Kriminal.info analizira javne odluke o kulturnim događajima kroz prizmu sigurnosti, vladavine prava i društvene kohezije. U fokusu su vrijednosti, ali i rizici koji prate velike manifestacije otvorenog karaktera. U ovom članku razlažemo kako je Poreč, grad poznat po liberalnom stavu i antifašističkim nasljeđima, pristupio najavljenom koncertu Marka Perkovića Thompsona u dvorani Žatika. Pritom se ne radi samo o estetskom ili političkom stadiumu, već i o praktičnim aspektima zaštite javnog reda, minimalnog rizika i pravo-političkog dijaloga s građaninom koji očekuje transparentnost i dosljednost od lokalne samouprave. U nastavku slijedi temeljita analiza uz primjere iz kućne i regionalne prakse te okvir za razumijevanje mogućih ishoda u budućnosti.
Pozadina događaja i javni diskurs
Najavljena izvedba Thompsona u porečkoj dvorani Žatika izazvala je žestoke reakcije i širok raspon nagađanja o tome što znači „liberalni grad“ u kontekstu kulturnih događaja koji otvaraju slične, ali i dileme vezane uz govor mržnje i simboliku. Gradonačelnik Loris Peršurić iz IDS-a javno je naglasio da Grad nema potrebu davati dodatno odobrenje za koncert jer Žatika i njezinoiznajmljivanje spadaju pod upravljanje Sportske zajednice Grada, a prostor se, prema njegovim riječima, koristi na komercijalnoj osnovi. Time se želi naglasiti razlika između upravljanja dvoranom kao infrastrukture i političkih odluka koje se tiču sadržaja ili vrijednosnih poruka koje program može nositi. Istovremeno, Peršurić je istaknuo jasnu distinkciju između “slobode izvođenja” i općih principa: Grad nije niti neće dopustiti govor mržnje ili veličanje totalitarnih simbola, što je standardna crta mnogih lokalnih politika u regiji gdje se kulturna scena susreće s povijesnim nasljeđem i osjetljivim temama. Ova problematika nije jedinstvena samo za Poreč: mnoge sredine u Hrvatskoj i šire suočavaju se s dilemom kako balansirati otvorenost kulturnih događaja i zaštitu građana od štetnih poruka koje mogu biti povezane s vandalizmom, mržnjom ili nasiljem. Također je zanimljivo primijetiti da je Istarska županija, kroz Miletića i njegove izraste u Pulskoj Areni 2008. godine, dala primjere politike koja razlikuje povijesno-kulturne objekte od suvremenih dvorana s komercijalnim konotacijama. Iz tih primjera proizlazi važna poruka: odluke o odobrenju događaja često ovise o kontekstu prostora, rokovima, pravilima prijave i povijesnim iskustvima, a ne samo o političkim referendumima ili javnom pritisku. U tom smislu, Poreč pokušava otvoriti dijalog, a ne zatvoriti ga kroz šokantne ili pretjerane mjere.
Pravni okvir i etičke granice
Koji zakoni i norme postoje?
Pravni okvir koji nadgleda javne manifestacije u Hrvatskoj kombinira nekoliko slojeva: zakoni o javnom redu i miru, zaštita manjina i zabranjeni oblici govora, te odluke lokalnih tijela koja određuju uvjete korištenja javnih prostora. Ključna nit kroz koju se provlači logika mnogih odluka jest da se sloboda izražavanja ne može tumačiti kao izgovor za nekoga da širi poruke koje potiču nasilje ili diskriminaciju. U kontekstu Thompsonovog koncerta, to znači da odluke moraju uzeti u obzir ne samo očekivani interes publike, već i mogućnost eskalacije incidenata, narušavanja javnog reda ili stvaranja kulturnih razdora. Pravni okvir također propisuje razdvajanje između prostornih i upravljačkih kapaciteta: vrlo često dvorane i sale imaju ugovor s upravljačkim tijelima koji definira komercijalne uvjete i pravila prijave, a ne suglasnosti od lokalne samouprave za sadržaj same predstave. Takva razlika može biti ključna jer vodi do zaključaka da određeni aspekti uopće nisu podložni odobrenju Grada kada se radi isključivo o prostoru i njegovom komercijalnom iskorištavanju. Istodobno, postoje mehanizmi kojima se može intervenirati ako bi se u sadržaju koncerta ili u njegovoj promociji pojavio govor mržnje, veličanje totalitarnih simbola ili pozivanje na nasilje. U tom kontekstu, tumačenja su često predmet političkog i pravnog dijaloga, a slučajevi se rješavaju kroz službene kanale, ne kroz ad-hoc mjere ili opozicije koje mogu ugroziti princip vladavine prava.
