Uvod
Rijeka se odriče milijuna za veće plaće građanima, a taj potez se upoznaje kao jedan od najvažnijih fiskalnih eksperimenta posljednjih godina. U središtu debate nije samo brojka na papiru, već načini na koje se rasprava o porezu na dohodak pretvara u konkretan utjecaj na živote svakodnevnih obitelji, radnika i poduzeća. U ovom tekstu istražujemo logiku, rizike i mogućnosti koje donose snižene stope poreza na dohodak, te kako bi ovakva odluka mogla promijeniti dinamiku grada, gospodarstvo i kvalitetu života u Rijeci.
U narednim danima i tjednima javnost će gledati je li ovaj korak samo kratkoročni poticaj ili dugoročna strategija koja će Rijeci donijeti stabilniju ekonomiju i veći broj novozaposlenih. Kako bi razumjeli uzroke i posljedice, potrebno je otvoreno prepoznati i prednosti i mane takve porezne reforme, uzimajući u obzir specifičnosti lokalne ekonomije, demografiju i međunarodnu kontekstualizaciju – od Norveške i Finske do Silicijske doline.
Financijski okvir reforme i očekivani utjecaji
Što je konkretno promijenjeno u poreznim stopama?
Od početka iduće godine Rijeka usklađuje svoje stope poreza na dohodak: niža stopa s 22% prelazi na 20%, dok je viša stopa predviđena na 25% umjesto dosadašnjih 32%. Takva promjena pretpostavlja smanjenje ukupnih prihoda Grada od poreza na dohodak za otprilike devet milijuna eura u narednoj godini. Ova cifra nije samo brojka; to je ključni element za razumijevanje ravnoteže između fiskalne discipline i mogućnosti širenja neto plaća građana.
Međutim, priča nije samo o rashodima i prihodima. Radi se o strukturi grada koja želi potaknuti potrošnju, investicije i lakši pristup kreditima. U tom kontekstu, mnogi ekonomisti i lokalni poslovniding potiču da se rasterećenje rada odrazi kroz povećanje neto plaća i konkurentnost, što bi, po njihovom mišljenju, moglo potaknuti i veći broj novih radnih mjesta.
Kako to utječe na prosječnu riječku obitelj?
U praksi to znači da će prosječna riječka obitelj u godini dana ostaviti više novca na kućnom proračunu – okvirno preko 400 eura više godišnje. Zvuči znatno, ali treba imati na umu i kontekst: Grad neće odmah imati isti prihod od poreza na dohodak kao prije. Unatoč smanjenju stope, plan je da gospodarski rast kroz nove investicije i poticanje zaposlenosti nadoknadi dio razlike.
Iznose prvenstveno treba promatrati kroz dvije komponente: (a) učinak na kućne džepove građana i (b) učinak na poduzetnike. Za obitelji to znači povećanje kohezije budžeta i mogućnost financiranja troškova, npr. otplate kredita, školovanja djece ili lakši pristup kreditiranju. Za poduzetnike to znači da uz istu bruto plaću mogu ponuditi veću neto plaću, što povećava njihovu konkurentnost na tržištu rada i privlačnost Rijeke za talente iz drugih regija.
Kakav je cilj reforme s obzirom na demografiju i tržište rada?
Glavni cilj je povećati demografijsku atraktivnost grada i privući ljude s visokim plaćama koji će postati stubovi proračuna putem PDV-a, poreza na dobit i potrošnje općenito. Kao što su mnoge zajednice u Skandinaviji pokazale, jačanje ekonomske baze – pretpostavka za snažnu socijalnu državu – započinje s konkurentnim tržištem rada i privlačnim uvjetima poslovanja. Rijeka, uz svoje prirodne resurse, kulturnu baštinu i logističku povezanost, želi postati grad koji ne gubi ljude, nego ih privlači.
Koje brojke stoje iza ovog plana?
U analizi reforme, Gradska uprava navodi da prihodi od poreza na dohodak proteklih četiri godine rastu: s 48 milijuna na oko 100 milijuna eura. Datum i dinamika planiranog rasta su ključni: planirani su prilagodbe koje bi mogle dovesti do stagnacije prihoda sljedeće godine, ali u uvjetima rasta kroz potrošnju, investicije i dobitna sinergija s EU fondovima. Ovakav pristup traži mangement financija kroz kredite i druge instrumente, a ne klasično rezanje rashoda.
