otplaćivali rate, zbog skrivenih kamata i naknada, njihov dug nikada nije opadao dovoljno brzo. Na kraju su ostali i bez dječje operacije i bez krova nad glavom.
Suđenje i pravni zaokreti
Policijska istraga pokrenuta je početkom 2013. godine nakon što su se prve žrtve počele javljati nadležnim institucijama. Uhićenje Čalušića i njegovih suradnika dogodilo se u dramatičnoj akciji koja je privukla veliku medijsku pažnju. Optužnica je bila opsežna i detaljna, navodeći desetke konkretnih slučajeva lihvarenja.
Prvostupanjski postupak i bijeg
Tijekom suđenja, koje se oteglo na nekoliko godina, iznesena su šokantna svjedočanstva žrtava. Neke su opisivale prijetnje i zastrašivanje, dok su druge govorile o psihološkom mučenju kojem su bile podvrgnute. Čalušić se tijekom cijelog postupka izjašnjavao kao nevin, tvrdeći da je radio isključivo legalne poslove.
Uoči izricanja konačne presude 2017. godine, Čalušić je pobjegao u Bosnu i Hercegovinu, navodno zbog straha od dugotrajne zatvorske kazne. Njegov bijeg dodatno je komplicirao cijeli slučaj i potaknuo brojne teorije zavjere o njegovoj stvarnoj sudbini.
Smrt i kontroverze
U ožujku 2018. godine, službene novosti izvijestile su da je Čalušić preminuo u prometnoj nesreći u blizini Tomislavgrada u Bosni i Hercegovini. Iako su službene vlasti potvrdile njegovu smrt, mnoge žrtve i dijelić javnosti sumnjali su u službenu verziju. Neki su tvrdili da je smrt inscenirana kako bi se izbjeglo sudsko gonjenje i oduzimanje imovine.
Nezavisno od teorija zavjere, službeni medicinski izvještaji i dokumenti potvrdili su smrt, što je dovelo do zaključka kaznenog postupka protiv njega lično. Međutim, pitanje nezakonito stečene imovine ostalo je otvoreno.
Pravni presedan: Oduzimanje imovine nasljednicima
Nakon Čalušićeve smrti, njegov otac Frano Čalušić postao je jedini nasljednik cjelokupne imovine, uključujući i one nezakonito stečene. Državno odvjetništvo se nije pomirilo s time da bi netko mogao profitirati od kriminala, pa je pokrenulo novi postupak – ovaj put protiv Frane Čalušića.
Pravna bitka: Može li se oduzeti naslijeđena imovina?
Osnovno pitanje pred sudom bilo je: može li država oduzeti imovinu koja je nezakonito stečena, ali se nalazi u vlasništvu nasljednika koji nije sudjelovao u kriminalu? Odvjetnica Frane Čalušića, Višnja Drenški Lasan, tvrdila je da njen klijent nema nikakve veze s očevim kriminalnim aktivnostima i da ima pravo na naslijeđenu imovinu.
Državno odvjetništvo je, s druge strane, isticalo načelo da “nitko ne smije profitirati od kriminala”. Njihov argument bio je da bi dopuštanje zadržavanja nezakonito stečene imovine podrivalo same temelje pravne države i štilo poruku da se kriminal isplati, čak i nakon smrti počinitelja.
Konačna presuda i njezin značaj
Općinski kazneni sud u Zagrebu donio je povijesnu presudu kojom se oduzima gotovo 4 milijuna eura Frani Čalušiću. Ova odluka predstavlja presedan u hrvatskom pravu jer jasno pokazuje da se nezakonito stečena imovina može oduzeti čak i kada je prešla na nasljednike.
Sutkinja Martina Pamić u obrazloženju je naglasila: “Nitko nema pravo zadržati nezakonito stečenu imovinu, pa tako ni Čalušić. Pravosuđe mora biti dosljedno u sprječavanju profita od kriminalnih aktivnosti, bez obzira na vremenske okolnosti ili promjene u vlasništvu.”