Kako se donose odluke o odobrenju?
U praksi, odluke o odobrenju događaja često slijede složen niz koraka: tehnički uvjeti prostora, sigurnosni plan, komunikacijske i medijske pripreme, te procjena rizika od incidenta. U mnogim sredinama sportske ili kulturne ustanove iznajmljuju svoje prostore uz uvjet da organizatori dostave program, sigurnosne protokole i plan evakuacije. Lokalna uprava može intervenirati ako postoji jasna opasnost po javni red, bezbednost ili grubo kršenje zakona, ali nije zadužena za cenzuru sadržaja koji se neće direktno oslanjati na kršenje pravnih odredbi. U slučaju porečki koncert, izrečeno je da nema potrebe za dodatnim odobrenjem Grada jer objekt i njegov upravljački aranžman nisu podliježni tom obliku suglasnosti. Ovaj primjer ilustrira važan princip: često se odlučuje na temelju pravnog okvira, logističkih mogućnosti i sigurnosnih procjena, a manje na subjektivnim procjenama o tome što je “ispravno” ili “neprihvatljivo” za određenu umjetničku pojavu. Istovremeno, važno je naglasiti da odluke moraju biti transparentne i otvorene za javnu raspravu kako bi se spriječilo da se interes građana zamijeni isključivim ili nepravičnim procesom.
Sigurnost i logistika javnih događaja
Zašto su klubovi i dvorane važni?
Javnost velikih koncerata nosi rizike, ali i prilike. Dvorane i sportskih kompleksi često imaju završene sigurnosne standarde, tehničku opremu i profesionalne timove koji mogu upravljati masom kroz planove ulaska, izlaska, evakuacije i kontrolu pristupa. U kontekstu Thompsonovog nastupa, logika sigurnosnog plana uključuje koordinaciju policije, tehničke službe, redara i organizatora kako bi se minimalizirao rizik od sukoba ili ometanja. Uspostava jasnih pravila o pristupu događaju i komunikaciji s posjetiteljima smanjuje mogućnost nepredviđenih incidenata te povećava osjećaj sigurnosti svih prisutnih, uključujući goste, stanovnike i poslovne subjekte u okolici dvorane. Također, ovakvi planovi često uključuju protokole za prepoznavanje i tretman incidenata govora mržnje ili uvreda koje bi mogle voditi ka nasilju – a time se ublažava potencijalna eskalacija u realnom svijetu.
Koji su izazovi u implementaciji?
Najveći izazovi često su vremenski i logistički: rokovi za prijavu, koordinacija s lokalnom zajednicom, te osiguranje para dizalice javnog prostora koji može biti pun. Često se postavlja pitanje: do koje mjere gradske službe mogu ili trebaju izravno intervenirati u sadržaj događaja? Odgovor nije crno-bijel, već se zasniva na kombinaciji zakona, upravljačkih ugovora i etičkih stavova zajednice. U praksi to znači da Grad može definirati okvire sigurnosnih i infrastrukturnih mjera, dok multimedijalni sadržaj i teme programa ostaju u domenu organizatora, uz obvezu poštivanja zakona o govoru mržnje i simbolima. Kritična poruka koju iz ovog promišljanja izlazi jest: sigurnosni i logistički aspekti ne smiju biti korišteni kao alibi za prijezir prema programima koji zadiru u osjetljive teme, ali isto tako moraju predvidjeti scenarije koji bi mogli ugroziti sigurnost i mir građana.
Kontekst grada Poreča i slični slučajevi u regiji
Pulska ArenA 2008: pouka iz prošlosti
U Pulii 2008. tadašnje Gradskom poglavarstvu nije dalo suglasnost za Thompsona u Areni Pulai. Razlog je bio kašnjenje s prijavom, što pokazuje kako rokovi i definiranosti procesa mogu presudno utjecati na završnu odluku, unatoč različitim javnim stavovima. Istarski župan Boris Miletić podsjetio je da se radi o razini dviju vrsta objekata: sportski i komercijalni kapaciteti različito se tretiraju od kulturno-povijesnih objekata, što stvara dinamičan okvir koji zaslužuje detaljno razmatranje prije donošenja odluke. Miletić dodaje da tada nije došlo do potvrde odluke, a cijeli postupak završio je prednošću Grad Pule kroz pravosudni okvir. Ovaj primjer ne služi samo kao historijski podatak, već kao nagovještaj da različiti konteksti i prostorni uvjeti mogu biti presudni za odluke o prijavama kulturnih programa. “Ne zabranjujem nikome koncert, ali se u tom slučaju nije dogodio prolaz kroz pravilne kanale,” zaključio je Miletić. Uspostava ove usporedbe s Porečem služi kao temelji za razumijevanje kako prostorni status događaja, uz niz drugih faktora, može promijeniti ishod. Krucijalna napomena: transparentnost procesa je ključna da se spriječe optužbe za selektivnost ili politiziranje odluka.
