Gradonačelnica Zlatara, Jasenka Auguštan-Pentek, koja je ujedno i saborska zastupnica, donijela je odluku o isplati božićnice za svoje sugrađane slabijeg imovinskog stanja. No, način isplate izazvao je podosta polemika i propitivanja. Umjesto klasične isplate u novcu ili na bankovni račun, umirovljenici s mirovinom manjom od 500 eura i građani slabijeg imovinskog stanja dobit će bon u iznosu od 50 eura. Ono što je posebno zanimljivo jest činjenica da se taj bon može iskoristiti isključivo u jednom, specifičnom dućanu – Trgocentru u Varaždinskoj ulici u Zlataru. A taj dućan, prema dostupnim informacijama, vodi otac gradonačelnice. Ova situacija postavlja pitanja o transparentnosti, potencijalnom sukobu interesa i pravednosti u raspodjeli javnih sredstava. Dok gradske vlasti tvrde da je odluka donesena iz praktičnih razloga i da nema nikakvog utjecaja na oca gradonačelnice, činjenice na terenu sugeriraju drugačiju sliku. U nastavku ćemo detaljnije analizirati ovu odluku, razloge koji su za nju navedeni, kao i širi kontekst u kojem se ona odvila, uzimajući u obzir dosadašnju praksu i reakcije javnosti.
Božićnica kao bon: Detalji odluke i njezini akteri
Gradonačelnica Zlatara, Jasenka Auguštan-Pentek, potpisala je odluku o isplati jednokratne pomoći u obliku božićnice za umirovljenike s mirovinom manjom od 500 eura te korisnike zajamčene minimalne naknade. Iznos od 50 eura, iako simboličan, predstavlja značajnu podršku za najranjivije skupine građana. Međutim, ključni detalj koji izaziva pažnju jest način na koji će pomoć biti uručena. Božićnica se, naime, ne isplaćuje u gotovini, niti se polaže na bankovne račune primatelja. Umjesto toga, dodjeljuje se u formi bona, koji je moguće iskoristiti isključivo u poslovnici Trgocentra smještenoj u Varaždinskoj ulici u Zlataru.
Poslovođa Trgocentra – otac gradonačelnice
Situaciju dodatno komplicira činjenica da je poslovođa spomenute poslovnice Trgocentra otac gradonačelnice Jasenke Auguštan-Pentek. Ova okolnost neizbježno nameće pitanje o potencijalnom sukobu interesa. Iako gradske vlasti tvrde da odabir trgovine nije bio pod utjecajem obiteljskih veza te da otac gradonačelnice nije vlasnik niti suvlasnik Trgocentra niti sudjeluje u radu Grada, javnost će teško odbaciti ovakvu sumnju bez jasnijih dokaza i transparentnijeg procesa.
Obrazloženje odabira trgovine: Pristupačnost ili logistika?
Iz ureda gradonačelnice stiže objašnjenje da za odabir Trgocentra nije bio raspisan nikakav natječaj. Kao glavni razlozi navode se pristupačnost i blizina trgovine korisnicima, kao i činjenica da je ona jedina na području samog Zlatara. Tvrde kako je to najlogičniji odabir za pružanje pomoći najranjivijim skupinama. No, ova tvrdnja nailazi na proturječnosti kada se sagledaju činjenice o drugim trgovinama koje posluju u Zlataru.
Postojanje drugih trgovina u Zlataru
Unatoč tvrdnjama da je Trgocentar jedina trgovina u Zlataru prikladna za ovakvu vrstu pomoći, činjenice govore drugačije. Naime, u gradu Zlataru posluju i drugi veliki trgovački lanci, uključujući Sparov supermarket, čija je površina veća od 1000 četvornih metara. Zanimljivo je da je upravo gradonačelnica Jasenka Auguštan-Pentek otvorila ovaj supermarket 2021. godine, što je bio popraćeno i javnim pohvalama. Osim Spara, u Zlataru je prisutan i Konzum te još jedna poslovnica Trgocentra, što dodatno dovodi u pitanje tvrdnju o jedinoj dostupnoj opciji.
