U četvrtak, 11. prosinca 2025., u popodnevnim satima na području Jasenovca, u mjestu Tanac, dogodio se tragičan slučaj s smrtnom posljedicom. Prilikom podmazivanja prikolice za razbacivanje gnojiva, 65-godišnjak smrtno stradao kod Jasenovca, zahvaćen je rotirajućim dijelom mehanizacije. Očevid je obavljen na mjestu događaja, a nakon toga slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu. Ovaj događaj potaknuti će rasprave o sigurnosti rada na poljoprivrednim gospodarstvima i važnosti preventivnih mjera kako bi se spriječile slične tragedije u budućnosti.
Ovaj tekst nastoji pružiti temeljitu analizu događaja, uzrok i posljedice, ali i širi kontekst sigurnosti na radu u poljoprivredi. Ponuđeni su primjeri iz prakse, važni savjeti za preveniranje ozljeda te pregled najčešćih mitova o radu s mehanizacijom. Cilj je čitateljima dati jasne smjernice kako bi se u svakom gospodarstvu razvila kultura sigurnosti i spremnosti na intervenciju ukoliko dođe do kvarova ili nezgoda.
Što se dogodilo kod Jasenovca?
Opis događaja i dinamika nesreće
Prema prvim informacijama, nesreća se dogodila tijekom rutinskih poslova podmazivanja na kombiniranoj mehanizaciji za razbacivanje gnojiva. Rotirajući dio mehanizma, koji je često izložen intenzivnom trenju i kontaktu s tlom ili ostacima poljoprivrednih supstrata, zahvatio je radnika neposredno dok je obavljao rutinsku intervenciju. Takvi radovi, iako svakodnevni na mnogim gospodarstvima, nosi rizik od entangmenta – zarobljavanja od strane pokretnih dijelova koji se brišu ili pale nakon pokretanja stroja. Tragičan ishod naglašava važnost pravilnog zaključavanja stroja prije bilo kakvog zahvata na mehanizmu.
Očevid i očekivani zaključci istrage
Na mjestu događaja proveden je očevid, a tijek okolnosti ugradio se u sigurnosni okvir koji prati ovakve slučajeve. Nadležna institucija, zajedno sa državnim odvjetništvom, istražuje sve aspekte događaja — od tehničke ispravnosti stroja do operativne procedure radnika i prisutnih pratitelja. U ovakvim slučajevima najvažnije je utvrditi je li strojarstvo ispravno isključeno prije zahvata, je li korišten odgovarajući alat i je li postojao nadzor ili prisutnost dodatne zaštite. Jedan od glavnih zaključaka koji se očekuje u završnom izvješću bit će nalaz o tome je li primijenjena sigurnosna mjera lockout/tagout (LOTO) te jesu li trajne zaštitne barijere i pokretni dijelovi bili adekvatno pokriveni.
Što ovo znači za sigurnost na radu u poljoprivredi?
Rotirajući dijelovi i rizici entangmenta
Rotirajući dijelovi, poput onih koji se nalaze u prikolicama za razbacivanje gnojiva, predstavljaju jedan od najčešćih uzroka ozljeda u poljoprivredi. Kada se radnici približe pokretnoj jedinici radi podmazivanja, čišćenja ili popravka, postoji rizik da od zaslona, zavojnica ili zupčastih dijelova dožive ozljede s posebnim posljedicama. Entangment može zahvatiti odjeću, ruke ili tijelo, a često izaziva ozljede koje su ozbiljne ili tragične. Zbog toga su ključni principi isključivanja stroja iz pogona, izoliranja napajanja i osiguravanja da se nema neovlaštenog ulaska u zonu rada dok je stroj otvoren ili neispravan.
Zaštita i prevencija: što je nužno činiti
Upravo iz tog razloga, učinkovita zaštita na radu u poljoprivredi počinje planiranim i dosljednim primjenjivanjem sigurnosnih protokola. To podrazumijeva ne samo tehničke mjere, već i kulturu sigurnosti među radnicima. Primarne smjernice uključuju pravilno isključivanje stroja prije svakog prilaska pokretnim dijelovima, korištenje provjerenih sredstava za blokiranje pokretanja stroja (lockout) i pravilno označavanje svih promjena tijekom rada (tagout). Osim toga, nužno je provoditi redovite provjere sigurnosne opreme — zaštitne kapice, zaštitne ploče, sigurnosne tipke i osigurače — te osigurati da radnici koriste osobnu zaštitnu opremu (PPE) prilagođenu zadacima. Ovaj incident je jasan podsjetnik da tehničke mjere same po sebi nisu dovoljne bez dosljedne edukacije i nadzora nad pravilnom primjenom.