Govor mržnje, simboli i kulturna politika
Govor mržnje i uloga kulture u društvu
Vrijednosna osnova liberalne sredine često uključuje otvaranje prostora za različite mišljenje i umjetničku izražajnost. S druge strane, govor mržnje i veličanje totalitarnih simbolika imaju potencijal izazvati štete većem broju građana i dovesti do sigurnosnih rizika. Za gradsku zajednicu, to znači da postoji jasna crta: sloboda izražavanja ne smije biti zloupotrijebljena za poticanje nasilja ili degradirajuće poruke. U tom kontekstu, Peršurić je naglasio da Grad nije usmjeren na cenzuru ili zabranu kulturnog nastupa samo zato što se radi o prepoznatoj estradnoj osobi. Umjesto toga, Grad se postavlja kao moderator političnih i kulturnih vrijednosti, promičući dijalog i mirno rješavanje konflikata. Istovremeno, postoji zahtjev da institucije pokažu dosljednost u svom stavu prema porukama koje idu dalje od umjetničkog izraza i prelaze u domenu javnog poricanja diskriminacije ili glorifikacije nasilja. Ovakav balans često traži savjete stručnjaka iz psihologije, sociologije, prava i sigurnosti kako bi se izbjegla situacija u kojoj bi se jedna strana osjećala diskriminiranom ili ugroženom.
Ekonomija, turizam i kultura u kontekstu odluka
Utjecaj na lokalnu ekonomiju i reputaciju grada
Open kulture, velike koncertne manifestacije, i otvoren dijalog s građanima mogu biti magnet za turiste, medije i investitore. Ipak, istovremeno, događaji koji prate visoku razinu napetosti mogu imati i trošak: sigurnosni planovi, logističke mjere i stavovi javnosti mogu utjecati na turizam i poslovanje lokalnih poduzeća. Grad Poreč, svojim pristupom, pokušava uspostaviti paralelni okvir gdje se kroz otvoren dijalog i jasno postavljene granice stvara povoljna klima za kulturnu dinamiku, a istovremeno se štite interesi zajednice koja živi u neposrednoj blizini dvorane Žatika. Ona pokazuje kako gradovi mogu održavati ekonomske koristi od kulturnih događaja bez odricanja od prisutne osjetljivosti na teme koje izazivaju tenzije. Za lokalnu ekonomiju to znači da nalozi sigurnosnih i logističkih mjera ne smiju biti prepreka niti kulturnom životu, niti poslovnim subjektima, već trebaju biti strateški planirani i transparentno komunicirani.
Govor, identitet i politički diskurs
Pro i kontra liberalnog pristupa
Prednost liberalne politike je u stvaranju okruženja koje ne cenzurira umjetnički izraz i koje potiče građane na otvoren dijalog. U isto vrijeme, liberalizam ima svoj cijenu: bez jasnog kapaciteta za reagiranje na prikazivanje poruka koje izazivaju mržnju ili nasilje, gradski sustav može biti suočen s ozbiljnim rizicima po sigurnost građana i javni red. Balans se postiže kroz transparentnost procesa, jasnu definiciju gdje završava sloboda izražavanja, i kako se primjenjuju mjerila kad poruke prelaze granice. Poreč se ovdje pozicionira kao primjer grada koji nastoji spasiti suštinski dio građanske autonomije, ali i čuvati granice prema sadržajima koji mogu ugroziti druge. Ovakav pristup može biti i politički osjetljiv, ali ga prati potreba za dosljednim i otvorenim dijalogom s građanima i zajednicama koje su pogođene tim pitanjima. Iznad svega, ovaj slučaj pokazuje da je važnost primjerenog rješavanja dilema na lokalnoj razini kako bi se izbjegle šire tenzije i povećala razina povjerenja u institucije.
Preporuke za gradske odluke i sigurnu demokratsku praksu
- Razviti jasne smjernice o prijavama i rokovima koje su razumljive svim sudionicima, uz mogućnost javne rasprave i prilika za žalbu na odluke.
- Uključiti multidisciplinarni tim stručnjaka (pravnike, sigurnosne stručnjake, sociologe, psihologe) u procese donošenja odluka o sadržaju događaja kada su teme osjetljive.
- Jasno odvojiti pravna ovlaštenja prostora od političkih ili vrijednosnih stajališta, uz jasne granice što je dopušteno u okviru zakona o govoru mržnje i kaznenih djela.
- Postaviti javne, transparentne kanale komunikacije s građanima – objaviti razloge odluke, ciljeve sigurnosnih mjera i planove za krizne situacije.
