Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je javno progovorio o alarmantnom porastu femicida u Hrvatskoj te pozvao sudove da maksimalno iskoriste zakonske alate kako bi zaštitili žene od nasilja. U svojoj izjavi posebno je istaknuo slučaj 19. ubojstva žene u ovoj godini, te načine na koje pravosudni sustav može poboljšati prevenciju i kažnjavanje nasilnika.
Što je femicid i zašto je važan kontekst?
Femicid se definira kao namjerno, rodno uvjetovano ubojstvo žene ili djevojke koje počini muškarac. Ovaj termin ne obuhvaća samo čin ubojstva, već i širi kontekst nasilja i rodnih stereotipa koji dovode do takvog nasilja. Razumijevanje femicida nužno je kako bismo sustavno adresirali uzroke i spriječili nove tragedije.
Definicija i pravni okvir
U Kaznenom zakonu Republike Hrvatske femicid je prepoznat kao oblik teškog ubojstva, pri čemu se posebna pozornost posvećuje rodnom motivu. Hrvatska je jedna od pet članica EU koja je rodno uvjetovano ubojstvo formalno uvrstila u svoj zakonodavni okvir, čime je napravila važan korak u usklađivanju s preporukama Vijeća Europe.
Semantičke ključne riječi vezane uz femicid
- žrtva
- nasilje u obitelji
- rodno uvjetovano ubojstvo
- prevencija
- zaštitne mjere
- kaznena politika
- mehanizmi zaštite
- sudska praksa
- protokoli
- institucionalna suradnja
Recentni slučaj u Bedekovčini kao okidač
Nakon što je u Bedekovčini počinjeno brutalno ubojstvo žene, javnost je ponovno zatražila odgovore. Osumnjičeni je, prema policijskom izvješću, ranije bio četiri puta prijavljen za nasilničko ponašanje, no unatoč tomu ostao je na slobodi. Ovaj primjer ilustrira propuste u prevenciji i potrebu za jačom zaštitom žrtava.
Detalji zločina
Prema podacima policije, napad se dogodio u privatnoj kući susjeda, gdje je nasilnik upao i usred obiteljske proslave hladnokrvno počinio ubojstvo. Četiri prethodne prijave nisu dovele do učinkovitih mjera zaštite, a zabrinjavaju i podaci o nedovoljnoj informiranosti susjeda i institucija.
Institucionalni propusti
U višeslojnom sustavu zaštite žrtava od nasilja, između ostalog, sudovi, policija, centri za socijalnu skrb i nevladine udruge trebaju komunicirati i djelovati koordinirano. No, često su ti sustavi fragmentirani, što nasilnicima omogućuje da ostanu nekažnjeni dok ne eskaliraju u težinu zločina.
Reakcija premijera Plenkovića na femicid
Premijer je zatražio od sudova da koriste ˝dva čekića˝ kaznene politike: oštre kazne za počinitelje i preventivne mehanizme koji onemogućuju ponavljanje zločina. Istaknuo je kako naš sustav već raspolaže zakonodavnim i institucionalnim alatima koji se, nažalost, ne koriste u punom kapacitetu.
Penalna politika kao prvi čekić
Penalna politika podrazumijeva strože kazne za počinitelje, čime se istodobno šalje jasna poruka javnosti i potencijalnim budućim nasilnicima. Duže zatvorske kazne imaju učinak odvraćanja, ali i učvršćuju povjerenje građana u pravosudni sustav. Primjerice, u zemljama s većim prosječnim kaznama za ubojstvo primijećen je pad stope u takvim kaznenim djelima.
Preventivni mehanizam kao drugi čekić
Osim oštrih kazni, ključno je i sprječavanje nasilja prije nego se dogodi. Preventivni mehanizmi uključuju:
- strože mjere zabrane približavanja nasilnicima,
- redovite psihološke procjene prijavljenih zlostavljača,
- edukativne programe za mlade o zdravim vezama,
- svaki slučaj zlostavljanja prijaviti nadležnim institucijama.
Ovakvi instrumenti, potkrijepljeni dobrim protokolima i jasnim procedurama, mogu prekinuti lanac eskalacije nasilja.
Uloge i odgovornosti institucija
Plenković je naglasio kako je dosad vođen ˝intenzivan i blizak dijalog˝ s udrugama za zaštitu žrtava nasilja, posebice žena i djece. Suradnja između resora unutarnjih poslova, pravosuđa, socijalnih službi te nevladinog sektora ključna je za učinkovito suprotstavljanje femicidu.
Protokoli i mehanizmi
Formirani protokoli podrazumijevaju jasnu ulogu svake institucije u kriznom lancu, od prijave nasilja do rehabilitacije žrtve. Mehanizmi uključuju:
- multidisciplinarne timove za hitnu intervenciju,
- neprekidnu edukaciju stručnjaka iz policije i socijalnih službi,
- sigurne kuće gdje žrtve mogu potražiti utočište,
- pravnu podršku kroz besplatne pravne klinike ili volontiranje odvjetnika.