Što se točno oduzima?
Prema presudi, državi pripada ukupno 3.949.490 eura. Ovo uključuje:
- Gotovinu s računa u iznosu od 1,1 milijun eura
- Razliku od 864 tisuće eura koju Frano Čalušić mora platiti
- Brojne nekretnine širom Hrvatske – od stanova u Zagrebu do luksuznih vikendica na Trogirskoj rivijeri
Neke od nekretnina bile su pod blokadom već neko vrijeme, što je otežavalo njihovo korištenje ili prodaju. Sada će, ako presuda postane pravomoćna, sve ove nekretnine prijeći u vlasništvo Republike Hrvatske.
Širi društveni kontekst i značaj slučaja
Slčaj Mire Čalušića nije izolirani incident – on je simptom šireg problema neformalnog kreditiranja i lihvarenja koji je posebno izražen u razdobljima ekonomske krize. Kada banke ograniče kreditiranje, ljudi se okreću alternativnim izvorima financiranja, često padajući u zamke nepoštenih zajmodavaca.
Ovaj slučaj je važan jer šalje jasnu poruku i drugim potencijalnim lihvarima – država ima mehanizme da ih sustigne, čak i nakon smrti. Takoder, pruža nadu žrtvama financijskog kriminala da pravda može prevladati, makar i nakon mnogo godina.
Zaključak: Pravda koja se ne zaustavlja
Slčaj kamatare koji je oteo 4 milijuna eura svojim žrtvama, a čija je imovina konačno oduzeta njegovom nasljedniku, predstavlja važan iskorak u borbi protiv organiziranog kriminala i financijskih prijevara. Iako je Miro Čalušić izbjegao zatvorsku kaznu svojim bijegom i smrću, pravda je na kraju ipak prevladala kroz sustavno oduzimanje nezakonito stečene imovine.
Ovaj presedan otvara vrata za slične slučajeve u budućnosti i jasno pokazuje da hrvatski pravni sustav ima alate za borbu protiv najsofisticiranijih oblika kriminala. Za žrtve lihvarenja, ovo je simbolična pobjeda i dokaz da se nikada ne treba odustati od borbe za pravdu.
Često postavljana pitanja
Je li Miro Čalušić zaista mrtav?
Prema službenim dokumentima i medicinskim izvještajima, Miro Čalušić je preminuo 14. ožujka 2018. godine u prometnoj nesreći u Bosni i Hercegovini. Iako postoje teorije zavjere o insceniranoj smrti, službene institucije su potvrdile njegovu smrt.
Može li se imovina ipak vratiti pravim vlasnicima?
Prema trenutnoj presudi, imovina će prijeći u vlasništvo države. Žrtve koje su izgubile svoju imovinu imaju pravo tražiti naknadu štete kako je to predviđeno Zakonom o naknadi štete žrtvama kaznenih djela, ali povrat točno one imovine koju su izgubile nije moguć jer je većinom prodana trećim osobama.
Što se događa s novcem od oduzete imovine?
Novac od oduzete imovine ide u proračun Republike Hrvatske. Dio tih sredstava može biti allociran za programe zaštite žrtava kriminala ili za jačanje kapaciteta za borbu protiv organiziranog kriminala.
Može li Frano Čalušić uložiti žalbu?
Da, ova presuda je nepravomoćna, što znači da Frano Čalušić ima pravo uložiti žalbu Višem kaznenom sudu u Zagrebu. Konačnu odluku donijet će drugostupanjski sud.
Koliko je čest slučaj lihvarenja u Hrvatskoj?
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, prijavljenih slučajeva lihvarenja bilo je 47 u 2022. godini, što predstavlja porast od 15% u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, stvarna brojka vjerojatno je znatno veća jer mnoge žrtve ne prijavljuju lihvare zbog straha ili srama.
Leave a Comment