Što je preglasavanje i zašto izaziva kontroverze?

Pojam preglasavanje u kontekstu izbora u BiH označava situaciju u kojoj kandidata pripadnika jednog konstitutivnog naroda podrži većinski glas jednog drugog naroda, čime se narušava politička ravnoteža i prava manjina na autonomno biranje svojih predstavnika. Ta se praksa najčešće veže uz hrvatski entitet u Predsjedništvu BiH, gdje kandidat s manjinskom podrškom može preuzeti mandat unatoč otporu dijela hrvatskog biračkog tijela.

U povijesti BiH već smo svjedočili preglasavanju tijekom izbora 2006., 2010. i 2018. godine, a najviše je odjeknula situacija kada je Željko Komšić, sada predsjendik DF-a, biran na mjesto člana Predsjedništva nenadležnim glasovima bošnjačkog biračkog tijela. Taj je fenomen pokrenuo dugotrajnu debatu o potrebi izborne reforme i promjenama Izbornog zakona BiH.

Kandidatura Slavena Kovačevića – detalji i pozadina

Tko je Slaven Kovačević? Biografija i politička karijera

Slaven Kovačević, rođen 1971. godine u Sarajevu, diplomirani pravnik je i dugogodišnji politički savjetnik Željka Komšića. Njegov profesionalni put započeo je sredinom 1990-ih u pravosudnim institucijama Federacije BiH, a javnosti je postao poznat 2012. kao vijećnik u Općinskom vijeću Centar Sarajevo i zastupnik u Gradskom vijeću.

Temeljem stručnosti za izborno i ustavno pravo, 2014. je imenovan savjetnikom u kabinetu Željka Komšića, gdje je sudjelovao u izradi nekoliko prijedloga zakona o ljudskim pravima. Kritičari napominju da je upravo njegova bliska povezanost s Komšićem jedan od razloga za oštre reakcije na najavu njegove kandidature, ocjenjujući je nastavkom strategije preglasavanja Hrvata.

Europski sud za ljudska prava i Kovačevićeva tužba

Godine 2017. Slaven Kovačević podnio je tužbu Europskom sudu za ljudska prava (ECHR), tvrdeći da mu je uskraćeno pravo glasa za člana Predsjedništva BiH. Osobni prigovor odnosio se na nemogućnost slobodnog izbora između tri kandidata iz raznih konstitutivnih naroda, što je po njegovim tvrdnjama kršilo odredbe Evropske konvencije o ljudskim pravima.

U presudi iz 2019., ECHR je odbacio njegovu tužbu, navodeći da je Kovačević, prema dostupnim zapisima, pokušao neprimjereno utjecati na suce i time ugrozio neovisnost procesa odlučivanja. U obrazloženju se navelo i da Izborna legislativa BiH u tom trenutku nije predviđala opciju višestranog glasovanja za kandidata iz konstitutivnog naroda izvan teritorijalnih granica entiteta, što je dodatno poljuljalo povjerenje građana u poštenje izbornog procesa i pojam preglasavanja.

Reakcije iz Sarajeva i Mostara

Nakon što je DF u srpnju 2024. najavila Kovačevićevu kandidaturu, uslijedile su reakcije iz različitih političkih krugova. Bošnjačka stranka Narod i pravda (NiP), predvođena Elmedinom Konakovićem, nazvala je tu odluku „očitim manipuliranjem stvarnom diskriminacijom građana koji ne pripadaju nijednom od konstitutivnih naroda“. Konaković je istaknuo:

„Čas jeste Hrvat, čas nije – takva kandidatura samo potvrđuje da preglasavanje nije slučajnost nego strateška odluka DF-a.“

S druge strane, zastupnici HDZ-a BiH i HNS-a upozorili su na ozbiljnost prakse preglasavanja koja, prema njihovim riječima, ugrožava ustavne principe i odnose među zajednicama. Ustvrdili su kako bi izostanak izborne reforme mogao dovesti do dugoročnih destabilizirajućih posljedica za proces političke konsolidacije u BiH.

Argumenti za i protiv optužbi o preglasavanju

Stav Demokratske fronte i Željka Komšića

Demokratska fronta brani svoj potez mišlju da je svatko, tko legalno ispuni uvjete prebivališta i državljanstva, ravnopravan birač i kandidat. Prema DF-u, ukorijenjena tvrdnja o preglasavanju predstavlja isključivo politički spin konkurencije. Komšić često ističe:

„Građani moraju imati slobodu izbora; ne smije nas sputavati tupo etničko pripadanje na papiru.“

Stranka tvrdi kako bi svako ograničavanje izbora kandidata, temeljeno primarno na etničkom kriteriju, bilo protivno idealu građanske države i standardima Europske unije.

Kritike Naroda i pravde te Elmedina Konakovića

Elmedin Konaković i NiP inzistiraju da prava manjinskih Hrvata i drugih skupina ne smiju biti žrtvom stranačkih interesa. Konaković posebno naglašava da se kroz praksu preglasavanja marginaliziraju glasovi hrvatskih birača u zapadnoj Hercegovini i Posavini, čiji predstavnici ne mogu računati na istu vrstu potpore izvan svojih tradicionalnih sjedišta.

Narod i pravda je zatražio hitnu sjednicu Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na kojoj bi se razmatrala izmjena Izbornog zakona, uključujući i uvođenje preferencijalnog glasovanja koje bi smanjilo rizik preglasavanja.