Uloga edukacije i radne kulture
Edukacija o sigurnosti nije jednokratni događaj, već dugoročan proces koji treba biti integriran u svakodnevicu gospodarstva. Radnici, ali i vlasnici i poslodavci, trebaju biti informirani o rizicima, pravilnim postupcima i mogućim posljedicama nepoštivanja sigurnosnih mjera. Kultura sigurnosti uključuje i poticanje na prijavu neuobičajenih zvukova, vibracija ili kako bi prepoznali znakove prijevremenog trošenja komponenata prije nego dođe do kvara. Kada su zaposlenici sigurni, manje je rizika od ozljeda i više je učinkovitosti u radu. Ovo je primjer onoga što se može postići kroz redovite radionice, provjere znanja i kratke, ali jasne smjernice za svaki segment rada s mehanizacijom na farmama.
Kako spriječiti ovakve tragedije: praktične smjernice za poljoprivrednike
1) Lockout i tagout (LOTO) – prvo isključiti, pa raditi
Jedan od najvažnijih alata sigurnosti na radu u poljoprivredi je pravilna primjena mehanizama blokiranja (lockout) i označavanja (tagout). Prije bilo kakvog pristupanja pokretnim dijelovima, strojevi moraju biti ugaseni, energetične smjernice isključene i strojevi osigurani od ponovnog pokretanja. Ovo zahtijeva jednostavne, ali učinkovite procedure koje moraju biti razumljive svim zaposlenicima, uključujući one s manjim iskustvom. Uvođenje jasnih koraka, testiranja i provjere svima omogućava da budu sigurniji tijekom svakog postupka održavanja ili popravka.
2) Zaštitna oprema i fizička zaštita
Korištenje visoko kvalitetne zaštitne opreme, kao što su čvrste rukavice, zaštitne naočale, štitnici za tijelo i odgovarajuća obuća, često predstavlja zadnji uhvat prije ozljede. Paralelno, važno je osigurati zaštitne pokrove i zaštitne kapke koji prekrivaju najizloženije pokretne dijelove. Redovita provjera mehanizama i zamjena istrošenih dijelova smanjuje rizik, a tinta na sigurnosnim naljepnicama i vizualna upozorenja pomažu radu u predviđenim zonama rizika.
3) Planovi održavanja – ne improvizirati
Pravilno planiranje i izvedba preventivnog održavanja ključni su kako bi se spriječile nesreće. Stručna procjena stanja strojeva, kalendar redovitih servisa i registracija eventualnih kvarova (npr. istrošene kose ili zupčanika, curenja tekućina, nepravilan rad sigurnosnih mehanizama) znatno smanjuju rizik. U praksi to znači: redovito podmazivanje prema uputama proizvođača, provjere sigurnosnih sklopova prije svakog dizanja i mehaničkog rada, te brzu intervenciju kada se primijeti ikakva abnormalnost.
4) Edukacija i trening za sve radnike
Instruktivna edukacija o sigurnosti treba biti stalna; to znači edukacije prije početka sezone, kao i redovite provjere znanja tijekom godine. Trening treba uključivati simulacije rizika, praktične demonstracije pravilnog postupanja i jasne smjernice o tome što učiniti u slučaju kvara ili sumnjivog stanja. Kada radnici budu educirani o rizicima i sigurnosnim procedurama, manje su šanse za pogrešne odluke pod pritiskom i ubrzanu dinamiku rada na gospodarstvu.
5) Kultura nadzora i odgovornosti
Bez snažne kulture nadzora i odgovornosti, sigurnosne mjere ostaju mrtvo slovo na papiru. Vlasnici gospodarstava moraju postaviti jasne ciljeve sigurnosti, redovito provoditi provjere, te uspostaviti sustave prijavljivanja rizika i sugestija. Uključivanje zaposlenika u donošenje odluka o sigurnosti osnažuje ih da prepoznaju opasnosti i aktivno ih mitigiraju prije nego što dođe do incidenta.
Temporalni kontekst i statistički okvir
Trendovi sigurnosti na radu u poljoprivredi
Poljoprivreda je sektor s određenom razinom rizika zbog prirodnih uvjeta i stalnih promjena u radnim operacijama. U posljednjih nekoliko godina promatramo uzlazne ili stabilne trendove u sigurnosti na radu, uz svjesno naglašavanje rizika entangmenta i ozljeda rotirajućih dijelova. U nekim regijama bilježe se poboljšanja zahvaljujući edukacijama i primjeni položaja sigurnosne opreme, dok nedostatak sredstava ili vremenski pritisak mogu povećati njuh rizika na pojedinim gospodarstvima. Ovaj slučaj kod Jasenovca ukazuje na to da i zašto je važno sustavno pristupiti baš tim rizicima – preventivno, konzistentno i transparentno.
Prednosti i izazovi implementacije sigurnosnih mjera
- Prednost 1: Smanjenje rizika od ozbiljnih ozljeda i smanjenje smrti kao što je naveden slučaj. Kada su strojevi pravilno isključeni i tijekom rada su zaštićeni, rizik se značajno smanjuje.