Gradonačelnica Auguštan-Pentek: Pozadina i prethodne kontroverze
Jasenka Auguštan-Pentek gradonačelnica je Zlatara od 2017. godine. Posljednjih godina njezino ime sve se češće spominje u medijima, ne samo zbog lokalnih političkih odluka, već i zbog nekih kontroverznih poteza koji su izazvali široku pažnju javnosti. Njezino imenovanje za saborsku zastupnicu prošle godine dodatno je pojačalo interes za njezin rad i odluke.
Korištenje zastupničkih povlastica i pitanje udaljenosti
Široj javnosti postala je poznata nakon što je zatražila pravo na smještaj u Zagrebu te naknadu za odvojeni život, unatoč činjenici da je udaljenost između njezina rodnog Zlatara i Zagreba relativno mala – oko 65 kilometara. Tada je tvrdila da je udaljenost zapravo 66 kilometara, sugerirajući da se radi o bitnoj razlici u kontekstu ostvarivanja prava na naknade. Tijekom perioda dok joj nije bio osiguran stan u Zagrebu, boravila je u hotelu, a troškovi noćenja u iznosu od 760 eura plaćeni su iz gradskog proračuna. Ovaj slučaj izazvao je brojne kritike i propitivanja o tome jesu li zastupničke povlastice zloupotrebljene.
Božićnica u obliku bonova: Dugogodišnja praksa?
Iako se odluka o dodjeli božićnica u obliku bonova u Trgocentru čini kao nova situacija koja je privukla pažnju, informacije sugeriraju da se radi o dugogodišnjoj praksi u Gradu Zlataru. Naime, gradske vlasti već godinama isplaćuju božićnice isključivo u obliku bonova koji se mogu iskoristiti samo u navedenoj trgovini Trgocentra. Ova dosljednost u primjeni ovakvog modela ukazuje na namjeru, a ne na slučajnost.
Reakcije i objašnjenja gradonačelnice
Gradonačelnica Jasenka Auguštan-Pentek aktivno je reagirala na medijske upite i kritike vezane uz odluku o božićnicama. Njezina objašnjenja nastoje umiriti javnost i opravdati doneseni model isplate.
Socijalna mjera i izbjegavanje natječaja
Auguštan-Pentek tvrdi da je riječ o socijalnoj mjeri čiji je cilj pomoći ranjivim skupinama građana te da ovakva odluka ne podliježe zakonskoj obvezi raspisivanja natječaja. Prema njezinu mišljenju, kriteriji odabira trgovine temelje se na logistici i dostupnosti, a praksa dodjele božićnica u obliku bonova uobičajena je i u drugim gradovima u Hrvatskoj.
“Ovo nije neuobičajen način dodjele jednokratne novčane pomoći,” poručila je gradonačelnica, ističući da se bonovima olakšava kupnja osnovnih potrepština, posebice starijim građanima, te da se time potiče lokalna potrošnja.
Trgocentar kao “domaći” i “najbliži” partner
Kao dodatni argument navodi se da je Trgocentar “domaći trgovački lanac sa sjedištem u Zaboku”, a njegova prodavaonica u Zlataru predstavlja najpristupačniju opciju za potencijalne korisnike. Tvrdi se da nije riječ o ekskluzivnom odabiru, već o postojećem regionalnom partneru koji najbolje odgovara potrebama lokalne zajednice.
Analiza potencijalnog sukoba interesa i E-E-A-T faktora
Ova situacija u Zlataru nosi sa sobom snažan potencijal za sukob interesa, bez obzira na izjave gradonačelnice. E-E-A-T (Experience, Expertise, Authoritativeness, Trustworthiness) princip ključan je u procjeni vjerodostojnosti i pouzdanosti informacija, a ovdje dolazi do izražaja.
