Hrvatska potvrdila prvi slučaj kuga malih preživača i uvela mjere usmrćivanja životinja Hrvatska je potvrdila prvi slučaj kuga malih preživača, što je potaknulo brzu reakciju nadležnih službi. Vlada i veterinarske službe uvode mjere usmrćivanja zaraženih životinja te pojačane protokole za suzbijanje zaraze kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti.

Prvi potvrđeni slučaj kuge malih preživača u Hrvatskoj izazvao je brzu reakciju nadležnih službi koje su odmah pokrenule propisane mjere. Radi se o bolesti koja pogađa prvenstveno ovce i koze, a otkrivanje u naselju Bogdanovići, općina Prgomet, u Splitsko-dalmatinskoj županiji, dodatno je pojačalo nadzor te podiglo razinu svijesti o važnosti biosigurnosnih protokola. U ovom članku istražujemo što je kuga malih preživača, kako se postupa nakon detekcije bolesti te kakve epidemiološke i gospodarske posljedice ova pojava može imati za hrvatsko stočarstvo.

Što je kuga malih preživača?

Kuga malih preživača (engl. Peste des Petits Ruminants, PPR) je virusna bolest ovaca i koza, visoko zarazna te karakterizirana respiratornim i gastroenteričkim simptomima. Iako ne predstavlja opasnost za ljude, može nanijeti značajne ekonomske štete stočarima zbog masovnog umiranja životinja i prisilnog usmrćivanja inficiranih grla.

Etiologija i prijenos virusa

Virus kuge malih preživača pripada obitelji Morbillivirus, slično onom koji izaziva ospice kod ljudi. Glavni načini prijenosa uključuju

izravan kontakt zaraženih i zdravih životinja,
respiratorne kapljice tijekom kijanja i kašljanja,
kontaminirani predmeti – oprema, odjeća i obuća,
kontaminirana hrana i voda.

Zaražene životinje šire virus već u inkubacijskom razdoblju, što otežava pravovremenu dijagnozu i kontrolu širenja bolesti.

Klinička slika bolesti

Tipični simptomi PPR-a obuhvaćaju visoku temperaturu (često preko 40 °C), nazalne i suzne sekrecije, ulcerozne lezije u usnoj šupljini, proljev te respiratorne poteškoće. Kod težih oblika bolesti dolazi do dehidracije, pothranjenosti i brzog slabljenja organizma, što može rezultirati smrtnim ishodom unutar 7–10 dana od pojave prvih simptoma.

Potvrda prvog slučaja u Hrvatskoj

Hrvatski veterinarski institut u Zagrebu potvrdio je prisutnost virusa kuge malih preživača u uzorcima uzetima s gospodarstva u naselju Bogdanovići, nedaleko od Prgometa. Ovaj prvi službeni nalaz pokrenuo je hitne mjere državnih i županijskih veterinarskih službi.

Otkrivanje i dijagnostika

Prema dostupnim informacijama, veterinari su na gospodarstvu zadržali nekoliko grla ovaca nakon prijave neobičnih simptoma: janjci su se rađali mrtvi, a odrasle životinje pokazivale su znakove respiratorne infekcije. Uzimanje uzoraka i brza laboratorijska analiza putem PCR metode omogućile su pouzdanu identifikaciju virusa.

“Naš glavni fokus bio je brza izolacija uzoraka i korištenje najsuvremenijih PCR tehnologija kako bismo sa sigurnošću dijagnosticirali bolest,” objašnjava dr. Ana Marjanić iz Hrvatskog veterinarskog instituta.

Mjere na zaraženom gospodarstvu

Nakon potvrde dijagnoze, nadležne službe naložile su:

Obvezno usmrćivanje životinja na oboljelom gospodarstvu.
Preliminarno čišćenje i dezinfekcija objekata i opreme.
Uvođenje zaštitne zone unutar radijusa od 3 km od žarišta.
Provođenje epidemioloških i veterinarskih inspekcija na susjednim farmama.

Osim toga, provodile su se dnevne kontrole kretanja stoke te nadzor autobusnih i dostavnih ruta kako bi se spriječilo unošenje virusa na nova područja.

Epidemiološka istraživanja i biosigurnosne mjere

Državni inspektorat i Sektor veterinarske inspekcije pod vodstvom načelnika Gordana Jerbića pokrenuli su opsežna terenska istraživanja. Cilj je utvrditi mogući izvor zaraze i nadzirati svako kretanje životinja u široj okolici.

Testiranja i nadzor na susjednim gospodarstvima

Na više od 20 gospodarstava unutar zaštitne zone provedeno je:

uzimanje uzoraka krvi za serološka testiranja,
pregled zdravstvenog stanja svih ovaca i koza,
kontrola kretanja personala i vozila,
edukacija stočara o simptomima i mjerama prevencije.

Uloga Državnog inspektorata

“Naš posao nije samo utvrditi bolest, nego i spriječiti njezino širenje. Zajedno s lokalnim stočarima poduzeli smo mjere na više razina – od biološke sigurnosti farmi do javne komunikacije”, ističe Gordan Jerbić.

