U Hrvatskoj je nakon dugih 32 godine potvrđen prvi slučaj gube, poznate i kao leproze. Riječ je o stranom radniku iz Nepala koji je sa svojom obitelji već dvije godine prisutan u našoj zemlji. Iako vijest zvuči zabrinjavajuće, liječnici ističu da nema mjesta panici. Guba je kronična zarazna bolest uzrokovana bakterijom Mycobacterium leprae, ali je, što je najvažnije, izlječiva. Štoviše, zaražena osoba nakon početka terapije vrlo brzo prestaje biti zarazna. Bolest se prenosi kapljičnim putem, ali za zarazu je potreban dugotrajan i blizak kontakt sa zaraženom osobom. Ovaj rijetki slučaj potaknuo je pitanja od strane udruga pacijenata, a tiču se razloga zašto javnost nije bila pravovremeno obaviještena o pojavi bolesti. Na ova pitanja odgovarala je ministrica zdravstva, Irena Hrstić, u razgovoru za RTL Danas.
Detalji o (ne)obavještavanju javnosti
Jedno od ključnih pitanja koje se nametnulo jest zašto javnost nije bila obaviještena o slučaju desetak dana, dok je, primjerice, rumunjski ministar zdravstva odmah obavijestio svoje građane o pojavi bolesti. Ministrica Hrstić tvrdi da je sve odrađeno sukladno utvrđenim procedurama.
„Postoji zakonska obveza prijavljivanja pojave zaraznih bolesti, pa tako i gube. Jasno je propisana i procedura kako se to izvodi. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) je obaviješten i podatak se nalazi u redovnim tjednim izvještajima“, pojasnila je ministrica. Dodala je kako će se spomenuti podatak službeno pojaviti u izvješću tek u ponedjeljak.
Ministrica je naglasila da javnost uvijek biva obaviještena u trenutku kada postoji bilo kakva javno-zdravstvena ugroza.
„S obzirom na to da se radi o jednom oboljelom, koji je odmah stavljen pod nadzor, gdje su i njegovi kontakti odmah locirani i epidemiološki analizirani, po pravilima struke nije bilo potrebe širu javnost opterećivati nepotrebnim informacijama i potencijalno izazivati paniku“, izjavila je Hrstić.
Na izravno pitanje bi li javnost ikada doznala za slučaj da mediji nisu poslali upit, ministrica je odgovorila pomalo nejasno:
„Teško, ako bi se radilo o isključivo izoliranom slučaju. Ovdje nema nikakvih naznaka o prikrivanju informacija jer nitko u sustavu zdravstva ne razmišlja o tome da javnost ne treba znati ono što je za nju relevantno i bitno.“
Ministrica Hrstić također je ispravila netočnu informaciju o vremenskom tijeku događaja u vezi s dijagnosticiranjem bolesti.
„Nije se radilo o deset dana neznanja, već o tri dana od postavljanja dijagnoze. Dijagnoza je postavljena u utorak, prema informacijama koje sam dobila iz HZJZ-a. Osoba sa simptomima pojavila se prije desetak dana, no stručnjaci su, unatoč činjenici da se bolest u Hrvatskoj nije pojavila 30 godina, prepoznali o čemu je riječ“, pojasnila je ministrica.
Važnost pravovremenog informiranja: Perspektiva udruga pacijenata
Iako ministrica naglašava da nije bilo potrebe za širu javnost, udruge pacijenata često zagovaraju transparentnost u ovakvim situacijama. Smatraju da bi pravovremeno informiranje, čak i u slučajevima kada nema neposredne ugroze, doprinijelo boljoj informiranosti građana i smanjenju mogućih dezinformacija koje mogu nastati u vakuumu informiranja.
„Naravno da razumijemo potrebu za neširenjem panike, ali smatramo da bi javnost, barem u nekim osnovnim informacijama, trebala biti upoznata s pojavom bolesti koja je dugo bila iskorijenjena. To bi pomoglo destigmatizaciji oboljelih i smanjilo potencijalni strah temeljen na neznanju“, izjavio je predstavnik jedne od udruga pacijenata.
Nema opasnosti od širenja bolesti: Stručno mišljenje i mjere
Jedan od razloga za smirivanje javnosti leži u činjenici da guba, iako kronična, nije izrazito zarazna bolest. Inkubacija može trajati godinama, čak i do deset godina, što postavlja pitanje treba li očekivati nove slučajeve. Ministrica Hrstić umiruje javnost naglašavajući stručnost epidemioloških timova.