Širi kontekst: Izborna reforma i prava manjina u BiH

Izazovi konstitutivnih naroda i građana izvan etničkih grupa

U Ustavu BiH konstitutivni narodi (Hrvati, Bošnjaci i Srbi) imaju zajamčena politička prava, no građani koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici nijedne etničke kategorije često ostaju bez jasnog mehanizma zastupanja. Njihov glas može postati „nevidljiv“ u sustavu u kojem preglasavanje polarizira ključne pozicije, a politička elita koristi etničko biranje za vlastite ciljeve.

Analiza Centra za istraživanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (CIN) iz 2023. pokazala je da 5% građana u FBiH ne pripada nijednom od tri konstitutivna naroda, a opet ne mogu sudjelovati u glasanju za Dom naroda BiH, dok su u Predsjedništvu BiH potpuno isključeni.

Prijedlozi promjena iz domaćih i međunarodnih krugova

Međunarodni predstavnici, uključujući Specijalnog predstavnika EU u BiH Christiana Schmidta, više puta su naglašavali nužnost izborne reforme. Među konkretne prijedloge spadaju:

Uvođenje preferencijalnog glasovanja unutar nacionalnih lista
Omogućavanje otvorenih lista za manjinske i neetnički identificirane birače
Formiranje posebnog mehanizma kontrole protiv preglasavanja u Predsjedništvu BiH
Povećanje transparentnosti izbornog procesa putem digitalizacije i javnog uvida u biračke spiskove

Iako se većina parlamentarnih stranaka slaže s nužnošću reformi, stvarni napredak blokiraju proceduralne ovlasti i različiti zakonski amandmani, što odgađa rješavanje i pitanja preglasavanja.

Što donosi izborni ciklus 2026.: prognoze i scenariji

Potencijalni utjecaj na ravnotežu u Predsjedništvu

Izbori u listopadu 2026. mogle bi potvrditi ili prekinuti obrazac dosadašnjeg preglasavanja. Ako Slaven Kovačević prikupi dovoljnu potporu bošnjačkog i manjinskog dijela birača, DF bi osigurao treći mandat za članove Predsjedništva iz bošnjačkog biračkog tijela. Time bi, po mišljenju nekih analitičara, nastavila dominacija probošnjačkih kandidata u rukovođenju državom.

S druge strane, ako HDZ-ova i drugih prohrvatskih stranaka uspiju mobilizirati birače u Hercegovini, Posavini i dijaspori, moglo bi doći do iznenađenja i preokreta. Ipak, proces organizacije glasovanja iz dijaspore i logistički izazovi često umanjuju njihov udio.

Mogućnost reforme izbornog zakonodavstva

U sjeni kampanje DF, NiP i HDZ-ove organiziraju radne skupine, rupaoke prema europskim savjetnicima, kako bi utjecali na konačni tekst budućih amandmana. Jedan od konkretnih prijedloga je uvođenje kvote za neetničke birače u Dom naroda BiH, čime se smanjuje prostor za preglasavanje. Nažalost, proceduralni slijegovi i političke prilagodbe već pokazuju da će reforma biti dugotrajan i kompliciran proces.

Zaključak

Praksa preglasavanja izborne jedinice hrvatskog člana Predsjedništva BiH ostaje jedna od gorućih tema domaće politike. Kandidatura Slavena Kovačevića unijela je dodatni sloj kontroverzi, budući da se optužbe o manipulaciji etničkim glasanjem ponovo pojavljuju. Istovremeno, sve glasniji pozivi na izbornu reformu i zaštitu prava manjinskih birača nagovještavaju da će ovaj problem ostati u fokusu i nakon izbora 2026. godine. Bez obzira na završne rezultate, stabilnost BiH i integracija u Europsku uniju zahtijevaju rješenja koja će spriječiti preglasavanje i osigurati pošten i transparentan izborni proces za sve.

Često postavljana pitanja (FAQ)

Što točno znači pojam preglasavanje u BiH?
Preglasavanje označava situaciju kad odlučujuću većinu za kandidata jednog konstitutivnog naroda ostvari većinski dio birača nekog drugog naroda, čime se krši načelo legitimnog predstavljanja.
Zašto je kandidatura Slavena Kovačevića izazvala optužbe o preglasavanju?
DF je najavio njegovu kandidaturu u uvjerenju da će Bošnjaci masovno glasati za njega, što bi rezultiralo preglasavanjem hrvatskog biračkog tijela i nastavkom prakse viđene u prethodnim izbornim ciklusima.
Koja su rješenja za sprječavanje preglasavanja?
Među najčešćim prijedlozima ističe se uvođenje preferencijalnog glasovanja, otvorene liste za neetničke birače, kvote u Domu naroda te veća transparentnost i digitalizacija izbornog procesa.
Kako Europska unija gleda na ovaj problem?
EU i Ured visokog predstavnika redovito pozivaju na izbornu reformu koja će ukloniti diskriminatorne odredbe i spriječiti preglasavanje, naglašavajući usklađivanje s evropskim standardima.
Hoće li izbori 2026. biti presudni za konačnu reformu?
Izborni ciklus 2026. mogao bi biti katalizator za promjene, ali s obzirom na složen politički ambijent i proceduralne prepreke, potpuna reforma vjerojatno zahtijeva dulji vremenski period i kontinuiranu međunarodnu podršku.