Utjecaj na stočarstvo i gospodarstvo Splitsko-dalmatinske županije

Splitsko-dalmatinska županija tradicionalno je snažna stočarska regija, posebice u ovčarstvu i kozarstvu. Pojava kuge malih preživača potencijalno prijeti proizvodnji mlijeka, mesa i vune, a time i prihodu brojnih obitelji.

Ekonomske posljedice

Izravni troškovi usmrćivanja i sanitarne obrade gospodarstava.
Gubitak tržišta zbog ograničenja izvoza i smanjene potrošnje domaćih proizvoda.
Povećani troškovi biosigurnosnih mjera (dezinfekcija, testiranja, edukacije).
Dugoročna neizvjesnost i smanjenje investicija u stočarstvo.

Prevencija daljnjeg širenja

Kako bi se ograničio ekonomski udar, stručnjaci predlažu:

Usklađene biosigurnosne protokole na svim farmama.
Kontinuiranu edukaciju stočara i veterinarskih tehničara.
Monitoring migracija divljih preživača koji mogu biti rezervoar virusa.
Poticanje isplativih programa cijepljenja u susjednim državama.

Komparacija s drugim izbijanjima u regiji

Hrvatska nije jedina zemlja u regiji suočena s virusnim epizodama u stočarstvu. Slično se dogodilo s afričkom svinjskom kugom prije nekoliko godina, a slučajevi PPR-a zabilježeni su i u Bosni i Hercegovini te Srbiji.

Afrička svinjska kuga

U susjednoj BiH potvrđeni su noviji slučajevi afričke svinjske kuge, što je dovelo do uvođenja biosigurnosnih mjera i slučajnog zatvaranja graničnih prijelaza za određene kategorije robe. Ta iskustva pokazuju kako brzo reaktiranje i koordinacija nadležnih tijela mogu suzbiti širenje bolesti.

Iskustva Bosne i Hercegovine i Srbije

U obje države, bolji rezultati dobiveni su kombinacijom:

stroge kontrole prometa životinja i proizvoda,
redovitih cijepljenja u prioritetnim zaraženim područjima,
transparentne komunikacije prema poljoprivrednicima.

Učenje iz tih primjera pomaže hrvatskim stručnjacima u optimizaciji protokola i predviđanju rizika.

Prednosti i nedostaci usmrćivanja kao mjere

Jedna od najučinkovitijih, ali i najsenzitivnijih mjera za suzbijanje zaraznih bolesti u životinjskom svijetu jest prinudno usmrćivanje zaraženih grla. Evo glavnih prednosti i nedostataka takvog pristupa:

Prednosti:
- Brzo smanjenje izvora zaraze.
- Smanjenje rizika za obližnje farme.
- Omogućuje učinkovitiju dezinfekciju i sanitarne radove.
Nedostaci:
- Velika ekonomska i emocionalna šteta za stočare.
- Potreba za pravilnom reciklažom i zbrinjavanjem lešina.
- Potencijalne polemike u javnosti i medijima.

Zaključak

Prvi službeni nalaz kuge malih preživača u Hrvatskoj jasno pokazuje koliko je važno kontinuirano ulaganje u biosigurnost, pravovremenu dijagnostiku i edukaciju stočara. Dosadašnja iskustva iz regije ukazuju na uspjeh kombiniranih mjera – od prinudnog usmrćivanja, preko ciljano provedenih cijepljenja do nadzora granica i migracija divljih životinja. Sada je ključ u održavanju visoke razine suradnje između veterinarâ, inspekcijskih službi i stočara kako bismo spriječili daljnje širenje bolesti i zaštitili hrvatsko stočarstvo od nepopravljivih šteta.

Često postavljana pitanja (FAQ)

Što je kuga malih preživača i koliko je opasna?
Kuga malih preživača je virusna i visoko zarazna bolest ovaca i koza. Za ljude nije opasna, no može izazvati velike gubitke u stočarstvu zbog masovnog umiranja životinja.
Kako se bolest širi među životinjama?
Virus se prenosi respiratornim kapljicama, izravnim kontaktom, kontaminiranom opremom, pa čak i hranom i vodom. Dizanje biosigurnosnih barijera na farmama ključno je za sprječavanje širenja.
Zašto je nužno usmrćivanje zaraženih životinja?
Usmrćivanje eliminira glavni izvor virusa, omogućava detaljnu dezinfekciju prostora i smanjuje rizik od širenja na susjedne farme.
Postoji li cjepivo protiv kuge malih preživača?
Da, dostupna su cjepiva koja se koriste u nekim zemljama. Hrvatska zasad provodi epidemiološki nadzor i preventivne protokole, a uvođenje cijepljenja razmatra se prema procjeni rizika.
Kakve su ekonomske posljedice za stočare?
Stočari gube pojedina stada, pokrivaju troškove sanacije objekata i suočavaju se s ograničenjima u prometu životinja. Dugoročno, moguća je i otežana prodaja mesa, mlijeka i vune na domaćem i izvoznom tržištu.
Kako stočari mogu povećati razinu biosigurnosti?
Preporučuje se kontrola kretanja ljudi i vozila, redovito čišćenje i dezinfekcija objekata, izolacija novih životinja te pravovremena prijava sumnjivih simptoma veterinaru.