„Još jednom ću naglasiti i pokušati umiriti opću javnost – naši stručnjaci, infektolozi i epidemiolozi, napravili su detaljan probir svih potencijalno izloženih osoba. Sjećate se kako smo postupali kod pojave koronavirusa – ispitivanje kontakata, izolacija oboljelih, promptno uvođenje terapije. Kod gube je slično. Osoba koja ima aktivnu bolest, odmah dobiva potrebnu terapiju, započinje liječenje i unutar nekoliko dana postaje neinfektivna. U ovom konkretnom slučaju, neće biti nikakve ugroze za širu populaciju, i upravo iz tog razloga nije se smatralo potrebnim širiti uznemirenost“, poručila je ministrica Hrstić.
O gubi (Lepri): Uzročnik, prijenos i liječenje
Guba, poznata i kao Hansenova bolest, uzrokovana je spororastućom bakterijom Mycobacterium leprae. Ova bolest uglavnom pogađa kožu, periferni živčani sustav, gornje dišne puteve, oči i testise.
Uzročnik: Mycobacterium leprae. Ova bakterija se razmnožava vrlo sporo, a period inkubacije, odnosno vrijeme od zaraze do pojave prvih simptoma, može trajati od nekoliko mjeseci do čak 20 godina, iako najčešće iznosi 5 do 10 godina.
Prijenos: Bolest se najčešće prenosi kapljičnim putem, izravnim dodirom s izlučevinama iz nosa i usta zaražene osobe, ali samo u slučaju dugotrajnog i bliskog kontakta. Većina ljudi, procjenjuje se oko 95%, ima prirodni imunitet na Mycobacterium leprae i neće se zaraziti čak i ako su bili u kontaktu sa zaraženom osobom.
Simptomi: Rani simptomi mogu uključivati blijede ili crvenkaste kožne mrlje s gubitkom osjeta (utrnulost, trnci). Kako bolest napreduje, mogu se javiti čvorovi na koži, čirevi, zadebljanje kože, problemi s vidom, oštećenje živaca što dovodi do slabosti mišića i paralize, te deformacije na udovima.
Dijagnoza: Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike, kožnih biopsija i pregleda uzoraka tkiva pod mikroskopom.
Liječenje: Guba je izlječiva uz pomoć višestruke terapije lijekovima koja traje od šest mjeseci do dvije godine, ovisno o vrsti i težini bolesti. Najčešće korištena terapija poznata je kao multidrug therapy (MDT) i uključuje kombinaciju antibiotika poput dapsone, rifampicin i clofazimine. Rani početak liječenja ključan je za sprječavanje trajnih oštećenja živaca i deformacija.
Stroži pregledi za strane radnike: Prevencija kao prioritet
S obzirom na povećani migracijski tijek radne snage iz zemalja u kojima su određene zarazne bolesti, poput gube, aktivnije prisutne, ministrica zdravstva najavila je pooštravanje zdravstvenih pregleda za strane radnike. Ovaj potez smatra se preventivnom mjerom usmjerenom na rano otkrivanje potencijalnih bolesti i očuvanje javnog zdravlja.
„Svakako da je potrebno uspostaviti strože kriterije i rigoroznije provjere. Upravo se na tome radi kroz novi pravilnik o zdravstvenim pregledima stranih radnika, koji je trenutno u fazi savjetovanja. Prema novim odredbama, strani radnici će, osim što će morati dostaviti zdravstveni karton iz vlastite zemlje, priložiti i dokaz o cijepljenju. Ovo će se odnositi prvenstveno na one koji tek dolaze u Hrvatsku. Oni koji su već duže vrijeme u našoj zemlji, morat će obaviti potrebne preglede unutar Hrvatske“, objasnila je ministrica Hrstić.
Dodala je da će se, ukoliko se za time ukaže potreba, radnicima omogućiti i docjepljivanje kako bi se osigurala potpuna zaštita.
Argumenti za i protiv strožih pregleda
Prednosti strožih pregleda:
Prevencija širenja zaraznih bolesti: Rano otkrivanje potencijalno zaraznih bolesti kod stranih radnika smanjuje rizik od njihovog širenja unutar lokalne populacije.
Zaštita javnog zdravlja: Osigurava se da radna snaga koja ulazi u zemlju ne predstavlja rizik za javno zdravlje.
Pravovremeno liječenje: Omogućuje pravovremeno dijagnosticiranje i liječenje oboljelih radnika, poboljšavajući njihov osobni zdravstveni ishod.
Pouzdanost zdravstvene dokumentacije: Zahtjev za dostavom zdravstvenih kartona iz zemlje podrijetla može osigurati bolji uvid u zdravstveno stanje pojedinca.
Potencijalni nedostaci i izazovi:
Administrativni troškovi: Provođenje rigoroznijih pregleda i provjera može povećati administrativne troškove za poslodavce i državu.
Vremenski zastoj: Proces pregleda može produžiti vrijeme potrebno za dolazak strane radne snage na posao, što može utjecati na poslodavce.
