Uvod
U oštrom istupu pred saborskom govornicom, Grmoja napao SDP, optužio ih da “pripremaju izdaju”, izazvao je val reakcija unutar političkih krugova i šire javnosti. Zastupnik Nikola Grmoja iz Mosta iznio je tezu da je SDP-ova strategija davanja brojnih amandmana na takozvane Bačićeve zakone samo maska za stvarne namjere koje se, prema njegovim riječima,žučno ogledaju u udruženom djelovanju s HDZ-om na Ustavnom sudu. U ovom članku razložit ćemo pozadinu optužbi, analizirati ključne argumente i pružiti detaljan pregled mogućih posljedica na političku scenu.
Što su “Bačićevi zakoni” i zašto izazivaju kontroverze
Prije nego se osvrnemo na sam trenutak sukoba, važno je razumjeti što čine Bačićevi zakoni i zašto su postali predmet žestokih rasprava u Saboru. Riječ je o tri zakonska prijedloga koja je inicirao HDZ-ov zastupnik Zvonko Bačić, a tiču se reforme sustava prostornog uređenja, uvjeta za gradnju te zemljišnoknjižnih procedura. Cilj prijedloga bio je ubrzanje administrativnih postupaka, no već pri prvom čitanju isplivale su brojne kontroverze.
Povijest “Bačićevih zakona”
Prvi nacrti zakona predstavili su se krajem 2023. godine, a u siječnju 2024. počelo je saborsko čitanje. Osim stručnih i građanskih udruga koje su upozoravale na moguću disbalansiranost između javnog i privatnog interesa, jasno se profilirala i opozicija u vidu SDP-a te manjih stranaka koje su zahtijevale sustavne izmjene.
SDP-ovi amandmani i navodna diverzija
- SDP je na Zakon o prostornom uređenju podnio čak 250 amandmana;
- Tražili su brisanje cijelih članaka koji, po njihovim riječima, pogoduju velikim investitorima;
- Kao krajnju opciju spominjali su zahtjev za ocjenu ustavnosti zbog, kako tvrde, mogućeg kršenja prava građana.
Ta je aktivnost privukla pozornost Mosta, a posebno Nikole Grmoje koji je u saborskom izjašnjavanju glasno ustvrdio da se radi o dobro planiranoj diverziji.
Grmoja napao SDP, optužio ih da ‘pripremaju izdaju’
U samoj srži spornih navoda nalazi se optužba da SDP-ovci zajedno s HDZ-om namjeravaju pridobiti Ustavni sud na svoju stranu kako bi osporili donijete zakone. Zastupnik Grmoja je u svom obraćanju rekao:
„Pribojavam se da ova diverzija SDP-a s amandmanima nije samo priprema za veliku izdaju koja će se dogoditi putem Ustavnog suda, gdje će taj Sud, izabran zajedničkim dogovorom HDZ-a i SDP-a, dati Bačiću za pravo.“
Teza o diverziji kroz Ustavni sud
Grmoja smatra da SDP ne želi stvarno poboljšanje zakona već političku borbu za uređeni Ustavni sud. Plan je, po njemu, izabrati suce naklonjene HDZ-u i SDP-u koji će potom vrata za trajno mijenjanje pravne prakse ostaviti širom otvorena.
Politički motivi i implikacije
Prema ovoj perspektivi, govori se o dugoročnom planu rasprodaje državnih dobara i obezvređivanja glasova građana. Grmoja je više puta istaknuo da je SDP ranije], u suradnji s HDZ-om, sudjelovao u prodaji Ine i restrukturiranju telekomunikacijskog sektora, a sada isto želi ponoviti na polju prostornog uređenja.
Odgovori SDP-a
SDP nije dugo čekao na odgovor. Članovi kluba u Saboru optužili su Most da dezinformira javnost i da svojim neutemeljenim tvrdnjama dodatno produbljuje političku polarizaciju.
Obmana javnosti ili legitimna kritika?
Iz redova SDP-a rekli su da je svaki amandman rezultat stručne analize i konzultacija s građanskim inicijativama. Zvučno su odbacili tvrdnju o iščekivanju Ustavnog suda, naglašavajući da nitko ne može predvidjeti presudu dok se postupak i ne pokrene.
SDP-ovi primjeri suradnje s HDZ-om
Iako su osporili optužbe o izdaji, SDP-ov zastupnik Miroslav Marković prisjetio je da su Most i HDZ već dva puta formirali saborske većine bez SDP-a, ostavši pritom dosljedni svojim strateškim planovima. „Vi ste dva puta držali ljestve HDZ-u“, naglasio je, čime je ukazao na zajedničke prijedloge i podršku zakonskim paketima u prošlosti.