Suradnja s nevladinim organizacijama
Udruga poput “Ženska soba” ili “Centar za nestalu i zlostavljanu djecu” imaju iskustvo praćenja žrtava od prvog dana do potpune rehabilitacije. Njihova ekspertiza pomogla je izraditi učinkovitije protokole i preporuke za promjene u zakonodavstvu te pokrenuti brojne edukacije na terenu.
Aktualne statistike i europski kontekst
Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je u prvoj polovici ove godine evidentirano 19 nasilnih ubojstava žena. U usporedbi s nekim drugim državama EU, poput Španjolske gdje su 2023. registrirana 46 femicida, Hrvatska ima nižu, ali i dalje zabrinjavajuću stopu. Unatoč tome, svaka brojka predstavlja tragediju s nepopravljivim posljedicama za obitelj i zajednicu.
Trendovi u EU
- Španjolska: 46 femicida 2023.
- Njemačka: 34 femicida u istom razdoblju
- Italija: 22 slučaja rodno uvjetovanog ubojstva
- Hrvatska: 19 žrtava femicida
Dok su neke zemlje uvele posebne sudove za rodno motivirana kaznena djela, druge pojačavaju preventivne programe i edukacije u školama. Hrvatska ima potencijal slijediti najbolje prakse i prilagoditi ih vlastitom pravosudnom sustavu.
Prednosti i nedostaci postojećih mjera
Pros
- Jasan zakonski okvir za definiciju femicida
- Uspostavljeni protokoli i mehanizmi suradnje
- Povećana svjesnost javnosti o problemu nasilja prema ženama
- Suradnja s udrugama i stručnjacima
Cons
- Fragmentirani sustav institucija i spora komunikacija
- Nedovoljno stroge ili nedosljedno primijenjene kazne
- Ograničeni kapaciteti sigurnih kuća
- Manjak preventivnih edukacija na lokalnoj razini
Što sudovi trebaju učiniti?
Plenković je pozvao pravosudne organe na ˝više hrabrosti i odvažnosti˝. To podrazumijeva dosljedno primjenjivanje:
- Strožih mjera zabrane približavanja nasilnicima već u prvim fazama konflikta.
- Efikasnog korištenja financijskih i sigurnosnih instrumenata u okviru zakona.
- Primjene maksimalnih zakonskih odredbi kod ponovljenih prijava nasilničkog ponašanja.
- Javne osude i transparentnosti suđenja koja dodatno educiraju i odvraćaju potencijalne počinitelje.
Zaključak
Femicid nije samo zločin prema pojedinoj žrtvi; to je simptom šire društvene bolesti rodne neravnopravnosti i tolerancije na nasilje. Dok se brojke možda čine malim u usporedbi s drugim državama, svaka smrt je previše. Hrvatski pravosudni i sustav socijalne zaštite već imaju niz alata – od penalne politike do preventivnih mehanizama – no ključ je u njihovoj bržoj, koordiniranijoj i dosljednijoj primjeni.
Kao premijer poručio je: “Sudovi moraju pokazati više hrabrosti i odvažnosti.” Jedino tako možemo poslati jasnu poruku da je obrazac nasilja koji završava femicidom potpuno neprihvatljiv i nepostojeći u modernom društvu.
Česta pitanja (FAQ)
1. Što točno podrazumijeva pojam femicid?
Femicid označava rodno motivirano ubojstvo žene počinjeno od strane muškarca. U zbroj ulaze svi slučajevi u kojima je žrtva ubijena zbog svoje ženstvenosti ili kao posljedica dugotrajnog nasilja prema ženama.
2. Koliko je femicida evidentirano u Hrvatskoj u 2024.?
Prema dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je do kraja lipnja 2024. evidentirano 19 femicida.
3. Koje mjere sudovi mogu primijeniti za sprječavanje ponovnog nasilja?
Sudovi mogu donijeti hitne mjere zabrane približavanja, odrediti psihološku procjenu nasilnika, uvesti elektronički nadzor i dosljedno primijeniti stroge zatvorske kazne kod recidiva.
4. Kako nevladine organizacije pomažu žrtvama femicida?
Nevladine udruge pružaju sigurne kuće, psihološku i pravnu pomoć, savjetovanje te prate žrtvu tijekom cijelog procesa rehabilitacije, od prijave nasilja do reintegracije u društvo.
5. Postoje li europske preporuke za borbu protiv femicida?
Da, Vijeće Europe i Europska unija izdaju smjernice za jačanje zakonskih okvira, provođenje edukativnih programa i koordinaciju institucija kako bi se smanjio broj rodno uvjetovanih ubojstava.
Autor: Kriminal.info tim
Leave a Comment