Iskustvo (Experience) i stručnost (Expertise)
Iako gradonačelnica tvrdi da se radi o logičnom i pristupačnom rješenju, iskustvo s takvim situacijama u javnoj upravi često pokazuje da netransparentni procesi otvaraju vrata zloupotrebama. Stručnost u donošenju ovakvih odluka podrazumijeva poznavanje zakonskih okvira, etičkih načela i potencijalnih problema. U ovom slučaju, odluka koja favorizira trgovinu povezanu s obitelji gradonačelnice bez natječaja, budi sumnju u stručno i nepristrano postupanje.
Autoritet (Authoritativeness) i povjerenje (Trustworthiness)
Autoritet gradonačelnice proizlazi iz njezine pozicije, ali povjerenje javnosti gradi se transparentnim radom i odlukama koje su u javnom interesu. Kada postoje indicije o potencijalnom sukobu interesa, povjerenje se narušava. Ured gradonačelnice trebao bi aktivno raditi na izgradnji povjerenja, a to se postiže otvorenim komunikacijskim kanalima, jasnim procedurama i izbjegavanjem bilo kakvih situacija koje bi mogle biti protumačene kao osobna korist.
Pravni i etički aspekti
Donošenje odluka u javnom sektoru, pogotovo onih koje se tiču raspodjele javnih sredstava, mora biti u skladu sa zakonima o javnoj nabavi i zakonima koji reguliraju sukob interesa.
Zakonske odredbe o natječajima i javnoj nabavi
Iako gradonačelnica tvrdi da ovakva odluka ne podliježe natječajnom postupku, zakon o javnoj nabavi propisuje obvezu provedbe natječaja za nabavu roba i usluga iznad određenih vrijednosti. Dodjela bonova u vrijednosti od 50 eura po korisniku, multiplicirana s brojem korisnika, može dosegnuti značajan iznos te bi potencijalno mogla podlijegati zakonskim odredbama o javnoj nabavi. Nepostojanje natječaja stvara prostor za arbitraže i sumnje u pogodovanje.
Zakoni o sprječavanju sukoba interesa
U Hrvatskoj postoje zakoni koji reguliraju sukob interesa dužnosnika, uključujući gradonačelnike. Ovi zakoni nalažu dužnosnicima da izbjegavaju situacije u kojima bi njihovi osobni interesi mogli utjecati na obavljanje javnih ovlasti. Dodjela božićnica u trgovini u kojoj radi otac gradonačelnice, bez jasne i transparentne procedure odabira, predstavlja situaciju koja bi se mogla protumačiti kao potencijalni sukob interesa.
Prednosti i nedostaci modela bonova
Model isplate božićnica u obliku bonova ima svoje prednosti i nedostatke, a procjena njegove uspješnosti ovisi o perspektivi.
Prednosti:
Ciljana potrošnja: Bonovi osiguravaju da će pomoć biti iskorištena za kupnju osnovnih potrepština, umjesto za druge svrhe.
Podrška lokalnoj ekonomiji: U teoriji, potiče se potrošnja u lokalnim trgovinama, što može imati pozitivan utjecaj na lokalnu zajednicu.
Kontrola troškova: Omogućuje bolju kontrolu nad načinom trošenja javnih sredstava.
Jednostavnost za primatelje: Za starije osobe ili one s ograničenim pristupom bankarskim uslugama, bonovi mogu biti jednostavniji za korištenje.
Nedostaci:
Ograničen izbor: Korisnici su ograničeni na jednu trgovinu, što im oduzima slobodu izbora i potencijalno ih sprječava u kupnji povoljnijih proizvoda drugdje.
Potencijal za pogodovanje: Odabir specifične trgovine bez natječaja otvara vrata sumnjama u nepravilnosti i sukob interesa.
Manja fleksibilnost: Bonovi ne pokrivaju sve potrebe korisnika, koji možda trebaju određene proizvode ili usluge koje se ne mogu nabaviti u toj trgovini.
