Posljednjih dana hrvatska javnost uzburkana je neuobičajenom viješću – potvrđen je prvi slučaj gube, drevne i kronične zarazne bolesti, u Hrvatskoj nakon punih 32 godine. Dok se Ministarstvo zdravstva i KBC Split trude umiriti javnost tvrdeći da je rizik od širenja minimalan te da je pacijent podvrgnut odgovarajućoj terapiji, udruge pacijenata izražavaju ogorčenje zbog, kako tvrde, izostanka pravovremenog i transparentnog informiranja građana. Glavna dilema koja se nameće jest zašto se o ovakvom slučaju, koji budi strah i znatiželju, nije promptnije komuniciralo s javnošću, uz sve potrebne informacije o prevenciji i mjerama zaštite zdravlja. Dok su stručnjaci uvjereni u sigurnost situacije, pacijenti i njihova udruženja pozivaju na potpunu transparentnost i bolju komunikaciju u budućnosti.
Povratak Gube: Što Trebamo Znati o Bolesti Koja Je Nestala Prije Tri Desetljeća?
Pojava gube (lepre) u Hrvatskoj, nakon više od tri desetljeća mirovanja, ponovno je aktualizirala ovu kroničnu zaraznu bolest koja je nekada izazivala strah i stigmu diljem svijeta. Bolest uzrokovana bakterijom Mycobacterium leprae spada u red onih koje zahtijevaju dugotrajan i blizak kontakt s oboljelom osobom za prijenos, što je ključno za razumijevanje rizika i mjera predostrožnosti.
Što je Guba?
Guba je, dakle, kronična zarazna bolest bakterijskog podrijetla. Nije riječ o bolesti koja se lako prenosi kao, primjerice, sezonska gripa. Glavni put prijenosa su kapljice koje se izlučuju prilikom kašljanja i kihanja oboljele osobe. Međutim, da bi došlo do zaraze, potreban je dugotrajan i intenzivan bliski kontakt s nekim tko boluje od neliječene gube. Inkubacija, vrijeme od ulaska bakterije u organizam do pojave prvih simptoma, može biti vrlo duga, čak i do pet godina, a u nekim slučajevima i dulja.
Prvi Slučaj u Hrvatskoj Nakon 32 Godine
Ministarstvo zdravstva potvrdilo je da je oboljeli radnik iz Nepala, koji s obitelji u Hrvatskoj živi i radi već dvije godine. Njegova dijagnoza postavljena je u KBC-u Split, u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo (HZJZ). Ovaj slučaj ponovno je podsjetio na globalnu prirodu zaraznih bolesti i na činjenicu da se, unatoč napretku medicine, rijetke bolesti mogu pojaviti i u zemljama koje ih smatraju davno iskorijenjenima.
Minimalan Rizik, Učinkovita Terapija
Liječnici iz KBC-a Split ističu kako je bolest dijagnosticirana na vrijeme te da pacijent, kao i u većini slučajeva gube, vrlo brzo nakon početka terapije prestaje biti zarazan. Mirela Pavičić Ivelja, predstojnica Klinike za infektologiju KBC-a Split, pojasnila je za medije da je pacijentu odmah po postavljanju dijagnoze započeta odgovarajuća antibiotska terapija koja se uzima oralno. Epidemiološka služba HZJZ-a aktivno provodi mjere na prevenciji širenja bolesti, a rizik od širenja u ovom konkretnom slučaju ocjenjuje se kao vrlo mali. Pacijent će terapiju primati tijekom cijele godine, dok će se njegova obitelj, kao bliski kontakti, nadzirati tijekom narednih pet godina.
Ogromno Ogorčenje Udruge Pacijenata: ‘Građani Su Imali Pravo Biti Pravodobno Informirani!’
Dok struka uvjerava javnost u sigurnost i kontrolu situacije, Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata izrazila je snažno nezadovoljstvo zbog kašnjenja u službenoj komunikaciji. Predsjednica udruge, Jasna Karačić, poručila je da su građani imali puno pravo biti pravovremeno informirani o događajima koji se tiču javnog zdravstva, kao i o mogućnostima prevencije i zaštite.
Šutnja Koja Stvara Nepovjerenje
Prema informacijama koje su dospjele u javnost, bolest je dijagnosticirana desetak dana prije nego što je informacija postala službeno dostupna javnosti, i to tek nakon upita novinara. Takav pristup, prema mišljenju udruge, nije prihvatljiv. „Ono što zaista možemo reći je da su građani sigurno imali pravo biti pravodobno informirani o svim događajima vezanim za ovu bolest, kao i mogućnosti prevencije. Isto tako, edukacije o samom širenju i zaštiti zdravlja,” naglasila je Karačić. Dodala je da ovakav način komunikacije s građanima nije pozitivan te je pozvala sve nadležne institucije da ubuduće posvete veću pažnju transparentnosti i izbjegavaju zataškavanje ovakvih informacija.
Zašto je Transparentnost Ključna?
U situacijama poput ove, transparentnost nije samo pitanje dobre volje, već je temeljna pretpostavka za izgradnju povjerenja između javnosti i zdravstvenih institucija. Kada se informacije o potencijalno zastrašujućim bolestima zadržavaju ili se kasno komuniciraju, to može dovesti do širenja dezinformacija, panike i, što je najgore, nepovjerenja u zdravstveni sustav. Pravovremeno informiranje o rizicima, simptomima, načinima prijenosa te, što je najvažnije, mjerama zaštite i prevencije, omogućuje građanima da adekvatno reagiraju i zaštite svoje zdravlje.
Perspektive i Postupci: Što Dalje?
