Ovako danas izgleda unutrašnjost zagrebačke katedrale

U godinama nakon razornog potresa koji je krajem 2020. pogodio Zagreb, obnova Zagrebačke katedrale postala je jedan od ključnih simbola otpornosti i stručnosti hrvatskih konzervatora i građevinara. Ovako danas izgleda unutrašnjost zagrebačke katedrale – prostor koji se polako vraća u prvobitni sjaj, s novim armirano-betonskim potporama, obnovljenim svodovima i očuvanim umjetničkim detaljima.

Uvod

Unutrašnjost Zagrebačke katedrale, podignute na temeljima koji seže u 11. stoljeće, svjedoči stoljetnoj povijesti sakralne arhitekture i kulturne baštine. Nakon potresa koji je nanio velike štete tornjevima i unutarnjim konstrukcijama, timovi stručnjaka s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te konzervatori Ministarstva kulture radili su na hitnim stabilizacijama i dugoročnom projektu obnove. Danas, zahvaljujući koordiniranim naporima, ovako danas izgleda unutrašnjost zagrebačke katedrale: spoj pažljivo restauriranih gotičkih svodova, modernih potpora i prividno netaknutih umjetničkih djela.

Kompleksnost obnove zagrebačke katedrale

Štete nakon potresa

Potres magnitude 6,4 po Richteru iz prosinca 2020. izazvao je velike poremećaje u konstrukcijama sakralnih objekata Zagreba. Zagrebačka katedrala, kao jedan od najznačajnijih spomenika kulturne baštine, pretrpjela je oštećenja svodova, zidnih oslika i arhitektonskih elemenata u unutrašnjosti. Analize štete pokazale su:

popucale svodove i kamene opseke;
ograničenu potporu slabašnim betonskim konturama tornjeva;
pomicanje teških vitraža i oltarnih skulptura;
potrebu za evakuacijom vrijedne zbirke riznice.

Tim stručnjaka i međunarodne nagrade

Vodstvo projekta obnove preuzeo je prof. dr. sc. Damir Lazarević s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Njegov tim, poznat po inovativnim metodama analize dinamičkih opterećenja građevinskih konstrukcija, osvojio je međunarodno priznanje na natječaju američke tvrtke ITASCA. Ta nagrada potvrđuje multidisciplinarni pristup projekta, gdje su građevinski inženjeri, konzervatori i umjetnički restauratori osigurali usklađenost sigurnosnih propisa i očuvanje umjetničke vrijednosti.

Glavne faze radova i trenutno stanje

Hitne mjere nakon potresa

Prva faza obnove usredotočila se na sprječavanje daljnjeg urušavanja tornjeva. Unutar katedrale montirane su privremene čelične konstrukcije koje su nosile težinu zidova i svodova. Tijekom sljedećih šest mjeseci:

uklonjeni su najslabiji dijelovi zvonika kako bi se smanjilo opterećenje;
postavljene su mreže za hvatanje padanja kamene drobljotine;
detaljno je dokumentirano svako oštećenje zidnih slika i kamene plastike.

Detalji unutarnje sanacije

U drugoj fazi, fokus se prebacio na obnovu unutarnjih zidova i svodova. Konzervatori su upotrijebili tradicionalne materijale – vapneni mort i obnovljene mramorne ploče – kako bi zadržali autentičnost. Paralelno s tim:

postavljeni su nevidljivi čelični klinovi unutar zidova za jačanje spojeva;
izvršena je digitalna rekonstrukcija oštećenih fresaka;
sanirani su oltari i drvene konstrukcije orgulja;
posebna pažnja posvećena je ventilaciji kako bi se spriječila mikroklimatska oštećenja.

Evakuacija i restauracija riznice

Jedan od najzahtjevnijih elemenata bila je evakuacija rukom izrađene drvene riznice i sakralnih predmeta. Ministerstvo kulture, pod vodstvom Nine Obuljen Koržinek, osiguralo je osjetljive kontejnere s kontroliranom vlagom, dok su restauratori postupno sanirali:

zlatovezne liturgijske haljine i tekstilni inventar;
metalne relikvije i srebrne kaleže;
antinske knjige i iluminirane rukopise.

Tijekom 2023. godine, zbirka je čuvana na sigurnoj lokaciji, a sad se postupno vraća u obnovljeni Nadbiskupijski dvor, gdje će biti izložena u novom sakralnom muzeju.

Financiranje i podrška

EU fondovi i državni proračun

Za obnovu Zagrebačke katedrale osigurana su značajna sredstva iz Fonda solidarnosti Europske unije te nacionalnog proračuna. Prema izvješću Ministarstva kulture:

prvi paket potpore iz EU fonda iznosio je oko 25 milijuna eura;
državna alokacija dodatnih 22 milijuna eura pokriva troškove hitnih mjera i konzervacije;
planirano je dodatnih 47 milijuna eura do kraja tekuće godine za dovršetak unutarnjih radova.