Pitanje kvalitete inozemnih pregleda: Potrebno je osigurati da zdravstveni pregledi obavljeni u zemljama podrijetla budu pouzdani i u skladu s hrvatskim standardima.
Moguća diskriminacija: Postoji bojazan da bi stroži pregledi mogli biti doživljeni kao diskriminatorni prema određenim nacionalnostima, iako je cilj zaštita javnog zdravlja.
Zaključak: Balansiranje između transparentnosti i javne sigurnosti
Pojavom prvog slučaja gube u Hrvatskoj nakon tri desetljeća, pokrenula se važna rasprava o tome kako zdravstveni sustav komunicira s javnošću u vezi s potencijalno osjetljivim zdravstvenim temama. Ministrica zdravstva, Irena Hrstić, naglašava da je sve provedeno prema procedurama te da u ovom konkretnom slučaju nije postojala neposredna opasnost za širu javnost koja bi zahtijevala hitnu obavijest. Epidemiolozi i infektolozi potvrdili su da je pacijent pod nadzorom, njegovi kontakti analizirani, te da je nakon početka terapije postao neinfektivan.
Ipak, slučaj otvara prostor za razmišljanje o tome gdje povući granicu između očuvanja javnog mira i transparentnog informiranja građana. Dok je s jedne strane ključno izbjegavati nepotrebno širenje panike i stigmatizaciju, s druge strane, pravovremena i jasna komunikacija može izgraditi povjerenje javnosti u zdravstvene institucije i informirati građane o potencijalnim rizicima, ma koliko bili mali. Najava strožih zdravstvenih pregleda za strane radnike predstavlja proaktivan pristup u cilju sprječavanja unosa i širenja zaraznih bolesti, što je korak u pravom smjeru za očuvanje javnog zdravlja. Važno je da se ovi procesi provode transparentno i uzimajući u obzir sve relevantne aspekte, kako bi se postigla maksimalna učinkovitost uz minimalne neželjene posljedice.
—
Često postavljana pitanja (FAQ)
Je li guba opasna po život?
Guba je izlječiva bolest. Bez liječenja, neliječena guba može dovesti do progresivnog i trajnog oštećenja kože, živaca, udova i očiju. Međutim, uz rano otkrivanje i pravilno liječenje multidrug terapijom (MDT), prognoza je izvrsna, a oboljeli se mogu potpuno oporaviti bez trajnih posljedica. Osoba koja započne terapiju postaje neinfektivna vrlo brzo nakon početka liječenja.
Kako se guba prenosi?
Guba se najčešće prenosi kapljičnim putem, izlučevinama iz nosa i usta zaražene osobe. Međutim, prijenos zahtijeva dugotrajan i blizak kontakt s oboljelom osobom. Većina ljudi (oko 95%) ima prirodni imunitet i ne može se zaraziti ovom bakterijom, čak i ako su bili u kontaktu sa zaraženima. Ne prenosi se dodirom, dijeljenjem posuđa, seksualnim kontaktom ili trudnicom na dijete.
Koliki je bio inkubacijski period kod slučaja u Hrvatskoj?
Iako je ministrica Hrstić navela da je osoba sa simptomima došla prije desetak dana, a dijagnoza postavljena u utorak, inkubacijski period za gubu može biti iznimno dug, od nekoliko mjeseci do čak 20 godina, s prosjekom od 5 do 10 godina. To znači da osoba nije nužno zaradila bolest neposredno prije dolaska u Hrvatsku, već je bolest mogla biti latentna dulje vrijeme.
Što Ministarstvo zdravstva planira poduzeti dodatno?
Ministarstvo zdravstva planira uvesti strože zdravstvene preglede za strane radnike, uključujući obvezu dostave zdravstvenog kartona i statusa cijepljenja iz zemlje podrijetla, te obavljanje pregleda u Hrvatskoj. Cilj je pravovremeno otkrivanje i prevencija širenja zaraznih bolesti.
Postoji li rizik od epidemije gube u Hrvatskoj?
Prema izjavama zdravstvenih stručnjaka i ministrice zdravstva, ne postoji rizik od epidemije gube u Hrvatskoj. Bolest nije visoko zarazna, potrebni su dugotrajni bliski kontakti za prijenos, a većina populacije je imuna. Osim toga, pacijent je pod nadzorom i započeo je liječenje, čime je postao neinfektivan.
Što ako sam bio u bliskom kontaktu s oboljelom osobom?
Ako ste bili u bliskom i dugotrajnom kontaktu s osobom kojoj je dijagnosticirana guba, preporučuje se da se obratite svom liječniku obiteljske medicine ili epidemiologu. Oni će procijeniti vaš rizik i savjetovati vas o daljnjim koracima, ako su oni potrebni. U ovom konkretnom slučaju, kontakti oboljelog su već identificirani i obrađeni od strane epidemiološke službe.





Leave a Comment