Utjecaj na javnost i povjerenje u institucije
U najnovijem istraživanju agencije Ipsos iz veljače 2024., samo 18 % građana vjeruje da saborske rasprave predstavljaju iskrenu brigu za opće dobro. Paralelno, 64 % ispitanika smatra da su političke optužbe često motivirane borbom za moć, a ne konkretnim problemima.
Statistike povjerenja u političke stranke
- HDZ: 29 % povjerenja;
- SDP: 21 % povjerenja;
- Most: 12 % povjerenja;
- Druge stranke: 38 % (različite male opcije).
Te brojke dodatno pojačavaju napetost oko teme pripremaju izdaju, jer javnost očito sumnja u transparentnost saborskih postupaka.
Medijski odjeci i društvene mreže
Tijek rasprave popratio je i snažan eho na društvenim mrežama. Na Twitteru su tagovi #Grmoja, #SDP, #BačićevZakon i #UstavniSud zabilježili ukupno 15 tisuća spominjanja u samo 48 sati.
- Tvrdnje Grmoje dijelile su plaćene političke kampanje;
- Neki mediji proglasili su optužbe senzacionalnima;
- Građanske udruge pozvale su na smirivanje retorike.
Pros and Cons “Bačićevih zakona”
Prije nego zaključimo ovu priču, korisno je kratko sagledati prednosti i nedostatke prijedloga zakona koje osporavaju obje strane.
Prednosti
- Ubrzavanje izdavanja građevinskih dozvola;
- Jasnije propisani kriteriji za korištenje državnog zemljišta;
- Mogućnost digitalizacije zemljišnih registara;
- Povećanje investicijske atraktivnosti Hrvatske.
Nedostaci
- Opasnost od favoriziranja velikih korporacija;
- Manjak kvalitetnih procjena utjecaja na lokalne zajednice;
- Nedovoljna zaštita prava malih dioničara;
- Rizik od pravne nesigurnosti u prelaznom razdoblju.
Zaključak
Optužba da SDP “priprema izdaju” preko Ustavnog suda podigla je tenzije u Saboru, ali i izvan njega. Dok Most i HDZ nastoje osigurati svoje većine, SDP ističe da se radi o shvatljivoj političkoj borbi za poboljšanje zakonodavnog okvira. U konačnici, građani će imati ključnu ulogu: njihovo povjerenje ili nepovjerenje prema saborskim odlukama često više od same sadržine zakona određuje tijek reformi. Sljedeća faza rasprava i eventualni zahtjevi za ocjenu ustavnosti mogla bi potrajati mjesecima, pa i godinama, a političke floskule zamijenit će sudska rasprava i stručne analize.
Često postavljena pitanja
1. Što znači „pripremaju izdaju“ u kontekstu saborskih rasprava?
Termin se koristi kao metafora za strategiju kojom, prema optužbi Mosta, SDP i HDZ namjeravaju okoštati pravosudni sustav te na Ustavnom sudu dobiti odluku u svoju korist.
2. Koliko je amandmana SDP podnio na Zakon o prostornom uređenju?
SDP je na taj zakon podnio 250 amandmana, od čega su neki bili vrlo konkretnog karaktera, dok su drugi ciljali na potpunu reviziju zakonske logike.
3. Može li Ustavni sud odbaciti zahtjev za ocjenu ustavnosti?
Da. Ustavni sud procjenjuje opravdanost zahtjeva i često ih odbacuje ako nije zadovoljen formalni ili materijalni kriterij, primjerice relevantnost za temeljna ustavna načela.
4. Kako građani mogu pratiti daljnji tijek rasprava?
Rasprave u Saboru mogu se pratiti putem službenih prijenosa uživo na internetskim stranicama Hrvatskog sabora, kao i preko medijskih portala.
5. Koja je uloga građanskih udruga u ovoj temi?
Mnoge udruge prate utjecaj zakona o prostornom uređenju na lokalne zajednice, izrađuju neovisna mišljenja i često podnose amandmane ili upozorenja Ministarstvu prostornog uređenja.
Ovaj članak donosi pregled tvrdnji i protutvrdnji u saborskoj debati, povijesni kontekst „Bačićevih zakona“, analizu reakcija sudionika te često postavljena pitanja. U složenoj mreži političkih odnosa i pravosudnih mehanizama, važno je pratiti svaki novi korak – od saborske rasprave, preko Ustavnog suda, pa do konačne provedbe zakona u praksi.
Leave a Comment