Upravo zato se često ističe da rasterećenje rada nije nužno nužno praćeno rezanjem kapitalnih projekata; oni se i dalje mogu financirati iz fondova EU i kreditnih linija. Druga strana medalje su dugoročne posljedice po proračun: hoće li smanjenje poreza na dohodak uzrokovati manjak sredstava za nove projekte ili će uz marginu rasta ipak biti dovoljno da se kapitalni programi nastave? To je pitanje koje se postavlja svakom gospodarstvenom i političkom gledatelju.
Strategija investicija i financiranje
Kako će se financirati budući projekti?
Glavna poruka iz Grada je da kapitalne projekte neće financirati operativni prihodi već EU fondovi i krediti koji su posebno namijenjeni infrastrukturnim i razvojnim projektima. To uključuje modernizaciju prometne mreže, digitalizaciju javnih usluga i potporu inovacijama u gospodarstvu. Time se pokušava zadržati punoljetno financijsko zdravlje grada i istovremeno voditi borbu za povećanje neto plaća i poticanje rasta.
Digitalizacija i inovacije kao katalizator rasta
U fokusu reforme nije samo brojka na porezu. Prozirnost i digitalizacija su dio priče: lakše praćenje poreznih tokova, brži servis građana i transparentniji gradski sustav. Inicijative poput otvorenih podataka, digitalnih usluga i pametnih rješenja planiraju smanjiti birokratiju i ubrzati poslovne procese, što je ključno za privlačenje investicija iz lokalnih i međunarodnih izvora.
Koja je uloga privatnog sektora?
Privatni sektor ima ključnu ulogu kao motor rasta i zapošljavanja. Smanjenje stope na dohodak teoretski povećava neto plaće i potrošnju, ali istovremeno traži bolju poslovnu klimu: sigurnost investicija, stabilan regulatorni okvir i niska administrativna opterećenja. Rijeka nastoji biti grad u kojem je lako započeti novu tvrtku ili proširiti postojeću, uz jasna pravila i brz protok informacija.
Politički kontekst i izazovi
Kritike i rizici
Najglasnije kritike kažu da ovakav model najviše koristi onima s visokim plaćama i da dugoročno može uzdrmati gradske prihode. Analitičari upozoravaju da granulirajući porezni teret na dohodak mora biti podložno praćenju i korekcijama ako se pokaže da prihodi značajno padaju, a investicije usporavaju.
Glavna kritika navodi da ovakvo rasterećenje rada može povećati jaz između različitih socijalnih skupina ako se ne prati inkluzivna politika zapošljavanja i socijalnih programa.
Jesu li ciljevi privlačenja visokokvalificirane radne snage realni?
Apsolutno. U Rijeci danas samo oko 1% zaposlenih iznosi višu stopu poreza (plaće iznad otprilike 4500 eura neto). Upravo zato postoji prostor za značajne uštede po nižim stopama kroz stabilnu politiku rasterećenja. Dugoročna ideja je da će osobe s visokim plaćama biti prisutne u gradu i svojim potrošačkim obrascima poduprijeti rast, te da će njihovi porezni prilivi biti važniji od gubitka povezanog s nižim stopama.
Je li proračun siguran bez rastućih prihoda?
Predstavnici Grada tvrde da proračun ostaje stabilan i da kapitalni projekti i dalje mogu biti financirani bez direktnog rezanja operativnih rashoda. Također se ističe da optimizacije sustava mogu pridonijeti dodatnim uštedama i da postoji fleksibilnost u prilagodbi prema gospodarskim trendovima.
Gdje Rijeka stoji u europskim referencama
Uloga poreznog rasterećenja u konkurentnosti grada
Iskustva iz Samobora i drugih gradova pokazuju da porezno rasterećenje rada može imati pozitivan utjecaj na privlačenje investicija. Rijeka se pozicionira kao grad koji želi staviti gospodarstvo u središte političkog odlučivanja – cilj je da grad bude privlačan doseljavanju, a ne samo odlaženju stanovnika.
Demografske implikacije i prilike za rast populacije
Demografija je uvijek ključna mjera uspjeha lokalne politike. Ako gospodarstvo raste, težište migracijskih tokova pomiče se prema doseljavanju stručnjaka i obitelji koje traže bolje uvjete života i karijere. Rijeka, koja ima bogatu povijest i atraktivan geografski položaj, potencijalno može postati grad koji zadržava ljude i privlači nove talente.