Pojava gube u Hrvatskoj, iako vjerojatno niska u smislu epidemiološkog rizika, otvara važna pitanja o pripremi zdravstvenog sustava, komuniciranju rizika i edukaciji javnosti.
Što Građani Mogu Učiniti?
Iako je rizik od zaraze iznimno malen, dobra je praksa podsjetiti se na osnovne higijenske mjere koje vrijede za sve zarazne bolesti:
Redovito pranje ruku sapunom i vodom, osobito nakon dolaska izvana i prije jela.
Izbjegavanje bliskog i dugotrajnog kontakta s osobama koje imaju vidljive kožne promjene, neovisno o uzroku.
Kašljanje i kihanje u lakat ili maramicu, te pravilno odlaganje korištenih maramica.
Jačanje imuniteta zdravom prehranom, redovitom tjelovježbom i dovoljno sna.
Međunarodne Stastike i Trendovi
Guba je i dalje prisutna u nekim dijelovima svijeta, prvenstveno u zemljama s nižim životnim standardom i ograničenim pristupom zdravstvenoj skrbi. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), godišnje se u svijetu registrira nekoliko stotina tisuća novih slučajeva. Najveći broj oboljelih zabilježen je u Indiji, Brazilu i Indoneziji. Cilj WHO-a je globalno iskorjenjivanje gube kao javnozdravstvenog problema do 2030. godine, što podrazumijeva smanjenje broja novih slučajeva na minimum. Hrvatska, kao i većina europskih zemalja, smatrana je zemljom u kojoj je guba praktički nestala, stoga je pojava novog slučaja značajan događaj iz epidemiološke perspektive.
Prednosti i Nedostaci Informiranja Javnoisti
Prednosti:
Podizanje svijesti o bolesti i prevenciji.
Smanjenje straha i stigmatizacije kroz edukaciju.
Povećanje povjerenja javnosti u institucije.
Osnaživanje građana da brinu o vlastitom zdravlju.
Nedostaci:
Potencijalno širenje panike ako se informacije ne komuniciraju na odgovarajući način.
Povećani pritisak na zdravstveni sustav i medije.
Rizik od senzacionalizma i nekorektnog izvještavanja.
Ključ je u pronalaženju prave ravnoteže – pružiti sve relevantne informacije bez izazivanja nepotrebnog straha, s naglaskom na znanstvene činjenice i stručne preporuke.
Zaključak: Lekcija za Budućnost
Slučaj pojave gube u Hrvatskoj nakon 32 godine svakako je skrenuo pozornost na ovu rijetku, ali ozbiljnu bolest. Iako je zdravstveni sustav poduzeo sve potrebne korake za zbrinjavanje oboljelog i sprječavanje širenja, dileme oko pravovremenog informiranja javnosti ostaju. Ogorčenje Udruge pacijenata opravdano je jer transparentnost i otvorena komunikacija trebaju biti prioritet u svim situacijama koje se tiču javnog zdravlja. Vrijeme je da se iz ovog slučaja izvuče pouka – potreba za dosljednim i pravodobnim informiranjem građana, uz stručno objašnjenje rizika i mjera zaštite, kako bi se očuvalo povjerenje i osiguralo da svatko ima priliku zaštititi svoje zdravlje na vrijeme. Guba možda nije više “kuga” srednjeg vijeka, ali lekcija o važnosti informiranosti i transparentnosti ostaje jednako relevantna.
—
Često Postavljana Pitanja (FAQ)
Što je guba i kako se prenosi?
Guba, poznata i kao lepra, kronična je zarazna bolest uzrokovana bakterijom Mycobacterium leprae. Prenosi se kapljičnim putem (kašljanjem, kihanjem) nakon dugotrajnog i bliskog kontakta s nekom osobom koja boluje od neliječene gube. Nije lako zarazna bolest.
Je li guba izlječiva?
Da, guba je izlječiva. Liječenje se provodi višegodišnjom kombinacijom antibiotika. Pacijenti nakon početka terapije vrlo brzo postaju nezarazni.
Koji su simptomi gube?
Simptomi gube ovise o obliku bolesti, ali najčešće uključuju promjene na koži (svjetlije ili tamnije mrlje, zadebljanja, čvorovi), oštećenja živaca (utrnulost, slabost mišića, gubitak osjeta, osobito na rukama i nogama), te zahvaćenost dišnih puteva i očiju. Pojava neobičnih kožnih promjena koje ne prolaze, praćene gubitkom osjeta, treba biti razlog za posjet liječniku.
Postoji li cjepivo protiv gube?
Ne postoji standardno cjepivo protiv gube koje se redovito daje u djetinjstvu kao kod drugih bolesti. Cjepivo se koristi u nekim zemljama endemskim za gubu u specifičnim epidemiološkim situacijama, često kod bliskih kontakata oboljelih.
Koliko je velik rizik od zaraze u Hrvatskoj nakon ovog slučaja?
Prema izjavama stručnjaka KBC-a Split i HZJZ-a, rizik od širenja zaraze u Hrvatskoj iz ovog konkretnog slučaja ocjenjuje se kao vrlo mali. Bolest zahtijeva dugotrajan i blizak kontakt, a pacijent je odmah započeo učinkovitu terapiju koja ga čini nezaraznim.
Zašto udruge pacijenata smatraju da građani nisu bili dovoljno informirani?
Udruge pacijenata smatraju da je informacija o potvrđenoj gubi objavljena prekasno, tek nakon novinarskog upita, umjesto da je bila proaktivno komunicirana javnosti uz sve potrebne informacije o bolesti, prevenciji i mjerama zaštite zdravlja. Cilj je transparentnost i izgradnja povjerenja.





Leave a Comment