Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) i procjenama Agencije EU za droge, bolovanja zbog ovisnosti u Hrvatskoj i dalje čine zanemariv udio u ukupnom broju privremenih odsutnosti s posla, ali traju znatno dulje od prosjeka. U uvodnom tekstu donosimo ključne brojke, analiziramo uzroke i posljedice ove pojave te predlažemo konkretne mjere za prevenciju i podršku. Ključna riječ: bolovanja zbog ovisnosti.
- 515 osoba na bolovanju zbog alkohola i droga u 2023. (0,2% svih bolovanja)
- 59.040 dana bolovanja ostvareno u 2023. godini
- 195 novih slučajeva u prvoj polovici 2024. (0,15% svih bolovanja)
- 0,6% udjela dana bolovanja pripada dijagnozama ovisnosti
- Semantičke ključne riječi: ovisnost, alkoholizam, droga, prevencija, podrška, poslodavac, stigma, liječenje
Što su bolovanja zbog ovisnosti?
Bolovanja zbog ovisnosti obuhvaćaju privremenu nesposobnost za rad koju uzrokuju dijagnoze povezane s konzumacijom alkohola, psihoaktivnih droga, kocke i drugih ponašanja izazvanih prekomjernom uporabom supstanci ili aktivnosti. Radnici s takvim dijagnozama zatraže medicinsku dokumentaciju kojom dokazju privremenu nesposobnost, a poslodavci prijavljuju i prate trajanje bolovanja preko institucija poput HZZO-a.
Statistika bolovanja zbog ovisnosti u Hrvatskoj
Podaci HZZO-a za 2023. godinu
U 2023. godini zabilježeno je 515 novih bolovanja zbog ovisnosti, što predstavlja tek 0,2% od ukupno otvorenih bolovanja. Ipak, unatoč malenom udjelu, zaposlenici su na ovim bolovanjima proveli čak 59.040 dana, što ukazuje na prosječnu duljinu trajanja bolovanja oko 114 dana po osobi. Time bolovanja zbog ovisnosti zauzimaju 0,6% svih dana bolovanja, što je dvostruko više od njihovog udjela u broju otvorenih slučajeva.
Prvi rezultati 2024. godine
U prvih šest mjeseci 2024. godine evidentirano je 195 slučajeva, odnosno 0,15% od ukupnog broja bolovanja. Ti su radnici zajedno iskoristili 27.587 dana bolovanja, čime se ponavlja visok udio (0,6%) dana odsutnosti vezanih uz bolovanja zbog ovisnosti. Trend blagog pada broja otvorenih bolovanja prati i povećanje prosječnog trajanja pojedinačnog liječenja, što ukazuje na kompleksniji tijek oporavka.
Učestalost ovisnosti na radnom mjestu – uzroci i posljedice
Alkohol i poslovna kultura
U Hrvatskoj tradicionalna konzumacija alkohola često je prisutna u poslovnim socijalizacijama. Okupljanja uz piće, godišnji domjenci i pregovori ponekad se ne mogu zamisliti bez čaše vina ili piva. Iako umjereni unos ne predstavlja problem, prijezir prema alkoholizmu može dovesti do kasnih simptoma mamurluka, kašnjenja i smanjenja radne učinkovitosti. Simptomi apstinencijske krize, poput tremora i mučnine, posebno su izraženi ponedjeljkom, pa poslodavci bilježe povećan broj izvanrednih liječničkih pregleda.
Droge i skriveni problemi
Upotreba stimulansa poput kokaina ili amfetamina često se krije iza prividne vitalnosti. Zaposlenici mogu pokazivati prividnu produktivnost, ali dugoročno postaju nepredvidivi, skloni iznenadnim izostancima i emocionalnim ispucima. Dijagnoza psihičke ovisnosti bez vidljivih fizičkih simptoma otežava pravovremenu detekciju, stoga je ključno redovito provoditi razgovore s medicinom rada i osigurati anonimne kanale prijave problema.
Moderne ovisnosti: kockanje i digitalni svijet
Osim tradicionalnih supstanci, sve su učestaliji slučajevi ovisnosti o klađenju, igrama na sreću ili prekomjernoj upotrebi društvenih mreža i videoigara. Poslodavci primjećuju da se radnici koji su zarobljeni u takvim obrascima često suočavaju s financijskim problemima, krivotvorenjem radnih nalaza ili zloupotrebom kase uzajamne pomoći. Ove vrste ovisnosti ostaju dugo neprimijećene jer ne ostavljaju fizičke tragove na radnom mjestu, ali itekako utječu na moral i produktivnost tima.
Uloga poslodavca u prevenciji i podršci
Rana detekcija i postupci
Kada poslodavac posumnja na probleme s ovisnošću, prvi korak je uspostava jasnih procedura o kršenju radnih obveza. To uključuje:
- Praćenje izostanaka i kašnjenja
- Organizaciju izvanrednog liječničkog pregleda
- Razgovore uz prisutnost predstavnika medicinske struke ili radne terapije
Brza identifikacija i transparentan postupak mogu spriječiti eskalaciju stanja te smanjiti troškove dugotrajnih bolovanja.