Prednosti i nedostaci reforme: kratkoročni i dugoročni utjecaji
- Prednosti: veća neto plaća građana, veća konkurentnost radne snage, privlačenje visokokvalificiranih kadrova, brži rast potrošnje i povjerenja u grad kao partnera investicija, potpora digitalizaciji i učinkovitijem javnom sektoru.
- Nedostaci: smanjenje kratkoročnog prihoda Grada, rizik od smanjenja kapaciteta za kapitalne projekte ako očekivani rast ne krene, te mogućnost društvenog jaza ako socijalne politike nisu pravilno usmjerene.
Zaključak
Rijeka se odriče milijuna za veće plaće građanima predstavlja ambiciozan eksperiment s jasnim ciljem: ojačati gospodarstvo, povećati neto plaće i stvoriti uvjete za snažniju konkurentnost grada. Istovremeno, to je test koji traži precizno praćenje i prilagodbe. Ako pokaže da postoji snažan rast investicija, zapošljavanja i potrošnje, smanjenje poreza na dohodak moglo bi postati trajna komponenta privatno–javno partnerstvo koje se odnosi na načine na koje grad može autonomnije upravljati svojim prihodima i investicijama.
Ne možemo zanemariti ni izazove: pravilno mjerenje učinka, transparentnost u financiranju kapitalnih projekata, te pažljivo vođenje socijalnog dioxide kako bi se izbjegla klasna podjela. U svakom slučaju, Rijeka stoji na raskrižju gdje ekonomija, politika i građani moraju dijeliti cilj – grad u kojem ljudi žele živjeti, raditi i stvarati vrijednost.
FAQ
Koji su glavni motivi ove porezne reforme na dohodak?
Glavni motiv je poboljšanje gospodarske konkurentnosti i povećanje neto plaća građana kroz nižu stopu poreza na dohodak. Time se nastoji privući visoko kvalificiranu radnu snagu i potaknuti poduzeća da ponude veću neto plaću uz istu bruto plaću.
Koliko će Grad izgubiti po pitanju prihoda od poreza na dohodak?
Projicirano je da će Grad izgubiti oko devet milijuna eura prihoda u idućoj godini. Točnu brojku i njezine varijacije nastavit će pratiti kroz fiskalne mjere i gospodarski rast.
Hoće li smanjenje poreza na dohodak značiti manje ulaganje u javne usluge?
Predviđa se da se kapitalni projekti neće financirati iz operativnih prihoda, već iz EU fondova i kredita. Stoga bi javne usluge trebale ostati na razini, a optimizacije sustava i povećana učinkovitost mogle bi pomoći da se usluga i dalje razvija bez drastičnog rezanja.
Kako će reformu osjetiti prosječna hrvatska obitelj koja ne radi u Rijeci?
Izvan Rijeke utjecaj može biti manje izražen, budući da rasterećenje rada najviše pogoduje onima s većom plaćom. No, širi učinak na gospodarstvo grada – kroz potrošnju, investicije i otvaranje novih radnih mjesta – može donijeti pozitivne sekundarne posljedice po cijelu regiju.
Koje su dugoročne ključne mjere za uspjeh reforme?
Ključne mjere uključuju praćenje indikatora: ponašanje poreznih prihoda Grada, broj novootvorenih radnih mjesta i tvrtki, te učinkovitost javne potrošnje i investicijskih projekata. U konačnici, uspjeh će ovisiti o tome koliko se povećava gospodarska aktivnost i koliki je doseg nove radne snage u gradski proračun.
Što se očekuje u kontekstu EU fondova i financijske održivosti?
Očekuje se da EU fondovi i krediti omogućuju održivi razvoj bez narušavanja kapitalnih projekata. Ako se ti fondovi koriste učinkovito i ako privatni sektor doprinosi rastu, planovi o smanjenju poreza na dohodak mogu biti dugoročno održivi.
Koji su glavni rizici ako reformu ne prate potrebne prilagodbe?
Najveći rizik je pad prihoda koji bi mogao usporiti investicije i razvoj. Bez adekvatne kontrole i mehanizama za pravodobnu korekciju, može doći do smanjenja kvalitete javnih usluga ili odgađanja kapitalnih projekata.
Leave a Comment