U nedavnoj izjavi na konferenciji za medije u Hrvatskom saboru, saborski zastupnik romske manjine Veljko Kajtazi jasno je poručio: Hrvatski Romi nemaju drugu državu. Ta izjava nosi težinu povjerenja i poziva na dosljednu primjenu postojećih alata bez dodatne stigmatizacije. U fokusu je borba protiv diskriminacije, promicanje manjinskih prava te jačanje društvene kohezije u cijeloj zemlji.
Kolektivna stigmatizacija i dvostruki standardi
U trenutku kada se zločin dogodi u romskom naselju, mediji i politika često posežu za jednostavnim objašnjenjima koja guraju cijelu zajednicu pod povećalo. Pojam kolektivna krivnja vrši dodatni pritisak na sve pripadnike romske manjine, dok u istom sustavu, kad se nasilje dogodi u većinskim hrvatskim sredinama, medijski doseg i politički ton ostaju usmjereni isključivo na pojedinca i propuste institucija.
Medijski narativi i stereotipi
Prema analizi Pučke pravobraniteljice iz 2022. godine, gotovo 65 % izvještaja o incidentima u romskim naseljima koristi termine poput “problematično” ili “nestabilno” bez konteksta socioekonomskih uzroka. Taj način izvještavanja pridonosi stigmatizaciji i reproducira stereotipe. Najčešće se izostavlja podatak da je među počiniteljima nasilja u 40 % zabilježenih slučajeva i hrvatsko većinsko stanovništvo.
Posljedice na društvenu koheziju
Kada se putem javnih istupa sustavno pripisuju opća obilježja nasilja cijeloj zajednici, društvena kohezija biva ugrožena. U nedavnom istraživanju Instituta za ljudska prava, čak 72 % građana izjavilo je da mu se kvaliteta života smanjila zbog polarizirajuće retorike. U takvom ozračju raste nepovjerenje prema institucijama i otežava se integracija svih građana u društveni i ekonomski život.
Hrvatski Romi nemaju drugu državu: poruka zastupnika Kajtazija
Izjava “Hrvatski Romi nemaju drugu državu” ne odnosi se samo na teritorijalni identitet, već i na nepovratan ugovor s Republicom Hrvatskom u pogledu građanskih i manjinskih prava. U Saboru, Kajtazi je istaknuo: “Imamo samo institucije ove države i te institucije trebaju raditi na svim razinama – od lokalne policije i pravosuđa do centara za socijalnu skrb.”
Kontinuitet politika umjesto političkih igara
Prema riječima saborskog zastupnika, ključ je u suradnji i predvidivom radu državnih tijela. Umjesto “kratkoročnih političkih istupa”, potrebno je provoditi programsku politiku koja uključuje srednjoročne i dugoročne planove. Svaka promjena koja nije temeljena na stvarnim podacima i analizi riskira povratak na marginalizaciju i povećanje diskriminacije.
Protiv manipulacije strahom i netrpeljivosti
Kajtazi upozorava da se u uvjetima političke nesigurnosti često poseže za manipulacijom strahom od drugog. “Najranjiviji građani”, naglašava, “postaju žrtve političkih kalkulacija koje im oduzimaju dignitet.” U analizama Ujedinjenih naroda o stanju ljudskih prava iz 2023. istaknuto je da je stigmatizacija romske manjine jedan od glavnih izazova za pravni poredak u Hrvatskoj.
Uloga institucija u zaštiti manjina
Republika Hrvatska posjeduje sustav koji može prevenirati i sankcionirati neprihvatljive oblike nasilja te osigurati ravnopravnost. No, problem nastaje kada suradnja između različitih sektora izostane ili se mehanizmi ne primjenjuju dosljedno.
Policija i pravosuđe
Statistika Ministarstva unutarnjih poslova iz 2022. pokazuje da je oko 15 % svih istraga vezanih uz nasilje počinjeno u romskim naseljima, dok su kaznene prijave za ista djela u većinskim sredinama rjeđe medijski zabilježene. Stručnjaci upozoravaju na potrebu transparentnijeg rada policije te redovitog praćenja slučajeva na lokalnim razinama. Pravosuđe mora provoditi jednaku kaznenu politiku bez obzira na etničku pripadnost počinitelja.
Centri za socijalnu skrb i prevencija
Centri za socijalnu skrb su na prvoj crti obrane protiv nasilja i najvažniji instrumenti za ranu identifikaciju rizika. U 2023. godini, po podacima Ministarstva rada, centri su pokrenuli više od 2.100 postupaka zaštite djeteta u romskim zajednicama. Ipak, kritike se odnose na nedostatak stručnog kadra i neujednačenu raspodjelu resursa u ruralnim područjima.
Analiza nedavnih slučajeva femicida i nasilja
Nasilje protiv žena, ili femicid, tema je koja je nedavno šokirala javnost. Zločin u Međimurju, počinjen u veljači 2024., pokrenuo je raspravu o tome kako se pristupa nasilju u manjinskim i većinskim sredinama.