Uložena sredstva i troškovna analiza

Ukupni projekt obnove, prema riječima premijera Andreja Plenkovića, do danas doseže vrijednost od 4,2 milijarde eura. Važno je napomenuti kako je značajan dio tih sredstava usmjeren na kulturnu baštinu Banovine i Zagreba. Konkretno:

oko 60 milijuna eura namijenjeno je obnovi sakralnih objekata;
približno 30% ukupnih troškova odnosi se na konzervatorske radove;
ostatak otpada na građevinske i inženjerske poslove.

Važnost za lokalnu zajednicu i vjernike

Liturgijska slavlja u katedrali

Nadbiskup mons. Dražen Kutleša najavio je da će se sva važnija liturgijska slavlja ponovno odvijati u unutrašnjosti katedrale. Ove godine održat će se:

polnoćka na Badnjak, 24. prosinca;
uskrsna vigilija s biskupima cijele metropolije;
blagdan bl. Alojzija Stepinca, zaštitnika Zagrebačke nadbiskupije.

Za mnoge vjernike, povratak u obnovljeni prostor znači obnovu duhovne povezanosti i zajedništva, što je važno u postpotresno doba.

Kulturni i turistički aspekt

Obnova katedrale ne koristi samo crkvenoj zajednici, već i svim građanima i turistima. Očekuje se da će, nakon završetka radova, Grad Zagreb zabilježiti:

porast broja posjetitelja u sakralnom muzeju;
povećanje posjećenosti starogradske jezgre;
nove programe edukacije o konzervatorskim tehnikama.

Turistički vodiči već pripremaju specijalizirane ture koje uključuju interaktivne radionice i virtualne rekonstrukcije.

Prednosti i izazovi projekta obnove

Prednosti

Stručnost domaćih inženjera: nagrada ITASCA potvrđuje svjetski standard izvedbe.
Očuvanje kulturne baštine: autentični materijali i metode konzervacije.
Povećana sigurnost: jačanje konstrukcija otpornim na buduće potrese.
Razvoj turizma: novi muzejski postav i edukativni sadržaji.

Izazovi i rizici

Visoki troškovi: održavanje budžeta i transparentna potrošnja.
Tehnička složenost: usklađivanje starih i modernih građevinskih rješenja.
Rokovi: prilagodba radova promjenjivim vremenskim uvjetima i epidemiološkoj situaciji.
Očuvanje autentičnosti: balans između sigurnosnih standarda i estetske izvornosti.

Budući planovi i rokovi

Prema službenim najavama izvođača, završetak unutarnjih radova planiran je za kraj 2024. godine. Sljedeće faze obuhvaćaju obnovu vanjskih fasada i tornjeva, a u planu je i postavljanje suvremenog sustava za nadzor statike objekta. Dugoročno, cilj je uspostaviti centar za proučavanje potresne otpornosti i sakralne arhitekture, čime bi se zagrebačka katedrala pretvorila i u edukacijski centar.

Zaključak

Ovako danas izgleda unutrašnjost zagrebačke katedrale – rezultat je predanog rada stotinjak stručnjaka, investicija iz europskih fondova i jasne vizije očuvanja kulturne baštine. Obnova katedrale predstavlja ne samo fizikalni zahvat, nego i znak zajedničke snage institucija, vjerskih zajednica i lokalne inicijative u obnovi grada nakon potresa. Svaki kamen, svaka freska i svaki stoljetni detalj koji ponovno blista podsjećaju da tradicije i moderne tehnologije mogu zajedno stvoriti čvrstu i lijepu budućnost.

FAQ

1. Kada je započela obnova unutrašnjosti katedrale?
A: Hitne mjere započele su odmah nakon potresa u prosincu 2020., a detaljna konzervacija unutrašnjosti krenula je u proljeće 2021. godine.
2. Koliko je do sada uloženo u obnovu katedrale?
A: Prema podacima Ministarstva kulture i Vlade RH, uloženo je oko 4,2 milijarde eura u sve projekte obnove nakon potresa, pri čemu je katedrala dobila više desetaka milijuna eura.
3. Tko vodi projekt unutarnje sanacije?
A: Projekt vodi prof. dr. sc. Damir Lazarević s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz suradnju konzervatora i Ministarstva kulture.
4. Hoće li se u katedrali ponovno održavati misa ponoćka?
A: Da, monsinjor Dražen Kutleša potvrdio je da će polnoćka i ostala važna liturgijska slavlja biti ponovno u katedrali.
5. Kada će biti završeni radovi na vanjštini katedrale?
A: Planirani završetak vanjskih fasada i obnovu tornjeva predviđa se za kraj 2025. godine, ovisno o vremenskim i financijskim okolnostima.