—
Hrvatska građevina i tržište nekretnina su u ovoj chuni kao nikad prije. Nakon što su europski fondovi oživjeli ulaganja u autokomunikacije, mostove i stambene projekte, pitanje je: što će se dogoditi nakon 2026. kada završava Nacionalni plan oporavka otpornosti? Mladen Vedriš, ekonomist, bivši predsjednik HGS-a i jedan od najutjecajnijih stručnjaka na ovom području, vjeruje da će Hrvatska morati promijeniti pristup. Ali ne samo na papiru – već u konkretnim projektima. Iako je optimističan, upozorava: bez promjena u zakonodavstvu, željeznici i stambenoj gradnji, rizik od “pucanja balona” će biti realan.
—
Zašto Hrvatska ne može ostati na europskim fondovima kao jedinom izvorištu ulaganja
Europska unija je u Hrvatsku uložila više od 10 milijardi eura samo u ciklusu 2021.-2026. – novac koji je pomogao razmahnut građevinskom industriji, ali i podigao cijene nekretnina na neopranjive razine. Problem? Nakon 2026. ta struja će se usporiti. Ali, kao što kaže Vedriš, Hrvatska neće ostati bez novca.
1. Europska investicijska banka: “Hrvatska je atraktivna za stranca”
Vedriš ističe da će Europska investicijska banka (EIB) i dalje biti ključan izvor financiranja. “EIB nije samo za projekte infrastrukture, već i za stambenu gradnju, obnovu i modernizaciju”, objašnjava. Primjer? Financiranje izgradnje novog sveučilišnog kampusa u Zagrebu – projekt koji bi mogao privući stotine milijuna eura ulaganja.
Ali, kako bi to funkcioniralo, Hrvatska mora prikazati projekte kao sigurne i profitabilne. “Ako ne pokažemo da su projekti dobro obradjeni, investitori će tražiti veće kamate ili će ih potpuno ignorirati”, upozorava Vedriš.
2. Inovacije i “zeleni” projekti: “Hrvatska može konkurrirati”
Drugi izvor financiranja bit će programi EU usmjereni na inovacije i ekološki prijelaz. Vedriš navodi da Hrvatska ima potencijal u obnovi starih zgrada s energetskom efikasnošću, što bi omogućilo pristup novim fondovima.
“Češka i Austrija su napredovale u ovom smjeru – obnovili su stambene blokove, smanjili potrošnju energije i istovremeno podigli cijene nekretnina”, kaže. Kako? Putem obaveznog energetskog certifikata i poticanja investitora da ulažu u renovaciju.
3. “Pucanje balona” nije neizbježno – ali samo ako se promijeni pristup
Vedriš je jasno: Hrvatska neće doživjeti kolaps nekretninskog tržišta kao u 2008. ili 2012. Ali, ako se ne uveze novih ulaganja u željeznicu i stambenu gradnju, rizik od stagnacije ili čak pada cijena će biti realan.
Zašto? Zato što će se europski novac usmjeriti na druge zemlje, a Hrvatska će morati samostalno pronaći rješenja.
—
Željeznica: Zašto je to ključ za budućnost Hrvatske
Hrvatska je u posljednjih 30 godina šest puta više uložila u autoceste nego u željeznicu. Rezultat? Dugotrajna zavisnost od autobusa, gužve i ekološka kriza.
1. Zašto željeznica nije samo ekološka, već i ekonomska potencija?
Vedriš ističe da Europa promoviše željeznicu kao alternativu autocestama. Razlozi?
✅ Konkurencija: Željeznica je brža i ekonomičnija za transport robe (cargo).
✅ Ekologija: Manja emisija CO₂ – što je ključno za dobiti europske fondove.
✅ Povezivanje luke: Riječka luka bi mogla postati još važnija ako se željeznica poveže s nju. “Ako se to ne uradi, Hrvatska će ostati u zaleđu”, kaže Vedriš.
2. Kako bi se to moglo ostvariti?
Vedriš predlaže:
– Dugoročne obveznice (20 godina) za izgradnju željezničkih linija umjesto kratkoročnog financiranja.
– Privatizacija dijelova mreže – kao što je učinjeno s autocestama, ali s razlikom: željeznica bi trebala ostati u javnom vlasništvu.
– Povezivanje s Europom – na primjer, željeznica Zagreb – Budimpešta – Beč bi mogla postati strategijski projekt.
“Dakle, željeznica nije samo ekološki korak, već i ekonomska prilika za Hrvatsku”, ističe Vedriš.
—
Stambena gradnja: Zašto Hrvatska mora promijeniti zakonodavstvo
Hrvatsko stambeno tržište je eksplozivno raste, ali zakonodavstvo ne prate tempo. Rezultat? Visoke cijene, nedostatak stanova i speculacije.
1. Zašto je stambena gradnja “sigurna” investicija?
Vedriš navodi da 40 milijardi eura hrvatski građani imaju na deviznim računima. No, većina ih voli ulagati u nekretnine – ne zato što je to najprofitabilnije, već zato što je sigurno.