Podrška i liječenje
Stručnjaci savjetuju da poslodavci nude potporne mjere poput:
- Uvođenja programa za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti
- Suradnje s javnim i privatnim klinikama za liječenje alkoholizma i droga
- Financijske potpore ili plaćenih slobodnih dana za rehabilitaciju
Primjenom modela “uvjetno ostajanje na poslu uz liječenje” radnici dobivaju motivaciju za oporavak, a poslodavac zadržava iskusni kadar.
Sankcije i poticaji
Iako je danas rigidniji pristup u nekim sektorima rezultirao bržim otkazima, postoje i pozitivni primjeri iz malih mjesta gdje se poslodavci ponašaju poput produžene obitelji. Umjesto represije, prihvaća se kombinacija radnih prilagodbi i pastoralne brige, što pospješuje proces oporavka. Na većim građevinskim gradilištima često se tolerira do 0,5 promila alkohola u krvi, uz opomene i edukacije, dok se u IT sektorima sve češće provode digitalni detoks-programi.
Prednosti i nedostaci trenutnog sustava
Prednosti
- FINANCIJSKA potpora HZZO-a kroz plaćena bolovanja
- JASNE smjernice za rad s oboljelima od ovisnosti
- DOSTUPNOST anonimnih savjetovališta i psihijatrijskih usluga
- Rastući interes za mentalno zdravlje unutar tvrtki
Nedostaci
- REPRESIVNI pristup koji poslodavce često vodi prema otkazima
- STIGMA među kolegama i strah od prijavljivanja
- NEDOVOLJNA edukacija medicina rada za mentalne poremećaje
- NEUJEDNAČEN pristup u gradskim i ruralnim sredinama
Preporuke za poboljšanje – kako smanjiti broj bolovanja
Za učinkovitu borbu protiv bolovanja zbog ovisnosti potrebno je djelovati na više razina:
- Uvođenje redovitih radionica i edukacija o rizicima alkohola i droga.
- Razvoj politika “radnička komuna” u kojoj kolege međusobno podržavaju oporavak.
- Smanjenje stigmatizacije kroz anonimne linije pomoći i interne kampanje.
- Financijska potpora za privatne rehabilitacijske programe koje bi sufinancirali poslodavci i država.
- Praćenje uspješnosti programa i objava godišnjih izvještaja o smanjenju dana odsutnosti.
Zaključak
Analiza podataka iz 2023. i prve polovice 2024. godine jasno pokazuje da su bolovanja zbog ovisnosti u Hrvatskoj rijetka ali nepravedno dugotrajna. Iako čine mali postotak svih bolovanja, njihova duljina odražava potrebu za sustavnim pristupom prevenciji i liječenju. Poslodavci, sindikati i zdravstveni sustav moraju udružiti snage kako bi stvorili radnu okolinu bez stigme, a istovremeno osigurali učinkovitu podršku za zaposlenike u procesu oporavka. Samo tako možemo smanjiti broj dana bolovanja i vratiti radnu snagu brže, ali i očuvati ljudsko dostojanstvo.
FAQ
1. Koliko radnika godišnje ode na bolovanje zbog ovisnosti u Hrvatskoj?
Prema HZZO-u, u 2023. je na bolovanju zbog ovisnosti bilo 515 osoba, a u prvih šest mjeseci 2024. još 195 zaposlenika.
2. Koja je prosječna duljina bolovanja zbog ovisnosti?
U 2023. radnici su prosječno proveli oko 114 dana na bolovanju zbog dijagnoza povezanih s ovisnošću, dok je u 2024. taj prosjek oko 141 dan.
3. Koje su najčešće ovisnosti na radnom mjestu?
Najčešće se radi o ovisnosti o alkoholu, psihoaktivnim drogama te modernim ovisnostima poput klađenja, igranja videoigara i prekomjernog korištenja društvenih mreža.
4. Kako poslodavac može pomoći radniku s problemom ovisnosti?
Poslodavac može organizirati medicinske preglede, potaknuti radnika na liječenje, ponuditi plaćene dane za rehabilitaciju te uvesti interne programe za mentalno zdravlje i prevenciju.
5. Što država i sindikati mogu učiniti za smanjenje ovih bolovanja?
Država može pojačati financijsku potporu za rehabilitacijske programe, dok sindikati mogu lobirati za strože regulative protiv diskriminacije i poticati edukaciju unutar tvrtki.
6. Koji su ključni izazovi u prevenciji ovisnosti na radnom mjestu?
Najveći izazovi uključuju simptome skrivenih ovisnosti bez fizičkih znakova, stigmu među kolegama, repitivni pristup otkazima umjesto podršci te različite standarde u urbanim i ruralnim sredinama.
Leave a Comment