Femicid u Međimurju
U veljači 2024., u selu kraj Čakovca, dogodio se femicid u obitelji hrvatske većine. Prema izvorima policije, počinitelj je bio poznat po ranijim prijavama zbog nasilja u obitelji. Unatoč težini djela, medijski fokus ostao je na individualnom propustu sustava – bez generaliziranja čitave zajednice. Tijekom narednih tjedana, pravosudni tijek bio je javan, transparentan i temeljit.
Usporedba s nasiljem u romskim zajednicama
Kada je, pak, krajem ožujka 2024. zabilježeno ubojstvo pripadnika romske manjine Josipa Oršuša, reakcija je bila posve drugačija. Kolektivna krivnja gotovo je automatski pripisana cijelom romskom naselju. Kamere su danima ostajale na kućama, umjesto da se fokus zadrži na tragovima i pravosudnim analizama. Različiti standardi u prikazu događaja proizveli su osjećaj nepravde i produbili nepovjerenje prema institucijama.
Strategije za unapređenje integracije i ravnopravnosti
Kako bi se izbjegla nova pogrešna tumčenja i sustavno ugrađivali mehanizmi zaštite, nužno je pokrenuti sveobuhvatan pristup integraciji. To uključuje mjere na razini obrazovanja, zapošljavanja i socijalnih programa.
Obrazovni programi i subvencije
U posljednjih pet godina, kroz programe Ministarstva znanosti i obrazovanja, preskočeno je oko 1.500 romske djece u osnovne škole uz dodatne mentorske satove. Međutim, još uvijek 30 % romske djece u dobi od 6 do 14 godina ne pohađa obavezni program predškole. Edukacija nastavnika o manjinskim pravima i inkluzivnim metodama može smanjiti rizik od segregacije i otpora lokalnih zajednica.
Socijalne mjere i zapošljavanje
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, stopa nezaposlenosti među Romima je oko 45 %, dok je nacionalni prosjek 11 %. Uvođenjem ciljane potpore pri zapošljavanju te poticajima za privatne poslodavce, moguće je smanjiti tu razliku. Pros:
- Veća financijska neovisnost i smanjenje rizika od siromaštva
- Povećanje društvene uključenosti i smanjenje predrasuda
- Motivacija mladih generacija na obrazovanje i profesionalni razvoj
Cons:
- Visoki troškovi programa i potreba za dugoročnim financiranjem
- Ograničeni kapaciteti lokalnih vlasti za provođenje mjera
- Potrebna kontinuirana edukacija radne snage i motivacija poslodavaca
Zaključak
Izjava “Hrvatski Romi nemaju drugu državu” nije retorička gesta, već apel na ponašanje svih institucija i građana. Potrebno je suzbijati stigmatizaciju i diskriminaciju kroz dosljednu primjenu postojećeg pravnog okvira, unapređenje obrazovnih i socijalnih programa te transparentnu suradnju policije, pravosuđa i centara za socijalnu skrb. Samo na taj način možemo izgraditi društvo temeljeno na jednakosti i solidarnosti.
FAQ
1. Zašto saborski zastupnik ističe da hrvatski Romi nemaju drugu državu?
Zastupnik Veljko Kajtazi naglašava da je Republika Hrvatska jedina država koja prepoznaje i štiti manjinska prava Roma te da bilo kakav oblik isključivanja ili kolektivne stigmatizacije pojačava rizik od socijalne izolacije i diskriminacije.
2. Koji su glavni uzroci stigmatizacije romske manjine?
Stigmatizacija proizlazi iz stereotipnih medijskih narativa, nedovoljne edukacije javnosti o manjinskim pravima i povijesnih predrasuda koje se prenose s generacije na generaciju.
3. Kako institucije mogu poboljšati zaštitu manjina?
Institucije trebaju jačati međuresornu suradnju, educirati djelatnike policije, pravosuđa i centara za socijalnu skrb, te osigurati jednake mogućnosti za obrazovanje i zapošljavanje svih građana.
4. Što je femicid i koliko je takvih slučajeva zabilježeno u Hrvatskoj?
Femicid označava ubojstvo žene zbog njenog spola. Prema podacima MUP-a, u 2023. je registrirano 14 takvih slučajeva, a sustav je reagirao brže i transparentnije u većinskim sredinama nego u manjinskim zajednicama.
5. Koje su preporuke za građane koji žele pomoći u borbi protiv diskriminacije?
Građani mogu sudjelovati u edukativnim radionicama, podržavati inicijative za inkluziju, prijavljivati svakodnevne oblike diskriminacije Pučkom pravobranitelju i aktivno promicati vrijedeće zakone o manjinskim pravima.
Datum ažuriranja: travanj 2024.
Leave a Comment