U današnjem tekstu bavimo se složenim odnosima između Izraela i Palestine, posebice u kontekstu nedavnog glasanja Hrvatske u Općoj skupštini UN-a. Dok je predsjednik Zoran Milanović otvoreno zagovarao podršku rezoluciji, Hrvatska je na kraju zauzela suzdržani stav. Istražujemo razloge, posljedice i širu diplomatsku sliku ovog važnog međunarodnog pitanja o Izraelu i Palestini.
Kontekst glasanja o Izraelu i Palestini na Općoj skupštini UN-a
Često zaboravljamo da je pozadina svakog glasanja u Ujedinjenim narodima duboko upletena u povijest i suvremene političke pritiske. Kada govorimo o Izraelu i Palestini, nemoguće je zaobići desetljeća sukoba, međunarodnih sudskih odredbi i humanitarne krize u pojasu Gaze. Rezolucije Opće skupštine UN-a imaju prvenstveno savjetodavnu ulogu, ali služe kao ogledalo stvarnih diplomatskih težina i pritisaka pojedinih država.
Povijesni pregled odnosa Izraela i Palestine
Konflikt između Izraela i Palestine traje više od sedam desetljeća, otkako je nakon Drugog svjetskog rata osnovana Država Izrael na teritoriju prethodno pod mandatnom upravom Ujedinjenog Kraljevstva. Tijekom godina svjedočili smo sukobima, mirovnim pregovorima, ali i unilateralnim potezima poput proširenja naselja na okupiranom Zapadnom bregu i blokade Gaze. Sve to utječe na današnje diplomatske odluke, uključujući i najnoviju rezoluciju u UN-u.
Uloga Opće skupštine UN-a u mirovnim procesima
Opća skupština UN-a okuplja sva 193 članice, što je čini ključnim forumom za izražavanje globalnih stavova. Kad se glasa o Izraelu i Palestini, svaka država pokazuje svoje diplomatske preferencije: od potpune podrške, prijekorne kritike, do suzdržanog glasa. Upravo to neodlučno stajalište Hrvatske razbuktalo je medijsku pažnju.
Milanovićeva uputa i stajališta unutar hrvatske politike
Da bismo razumjeli zašto je Hrvatska na sjednici UN-a bila suzdržana o pitanju Izraela i Palestine, važno je razmotriti unutarnje političke dinamike i uloge predsjednika Republike te Vlade.
Predsjednikova inicijativa: podrška rezoluciji
Iz Ureda predsjednika Republike poručeno je jasno: “HRVATSKA GLASA ZA” rezoluciju. Milanovićeva uputa reflektirala je stav da Hrvatska treba stati uz dokument koji poziva Izrael na poštivanje međunarodnog prava i osiguranje humanitarne pomoći za Palestince. Ovaj stav temelji se na principima koje Milanović često naglašava – promicanje sigurnosti, prava civila i međunarodna pravda.
Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova: odmak od predsjedničkog stava
S druge strane, Vlada RH službeno se nije očitovala o glasovanju. Ministarski krugovi unutar Ministarstva vanjskih poslova navodno su razmatrali geostrateške interese Hrvatske – članstvo u EU i NATO-u, te dobri odnosi s Izraelom kao ključnim partnerom na Bliskom istoku. Ta raspolućenost oko Izraela i Palestine reflektira širi trend u europskoj politici gdje se države često nalaze između pravnih obaveza i praktičnih sigurnosnih interesa.
Rezolucija UN-a: ključne odredbe i međunarodno pravo
Temelj teksta rezolucije odnosi se na obveze Izraela kao okupacijske sile, a izvorište mjera nalazi se u međunarodnom humanitarnom pravu i odlukama Međunarodnog suda pravde (MSP). Uz konkretne zahtjeve koji se odnose na dostavu humanitarne pomoći, rezolucija također inzistira na poštivanju prava lokalnog stanovništva.
Ključni zahtjevi rezolucije
- Neodgodiva i neometana dostava humanitarne pomoći u pojas Gaze.
- Omogućavanje osnovnih usluga – voda, energija, zdravstvena skrb i obrazovanje.
- Poštivanje savjetodavnog mišljenja Međunarodnog suda pravde o obvezama okupacijske sile.
- Suradnja s UN-ovim agencijama i ostalim međunarodnim akterima u dobroj vjeri.
Međunarodni sud pravde i savjetodavna mišljenja
Međunarodni sud pravde ključna je institucija UN-a za tumačenje međunarodnog prava. U svojem savjetodavnom mišljenju iz veljače 2025. godine, MSP je precizirao da Izrael mora ispuniti sve odredbe Ženevske konvencije, prije svega zaštitu civilnog stanovništva i zabranu izmjene demografske strukture okupiranog teritorija. Rezolucija UN-a o Izraelu i Palestini poziva na dosljedno provođenje tih preporuka.
Reakcije država i diplomatski odnosi oko Izraela i Palestine
Svaka država pri glasovanju o Izraelu i Palestini pokazuje vlastitu orijentaciju prema međunarodnom pravu i geopolitičkim saveznicima. Rezolucija je usvojena sa 139 glasova za, 12 protiv i 19 suzdržanih. Pogledajmo tko je stao uz tekst, a tko je bio rezerviran.
Podrška Rezoluciji
- SAD: iako tradicionalni saveznik Izraela, u ovoj su fazi iskazali suzdržanost.
- Njemačka i Rusija: obje su države glasale za rezoluciju, pokazujući širi euroazijski konsenzus.
- Većina afričkih, latinoameričkih i azijskih država: stali su čvrsto iza humanitarnih zahtjeva.