- Prednost 2: Povećana učinkovitost rada. Stabilna sigurnosna okolina često rezultira manje vremena izgubljenog na hitne intervencije i popravke, pa radna atmosfera postaje predvidljivija i učinkovitija.
- Izazov 1: Trošak implementacije sigurnosnih mjera i obuke, koji može biti osjetan za manje proizvođače.
- Izazov 2: Promjena kulture rada koja zahtijeva vrijeme i angažman cijelog tima te kontinuiranu edukaciju.
Najčešća pitanja o sigurnosti na radu i što učiniti nakon nesreće
FAQ
- Što je najvažnije učiniti odmah nakon nesreće na poljoprivrednoj mehanizaciji?
Prvo je osigurati zonu rada i spriječiti daljnje ozljede. Isključite strojeve, ako je sigurno, i provjerite je li ozlijeđena osoba u potrebi hitne medicinske pomoći. Nakon toga kontaktirajte hitne službe i obavijestite nadležne institucije. Istovremeno je važno sačuvati dokaze za očevid i detaljno zabilježiti podatke za istragu.
- Kakve mjere treba primijeniti da se spriječe ovakvi događaji u budućnosti?
Primijeniti treba LO TO protokole, osigurati isključivanje elektroenergetskih i mehaničkih sustava prije bilo kakvog rada, koristiti zaštitnu opremu i zaštitne pokrove, provoditi redovito održavanje, te kroz edukacije i kampanje sigurnosti podržavati kulturu sigurnosti na gospodarstvu.
- Koje su najčešće pogreške koje vode do nesreća s rotirajućim dijelovima?
Najčešće pogreške su pokušaj popravka dok je stroj u pogonu, neprimjena LO TO mjera, nedostatak pravilne zaštite ili loša vidljivost radnog prostora, i nedostatak adekvatne edukacije radnika o rizicima i pravilnom postupku.
- Koje su najčešće tegobe u slučaju ozljede od entangmenta?
Ozljede mogu biti opsežne i uključuju povrede udova, ozljede mišića i tetiva te oštećenja tkiva. U težim slučajevima mogu nastupiti ozljede koje zahtijevaju operativno liječenje ili duga razdoblja rehabilitacije. Brza intervencija i medicinska njega su presudni.
- Koje vrste edukacije su najučinkovitije za poljoprivrednike?
Najviše koristi donose kombinirane edukacije: praktične demonstracije rukovanja strojevima, simulacije rizika, kratki videouri s jasnim postupcima i redovite radionice o sigurnosti. Uključivanje zaposlenika u proces kreiranja sigurnosnih smjernica povećava učinkovitost edukacije.
- Kako izračunati rizik prije nego što se krene s radom na stroju?
Procjena rizika treba uključiti identifikaciju pokretnih dijelova, mogućeg entangmenta, mogućnost električnog udara, izloženost tekućinama i druge faktore. Nakon identifikacije slijedi procjena vjerojatnosti i ozbiljnosti, te prilagodba mjera zaštite prema težini rizika.
- Jesu li to sigurnosni standardi prilagođeni poljoprivrednoj mehanizaciji?
Većina sigurnosnih smjernica i pravila primjenjuju se na opremu široke upotrebe u poljoprivredi. Važno je da se proizvođači strojeva pridržavaju preporuka proizvođača, a vlasnici gospodarstava implementiraju dodatne mjere sigurnosti kako bi zaštitili radnike u svakom pojedinačnom slučaju.
Zaključak
Tragedija u Tanacu kod Jasenovca podsjeća nas da sigurnost na radu nije samo administrativan zadatak ili formalnost, već živa potreba koja određuje živote i sigurnost ljudi. Iako se detalji istrage još uvijek razjašnjavaju, očita je poruka: prije svakog rada na mehanizaciji, posebno kada se radi o rotirajućim dijelovima i sustavima za razbacivanje gnojiva, neophodno je provesti temeljito isključivanje, provjeru sigurnosnih sklopova i primjenu LO TO protokola. Edukacija radnika, redovito održavanje strojeva i jačanje kulture sigurnosti mogu značajno smanjiti rizik od teških ozljeda. U konačnici, sigurnost na radu u poljoprivredi zahtijeva zajednički napor svih aktera — vlasnika gospodarstava, radnika, proizvođača opreme i nadležnih institucija — kako bi se incidents poput ovog izbjegli ili barem smanjili.
U narednim mjesecima očekuje se da državna tijela objave završno izvješće o ovom slučaju, koje bi moglo ponuditi konkretne preporuke za sustavne sigurnosne mjere i prilagodbe na razini lokalnih gospodarstava. Do tada, svatko tko upravlja ili radi na poljoprivrednom posjedu trebao bi razmisliti o reviziji vlastitih postupaka sigurnosti i uspostavljanju jasnih protokola koji štite živote onih koji su u srcu hrvatskog poljoprivrednog sektora.
Tagovi: jasenovac, policija
Leave a Comment