> “Građani preferiraju nekretnine jer su to ‘štedne navike’. Ne voli se rizikirati na burzi, jer se boje brze promjene cijena. ‘Što leži ne beži’ – to je mentalitet koji će se teško promijeniti.”
Ali, ako se ne promijeni zakonodavstvo, tržište će stagnirati.
2. Što bi trebao promijeniti zakon?
Vedriš navodi nekoliko ključnih točaka:
🔹 Poticanje obnove zgrada – kao u Češkoj, gdje investitor kupi cijelu zgradu i je renovira u cjelini. To podiže vrijednost cijelog područja.
🔹 Poboljšanje urbanih središta – ne samo novogradnja, već i renovacija starih zgrada, parkovi, javni prostori.
🔹 Povećanje ponude stambenih jedinica – ako se zakonodavstvo olakša gradnju, cijene će se stabilizirati.
3. Što će se dogoditi ako se ne promijeni ništa?
Vedriš predviđa da će cijene nekretnina rasti, ali stari stanovi će stagnirati sve dok se ne pojavi integrator (kao u Češkoj).
“Kada integrator kupi cijelu ulicu ili zgradu i je renovira, cijene eksplodiraju. To je proces koji će se dogoditi i u Hrvatskoj – samo pitanje je kada.”
—
Cijene nekretnina 2028.: Što očekivati?
Vedriš je optimističan: cijene neće padati, ali neće rasti ni tako dramatično kao u posljednjih nekoliko godina.
1. Inflacija će podići cijene – ali ne do kraja
“Inflacija u Hrvatskoj je viša od EU prosjeka, pa će to utjecati na cijene”, kaže. Ali, stagnacija starih stanova će biti problem sve dok se ne uvedu poticanja za obnovu.
2. Novi stanovi će rasti u cijeni – ali ne tako brzo
“Kako će se ponuda povećati, cijene će se stabilizirati. Međutim, ako se ne uveze dovoljno novih stanova, rizik od speculacije će ostati.”
3. Investicije u dionice i obveznice su male – nekretnine su sigurnija
Vedriš ističe da Hrvati preferiraju nekretnine zbog sigurnosti. “Dionice i obveznice su rizičnije, pa ih ljudi izbjegavaju. To je mentalitet koji će se teško promijeniti.”
—
Zaključak: Hrvatska ima izbor – ali vrijeme je kritično
Mladen Vedriš je jasno: Hrvatska može preživjeti i nakon 2026., ali samo ako se promijene tri ključna stvari:
1. Željeznica – kao alternativa autocestama i ekološki korak.
2. Promjena zakonodavstva – da se olakša stambena gradnja i renovacija.
3. Integratori – kao u Češkoj, koji će renovirati cijela područja i podići vrijednost nekretnina.
Ako se to ne uradi, tržište će stagnirati, a nekretnine će postati dostupnije samo za one koji mogu uložiti u renovacije.
“Hrvatska ima potencijal. Ali, ako ne napravimo promjene, rizik od ‘pucanja balona’ će biti realan. Vrijeme je da se pokrenemo.”
—
Česta pitanja o budućnosti nekretnina i građevinskog sektora
1. Da li će cijene nekretnina pasti nakon 2026.?
Ne, vjeruje Vedriš. “Cijene neće padati, ali neće rasti tako dramatično kao u posljednjih nekoliko godina.” Međutim, ako se ne uveze dovoljno novih stanova, speculativni rastići će ostati.
2. Što će se dogoditi s autocestama nakon 2026.?
Vedriš kaže da će financiranje autocesta biti manje, ali neće nestati. “Prijelaz će biti blaži nego nakon okončanja ciklusa autocesta.” Međutim, željeznica će postati ključnija.
3. Da li će se stambena gradnja usporiti?
“Neće se usporiti, ali će se promijeniti.” Vedriš vjeruje da će renovacija starih zgrada postati popularnija od novogradnje.
4. Kako će se promijeniti zakonodavstvo?
“Treba poticajni model za renovaciju.” Vedriš predlaže da se olakša pravno ulaganje u obnovu, kao u Češkoj.
5. Što će se dogoditi s deviznim ušteđevinama?
“Građani će i dalje ulagati u nekretnine.” Vedriš smatra da je to štedna navika, a ne ekonomski najpovoljnije rješenje.
6. Da li će se Hrvatska još više zavisiti od stranih investitora?
“Da.” Vedriš kaže da će EIB i stranci postati ključni izvor financiranja, ali samo ako se projekti pokažu kao sigurni.
7. Kako bi se mogao smanjiti rizik od speculacije?
“Poticanjem renovacija i kontrolom ponude.” Vedriš vjeruje da integratori (poput onih u Češkoj) mogu stabilizirati tržište.
8. Što će se dogoditi s lukama nakon 2026.?
“Riječka luka može postati još važnija ako se poveže željeznicom.” Vedriš smatra da je željeznica ključ za razvoj luke.
—
Što misliš? Hoće li Hrvatska uspio preživjeti “pucanje balona” ili će tržište nekretnina doživjeti novi pad? Ostavi svoj komentar ispod!
Leave a Comment