U središtu medijskih izvješća i diplomatskih razgovora ovog tjedna nalazi se izjava kremljskog glasnogovornika Dmitrija Peskova, koji je isključio mogućnost božićnog primirja između Rusije i Ukrajine osim ako se ne postigne sveobuhvatni mirovni sporazum. Ova izjava, danas u utorak, dolazi neposredno nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazio spremnost za privremeni prekid vatre, posebice usmjeren na zaštitu energetske infrastrukture tijekom blagdana. Peskov je naglasio da Rusija ne želi “primirje koje će Ukrajini dati predah da se pripremi za nastavak rata”, već traži trajno rješenje koje će osigurati mir u Europi na duge staze. Ovakav stav otkriva duboke strategije, geopolitičke interese i izazove koji oblikuju jedan od najkrvavijih sukoba u novijoj povijesti.
Povijesni kontekst i trenutna situacija
Rat u Ukrajini, koji je započeo veljače 2022., predstavlja najveći oružani sukob u Europi od Drugog svjetskog rata. Prema podacima Ujedinjenih naroda, do prosinca 2023. poginulo je preko 10.000 civila, a više od 15 milijuna ljudi je raseljeno. Ove brojke ne uključuju vojne gubitke, za koje se procjenjuje da idu u desecima tisuća s obje strane. Trenutno, borbe se intenziviraju u regijama kao što su Donbas i jug Ukrajine, gdje su ruske snage zauzele značajne teritorije, ali suočavaju se s žestokim otporom ukrajinskih vojnika podržanih zapadnim oružjem.
Energetska infrastruktura postala je ključna meta u ovom sukobu. Tijekom jeseni 2022., ruske snage počele su sustavno napadati elektrane i dalekovode, što je dovelo do nestanka struje za milijune ljudi tijekom hladnih zimskih mjeseci. Upravo zbog toga Zelenski predlaže primirje – kako bi se stanovništvu omogućilo grijanje i oporavak u božićnom razdoblju. Međutim, prema Peskovu, takav potez bio bi samo “kratkoročno, neodrživo rješenje” koje ne rješava temeljne uzroke sukoba.
Diplomatski pokušaji i mirovni pregovori
Do sada, mirovni pregovori između Rusije i Ukrajine bili su ograničeni i neuspješni. Inicijative poput onih iz Istanbula u ožujku 2022. propale su zbog nepomirljivih stavova o teritorijalnim pitanjima, posebice statusu Krima i Donbasa. Rusija inzistira na priznanju aneksije ovih regija, dok Ukrajina to odbija, tražeći povlačenje svih ruskih snaga na međunarodno priznate granice. Ove razlike reflektiraju se u Peskovljevoj izjavi: “Želimo zaustaviti ovaj rat, postići svoje ciljeve, osigurati svoje interese”.
Značajnu ulogu u pregovorima imaju i treće strane, uključujući Sjedinjene Države i Europsku uniju. Na primjer, Washington je ponudio sigurnosna jamstva za Ukrajinu, slična NATO-ovima, kako bi se osigurala njezina buduća sigurnost. Međutim, Peskov je istaknuo da Moskva još nije vidjela detalje tih prijedloga i da će ih pažljivo procijeniti. Ovo ukazuje na to da bilo kakav napredak ovisi o medunarodnoj suradnji i kompromisima koji trenutno izgledaju nedostižni.
Strateški interesi Rusije i Ukrajine
Ruski stav, kako ga iznio Peskov, temelji se na dugoročnim strategijama sigurnosti i utjecaja. Za Moskvu, rat u Ukrajini nije samo o teritorijalnoj ekspanziji, već i o sprječavanju širenja NATO-a prema istoku, što smatra prijetnjom svojim nacionalnim interesima. Povijesno gledano, Rusija je uvijek težila kontroli nad okolnim regijama kako bi stvorila tampon zonu prema Zapadu. U ovom kontekstu, “trajni mir” za Rusiju podrazumijeva priznanje njezinih osvojenih područja i garancije da Ukrajina neće postati dio NATO saveza.
S druge strane, Ukrajina se bori za opstanak kao suverena država. Zelenskijev prijedlog primirja pokazuje humanitarnu brigu za svoje građane, ali i strategiju kupovanja vremena za pripreme i dobivanje veće medunarodne potpore. Na primjer, tijekom prošlih primirja, poput onog za razmjenu zarobljenika, Ukrajina je iskoristila pauze za obnovu snaga i dobivanje novog oružja od saveznika. Ovo objašnjava zašto Peskov opisuje privremena rješenja kao “predah za pripremu rata”.
Uloga medunarodne zajednice i sigurnosna jamstva
Medunarodna reakcija na rat u Ukrajini bila je podijeljena. Dok su zapadne sile, uključujući EU i SAD, uvele brojne sankcije protiv Rusije i pružile vojnu pomoć Ukrajini, druge države poput Kine i Indije zauzele su neutralniji stav. Sigurnosna jamstva, koje su spomenuli američki i europski dužnosnici, predstavljaju pokušaj da se Ukrajini osigura zaštita bez formalnog članstva u NATO-u. Međutim, kako Peskov napominje, Rusija će vjerojatno odbaciti bilo kakve jamstva koje smatra prijetnjom, što dodatno komplicira pregovore.