Narativ o netransparentnosti: Cijela situacija stvara negativan narativ o transparentnosti lokalne vlasti, čak i ako nema zakonskih prekršaja.
Statistički podaci i usporedba s drugim gradovima
Iako gradonačelnica tvrdi da je praksa dodjele božićnica u obliku bonova uobičajena u drugim gradovima, rijetko se nailazi na primjere gdje je odabir trgovine toliko specifičan i povezan s gradskom upravom. Većina gradova koji dodjeljuju božićnice, bilo u novcu ili bonovima, nastoji osigurati širu mogućnost izbora ili odabire trgovine putem javnog natječaja kako bi se izbjegle ovakve dileme. Podaci o tome koliko gradova i općina u Hrvatskoj provodi sličnu politiku bili bi korisni za objektivnu procjenu, no zasad nedostaju.
Zaključak: Potreba za transparentnošću i povjerenjem
Odluka o isplati božićnica u obliku bonova u Zlataru, koja se mogu iskoristiti isključivo u Trgocentru čiji je poslovođa otac gradonačelnice, ostavlja gorak okus u ustima. Iako gradonačelnica tvrdi da je sve u skladu s zakonom i da se radi o socijalnoj mjeri, potencijalni sukob interesa i nedostatak transparentnosti u procesu odabira trgovine ne mogu se zanemariti.
U situacijama poput ove, ključno je da lokalne vlasti teže maksimalnoj transparentnosti i izbjegavaju bilo kakve postupke koji bi mogli narušiti povjerenje javnosti. Pravilno provedeni natječaji, jasna obrazloženja odluka i principijelno postupanje jesu temelji dobrog upravljanja. U ovom slučaju, iako se radi o malim iznosima i naizgled jednostavnoj socijalnoj pomoći, okolnosti bacaju sjenu na cijeli proces. Hoće li ova praksa biti promijenjena u budućnosti i hoće li se Grad Zlatar okrenuti transparentnijim modelima dodjele pomoći, ostaje vidjeti.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Što je božićnica u Zlataru?
Božićnica u Zlataru je jednokratna pomoć u iznosu od 50 eura namijenjena umirovljenicima s mirovinom manjom od 500 eura i građanima slabijeg imovinskog stanja. Umjesto novca, isplaćuje se u obliku bona.
Gdje se mogu iskoristiti božićni bonovi iz Zlatara?
Bonovi se mogu iskoristiti isključivo u poslovnici Trgocentra na adresi Varaždinska ulica 2a u Zlataru.
Tko je otac gradonačelnice i kakva je njegova uloga?
Otac gradonačelnice Jasenke Auguštan-Pentek je poslovođa Trgocentra u Zlataru, trgovine u kojoj se mogu iskoristiti božićni bonovi.
Je li bilo natječaja za odabir trgovine u kojoj se bonovi mogu iskoristiti?
Ured gradonačelnice tvrdi da za odabir trgovine nije bio raspisan nikakav natječaj. Navodi se da je Trgocentar odabran zbog svoje blizine i pristupačnosti korisnicima.
Postoje li u Zlataru druge trgovine osim Trgocentra?
Da, u Zlataru posluju i drugi trgovački lanci kao što su Spar i Konzum, uključujući Sparov supermarket veći od 1000 kvadrata.
Koji su razlozi navedeni za ovakav način isplate božićnice?
Gradonačelnica tvrdi da je riječ o socijalnoj mjeri za pomoć ranjivim skupinama, da bonovi olakšavaju kupnju osnovnih potrepština te da je praksa dodjele bonova uobičajena i da se time potiče lokalna potrošnja.
Postoji li potencijalni sukob interesa u ovoj situaciji?
Da, postoji potencijalni sukob interesa jer se bonovi mogu iskoristiti u trgovini u kojoj radi otac gradonačelnice, a odabir te trgovine nije proveden putem natječaja.
Leave a Comment