- Razviti suradnju s lokalnom policijskom upravom i organizatorima kako bi se osigurala brzina reakcije i učinkovit protokol za eskalaciju situacije.
- Uključiti i kulturne institucije, nevladine organizacije i civilno društvo u dijalog o vrijednostima, sigurnosti i zajedničkim ciljevima kulturne scene u gradu.
- Održavati edukativne kampanje o jednakosti, nenasilju i poštovanju različitosti, kako bi javnost bolje razumjela granice slobode izražavanja i zaštite svih građana.
Zaključak
Grad Poreč pokušava balansirati između otvorenog kulturnog života i zaštite svih građana od mogućih agresivnih ili diskriminirajućih poruka. Uloga lokalne samouprave nije jednostavna: mora čuvati vrijednosti antifašizma i multikulturalnosti te istovremeno pratiti sigurnosne i pravne okvire. Analiza ovog slučaja ukazuje na važnost jasnih procedura, transparentnosti i dijaloga među različitim dionicima u zajednici. Liberalnost grada ne znači automatsku odobrenost svakom događaju, već zrelu procjenu rizika, pravilno usklađivanje s pravilima i otvorenost prema građanima koji žele sudjelovati u odlučivanju o budućnosti kulturne scene. Kriminal.info nastavlja pratiti razvoj događaja i pruža sigurnosno-analitički okvir koji pomaže javnosti razumjeti složeni odnos između umjetnosti, zakona i sigurnosti.
FAQ – Često postavljena pitanja
- Je li Thompsonov koncert zapravo zabranjen u Poreču?
Ne. Grad nije dao dodatnu suglasnost za sam sadržaj, ali to ne znači automatsku zabranu. Odluke su u nadležnosti prostora i ugovora, uz poštivanje zakona o javnom redu i miru te zakona o govoru mržnje. Grad naglašava da neće dopustiti govor mržnje ili veličanje fašističkih simbola, ali sama izvedba koncerta u prostorima u nadležnosti upravitelja nije smještena pod izričitu gradski suglasnost za sadržaj.
- Koje su granice slobode izražavanja u kontekstu javnih događaja?
Sloboda izražavanja nije apsolutna. Zakon štiti civilne i političke slobode, ali zabranjuje poruke koje potiču nasilje, diskriminaciju ili veličanje totalitarnih režima. U praksi to znači da kulturne manifestacije moraju poštovati temeljne vrijednosti sigurnosti i dostojanstva građana, a guvernanje prostora mora biti osjetljivo na rizik od sukoba i štete po javni red.
- Što ako građani traže zabranu događaja?
Takav zahtjev ide na procjenu relevantnog tijela. U slučaju Poreča, odluka se ne donosi samo na temelju javnog pritiska nego kroz formalni postupak koji uzima u obzir sigurnost, rokove prijava i pravni okvir. Pritom se nastoji izbjeći politiziranje odluke i zadržati pristup koji je transparentan i kompetentan.
- Kakav je način zaštite od incidenata na velikim događajima?
Ključni elementi su protokol evakuacije, koordinacija policije i redara, sigurnosna provjera posjetitelja, jasna oznaka uputa i djelotvorna komunikacija s publikom. Uključuju se i planovi za upravljanje rizicima, analiza scenarija i obuka osoblja kako bi se reagiralo na svaki potencijalni incident bez nepotrebnog rizika po građane.
- Što znači “liberalan grad” u kontekstu kulture i prava?
To znači grad koji potiče otvoren dijalog, poštuje različite kulturne izraze i tolerira različite poglede, uz jasne granice koje štite manjine i druge građane od štete. Liberalnost nije dozvola za poništavanje sigurnosnih i pravnih okvira; ona zahtijeva odgovornost i transparentnost u donošenju odluka, kao i aktivan dialog s građanima.
- Koje su realne koristi od otvorenog pristupa kulturnim događajima?
Otvoreni kulturni događaji mogu privući turiste, potaknuti lokalnu ekonomiju i ojačati identitet grada kao mjesta dijaloga i tolerancije. Oni također istražuju granice društvenog konsenzusa i potiču građane na participaciju u demokratskim procesima. S druge strane, treba pažljivo balance između slobode i sigurnosti kako bi se izbjegla eskalacija i šteta za građane.
- Kako bi Grad trebao komunicirati odluke o događajima?
Preporučuje se jasna, pravovremena i otvorena komunikacija: objava razloge odluke, planovi sigurnosti, rokovi prijava i javni kanali za konzultacije. Transparentnost povećava povjerenje građana i smanjuje širenje dezinformacija ili spekulacija koje mogu pogoršati situaciju.
Leave a Comment