Statistički, pomoc Zapada Ukrajini premašila je 100 milijardi dolara u vojnoj i humanitarnoj potpori do kraja 2023., što pokazuje ozbiljnost angažmana. Ipak, bez diplomatskog proboja, ovaj sukob može se produžiti godinama, s ogromnim ljudskim i ekonomskim troškovima. Na primjer, Svjetska banka procjenjuje da će obnova Ukrajine koštati preko 500 milijardi dolara, što nadmašuje kapacitete mnogih država.
Prednosti i nedostaci privremenog primirja
Privremena primirja, kao što je ono koje predlaže Zelenski, imaju svoje prednosti i nedostatke. S jedne strane, omogućuju humanitarnu pomoc, poput popravka infrastrukture i evakuacije civila, što je posebno važno tijekom zime. Na primjer, tijekom kratkotrajnog primirja u ožujku 2022., uspjelo se isporučiti hranu i lijekove u opkoljene gradove poput Mariupolja. Ovo spašava živote i smanjuje patnje, što je moralna imperativa.
S druge strane, kao što Peskov ističe, privremena primirja mogu biti taktička za jednu stranu da se oporavi i pripremi za nove ofenzive. Povijest ratova, poput onog u Siriji, pokazuje da su pauze u vatri često korištene za premještanje trupa i nabavu oružja. Za Rusiju, koja želi “trajni mir”, ovo je neprihvatljivo jer produžava sukob i povećava rizik od eskalacije. Osim toga, česta primirja mogu oslabiti medunarodni pritisak za trajnim rješenjem, jer stvaraju iluziju napretka.
Budućnost sukoba i mogući ishodi
Budući razvoj događaja ovisit će o nekoliko čimbenika: vojnim uspjesima na terenu, medunarodnoj diplomaciji i unutarnjoj politici ključnih aktera. Ako Rusija nastavi napredovati, može pokušati nametnuti mirovne uvjete putem sile. S druge strane, ako Ukrajina dobije još zapadne potpore, mogla bi se oduprijeti i tražiti povlačenje ruskih snaga. Trenutno, obje strane imaju motive za nastavak borbe – Rusija želi konsolidirati osvoj teritorijalni dobitak, dok Ukrajina teži oslobođenju okupiranih područja.
U srednjoročnoj perspektivi, mogući ishodi uključuju zamrznuti sukob poput onog u Istočnoj Ukrajini prije 2022., gdje su niskointenzivne borbe trajale godinama, ili pak potpuniji mirovni sporazum uz medunarodne garancije. Međutim, bez povjerenja između strana, kao što Peskovljeva izjava sugerira, bilo kakav dogovor teško će se postići. Ključno je da se pronađe način da se zadovolje osnovni interesi obje strane, što zahtijeva fleksibilnost i spremnost na kompromise.
Zaključak: Put prema miru ili produženje rata
Izjava Dmitrija Peskova jasno artikulira ruski stav: trajni mir, a ne privremena rješenja. Ovo odražava strategiju koja se fokusira na dugoročne ciljeve, ali istovremeno otvara pitanje je li takav mir moguć bez većih žrtava i daljnjeg nasilja. Rat u Ukrajini postao je simbol širih geopolitičkih napetosti, a njegovo rješavanje zahtijevat će ne samo diplomatske napore već i promjene u percepcijama sigurnosti medu svim uključenim stranama. Za sada, izgledi za božićno primirje izgledaju slabo, a građani Ukrajine i dalje će se suočavati s teškoćama rata. Kako se sukob nastavlja, medunarodna zajednica mora nastojati pronaći načine za zaustavljanje krvoprolića, poštujući pri tome pravo na samoodređenje i sigurnost svih naroda.
Često postavljana pitanja o mirovnim pregovorima i ratu u Ukrajini
Što točno Rusija želi postići “trajnim mirom”?
Rusija teži priznanju teritorijalnih promjena, uključujući aneksiju Krima i parts of Donbassa, te jamstvima da Ukrajina neće pristupiti NATO-u. Ovo smatra ključnim za svoju sigurnost i utjecaj u regiji.
Zašto Ukrajina predlaže privremena primirja?
Ukrajina želi zaštititi civile, popraviti infrastrukturu i dobiti vrijeme za pripreme, ali i pokazati spremnost na diplomaciju, što joj donosi medunarodnu podršku.
Kakvu ulogu ima medunarodna zajednica?
Zapadne sile pružaju vojnu i ekonomsku pomoc Ukrajini, dok pokušavaju posredovati u pregovorima. Međutim, podijeljenost unutar medunarodne zajednice, posebice s državama poput Kine, otežava postizanje konsenzusa.
Je li moguće sklapanje mirovnog sporazuma u bliskoj budućnosti?
Trenutno, izgledi su mali zbog nepomirljivih stavova o teritorijalnim pitanjima. Potrebna je promjena u vojnim ili diplomatskim okolnostima da bi došlo do proboja.
Leave a Comment