Protivnici i suzdržani glasovi
- Mađarska: jedina članica EU koja je glasala protiv, argumentirajući da rezolucija ne odražava stvarno stanje na terenu.
- Suzdržane države: Hrvatska, Bugarska, Češka, Slovačka, Albanija, Sjeverna Makedonija, Gruzija, Srbija i Ukrajina.
Takozvani blok suzdržanih u regiji pokazuje slične dvojbe oko ravnoteže između pravne obveze i političkog kalkuliranja. Ujedno, glasanje zaziva raspravu o ulozi državne delegacije u UN-u: treba li striktno slijediti upute predsjednika, ili reagirati u skladu s diplomacijom Vlade i ministarstva?
Posljedice suzdržanog glasa Hrvatske i budući koraci
Suzdržan stav Hrvatske otvara niz pitanja o njezinoj vanjskoj politici i vjerodostojnosti prema međunarodnim obveza. Donosimo presjek potencijalnih utjecaja na hrvatsku diplomaciju, regionalnu stabilnost i odnose s ključnim akterima bliskoistočnog sukoba.
Poslovni i diplomatski utjecaji
Hrvatski poduzetnici i građani koji rade ili studiraju u Izraelu i Palestini mogu osjetiti indirektne posljedice. Suzdržanost u UN-u šalje poruku kako Hrvatska nije spremna jasno stati ni na jednu, ni na drugu stranu, što ponekad otežava pregovore ili humanitarne projekte. S druge strane, partneri u EU i NATO-u mogu gledati na Hrvatsku kao na diplomatski pouzdan saveznik kojeg ne opterećuju jednostrani stavovi.
Budućnost hrvatske politike prema Izraelu i Palestini
U narednim mjesecima Hrvatsku očekuje niz bilateralnih susreta s predstavnicima Izraela i Palestinske samouprave. Ključno je da Vlada i Predsjednik Republike usklade pozicije kako bi izbjegli nesuglasice u međunarodnim forumima. Europ romk području difuznog mirovnog procesa, Hrvatska može ponuditi posredničku ulogu, čime bi se vratila u centar diplomatske pažnje.
Zaključak
Glasanje o rezoluciji UN-a o Izraelu i Palestini razotkrilo je unutarnje napetosti hrvatske vanjske politike. Dok je predsjednik Zoran Milanović podržao dokument, Vlada je birački pragmatizam stavila ispred načela. Suzdržan glas Hrvatske, unatoč jasnim zahtjevima međunarodnog prava, donio je i kritike i pohvale unutar regije i šire. Pred nama je izazov usklađivanja nacionalnih interesa s globalnom odgovornošću.
FAQ
1. Zašto je Hrvatska bila suzdržana o rezoluciji o Izraelu i Palestini?
Glavni razlog leži u neskladnim stavovima predsjednika RH, koji je bio za, i Vlade, koja nije javno podržala tekst. Dodatno, Hrvatska je balansirala između želje za poštivanjem međunarodnog prava i očuvanja strateških odnosa s Izraelom.
2. Što rezolucija UN-a konkretno traži od Izraela?
Rezolucija zahtijeva poštivanje međunarodnog humanitarnog prava, omogućavanje neometane dostave humanitarne pomoći u pojas Gaze, osnovnih usluga površinskom stanovništvu i suradnju s UN-om te ostalim organizacijama.
3. Kako su druge zemlje reagirale na rezoluciju o Izraelu i Palestini?
Rezolucija je podržana s 139 glasova za, uz 12 protiv i 19 suzdržanih. Među državama za bile su Njemačka, Rusija i većina članica Afrike i Azije, dok su protiv bile, primjerice, SAD i Mađarska.
4. Koje su moguće posljedice hrvatske suzdržanosti?
Suzdržanost može umanjiti vjerodostojnost Hrvatske u UN-u i otežati humanitarne projekte. Istovremeno, zadržavanjem neutralnog gledišta, Hrvatska smanjuje rizik od narušavanja bilateralnih odnosa s Izraelom.
5. Može li Hrvatska posredovati u mirovnim pregovorima Izraela i Palestine?
Ukoliko uskladi stavove između predsjednika i Vlade, Hrvatska ima diplomate s iskustvom u mirovnim misijama EU-a i UN-a. Takva uloga zahtijeva čvrstu politiku, potporu sastavljenog državnog vrha i jasnu vanjskopolitičku strategiju.
6. Kako su se u ovom kontekstu odredili suzdržani susjedi Hrvatske?
Bugarska, Češka, Slovačka, Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija također su se suzdržale, uglavnom iz sličnih razloga – međusobnog usklađivanja vanjskih politika i opreza prema mogućim reperkusijama u odnosima sa SAD-om i Izraelom.
7. Što slijedi nakon ovog glasanja u UN-u?
U fokusu će biti primjena rezolucije na terenu: kako će Izrael omogućiti ulazak pomoći, kakav će utjecaj imati na civilno stanovništvo i hoće li UN-ove agencije dobiti potrebne uvjete za rad u pojasu Gaze. Hrvatska, pak, mora odlučiti hoće li svoju vanjsku politiku prema Izraelu i Palestini dodatno zauzdati ili jasno opredijeliti.
“Diplomacija ne podnosi neodlučnost. U trenutku kada svijet traži jasna stajališta, suzdržanost može biti dvosjekli mač.” – analitičar međunarodnih odnosa
Praćenje događaja oko Izraela i Palestine stoga ostaje ključno, a Hrvatska je na prekretnici – hoće li se svrstati uz striktnu primjenu međunarodnog prava ili zadržati diplomatsku neutralnost, čuvajući geostrateški balans.
Leave a Comment