Kako najnovije izmjene Zakona o registru birača mogu promijeniti sigurnost izbora i pravosuđa u Hrvatskoj

Uvod

Sigurnost izbornih procesa nije samo tehnički problem; ona se tiče povjerenja građana u državu, njezine institucije i pravdu. Sadašnja rasprava o izmjenama Zakona o registru birača otvara niz pitanja koja prelaze tehničke detalje registra i dira u temeljne aspekte demokratske prakse. Uloga državnih službi, pravilna obrada osjetljivih podataka, kao i jasna razlika između različitih narodnih evidencija mogu biti ključni faktori za sprečavanje zloupotreba i povećanje legitimnosti glasanja. U ovom ćemo članku razložiti što točno ministerstvo planira, kakve bi posljedice to imalo za birače, a zatim i za pravosuđe i sigurnost podataka. Pritom ćemo posvetiti posebnu pozornost potencijalnim koristima, ali i rizicima koji prate prijedlog te načinu njegove provedbe u praksi.

Što je registr birača i što je popis birača?

Prije nego što zaronimo u daljnje izmjene, važno je razumjeti temeljne pojmove. Registr birača je statistička i administrativna evidencija kojoj pripadaju svi hrvatski državljani koji su navršili 18 godina i koji su upisani u evidenciju koja služi za identifikaciju birača i za administriranje glasovanja. U registar birača ubrajaju se podaci koji omogućavaju sustavnim načinom odrediti tko ima biračko pravo, bez obzira na to gdje se nalazi u trenutku izbora.

Popis birača, za razliku od registra, predstavlja dinamičnu listu koja se sastavlja za svaki pojedini izbor. Taj popis uključuje podatke o biračima s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, ali i dodatne kategorije kao što su privremeni birači, birači koji glasaju izvan mjesta prebivališta, te aktivno registrirani birači koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj. U praksi, popis birača se zatvara nekoliko dana prije izbora kako bi se osigurao valjani okvir za glasovanje i potvrde potrebne za legitimno glasanje.

Postoje ključne nijanse koje često zbunjuju građane. Registar i popis nisu isti; prvi je statičniji, dok drugi u svakom izbornom ciklusu prolazi kroz prilagodbe i proširenja za određene kategorije glasovanja. Razlikovanje ovih termina važno je jer može utjecati na to tko ima pravo glasati i pod kojim uvjetima.

Zašto dolazi do izmjena i što one konkretno predlažu?

Prema ažuriranim planovima Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za 2026. godinu, u posljednjem tromjesečju 2026. trebao bi biti upućen Prijedlog zakona o registru birača. Glavni cilj je pojednostaviti ostvarivanje biračkog prava i ukloniti postojeće razlike između registarskih i popisnih evidencija. U centrima za javnu raspravu ističe se da bi izmjene trebale osigurati da podaci u registru budu potpuni i točni te da birači imaju jasniji i brži put do glasa.

Jedan od ključnih motivacijskih faktora je uklanjanje razlika između registra birača i popisa birača koje u praksi uzrokuju confusion među biračima. Naime, kombinacija različitih kategorija i procesa može voditi do situacija u kojima birač, bez jasnog razumijevanja, ostane na dnu liste ili pročita informaciju koja ga navodi na dodatne korake.

Uz to, ministarstvo naglašava potrebu unapređenja posedovanja točnih adresa prebivališta, jer često pamti da se nepoznata adresa prebivališta u inozemstvu ili u inozemstvu stvara kao izazov u procesima identifikacije i glasanja, te da to otežava normalno funkcioniranje izbornih procedura.

Kako bi rad registru mogao postati transparentniji i učinkovitiji?

U novom zakonu predložene su mjere koje bi trebale olakšati pristup biračkom pravima. Primjeri uključuju:

• Ujednačavanje termina i postupaka za provjeru identiteta na dan izbora, kako bi se izbjegao dodatni administrativni teret birača koji nema važeću osobnu iskaznicu.
• Jasno označavanje registriranih birača s prebivalištem u inozemstvu i mogućnost dodavanja vremenski ograničenih ekspozicija koje olakšavaju glasovanje na daljinu ili kroz ovjerene kanale.
• Usklađivanje s postojećim sustavom MBG – jedinstvenim identifikatorom građana – kako bi se osigurala skladnost s drugim državnim evidencijama i spriječile duplicirane ili netočne informacije.
• Uvođenje mehanizama zaštite podataka koji bi smanjili rizik od curenja osjetljivih podataka i povećali transparentnost procesa.

Što se događa s MBG-om i zašto je to važno?

MBG, odnosno matični broj građana, služi kao jedinsteni identifikator građana u mnogim evidencijama i poslovima države. U predloženom tekstu ističe se potreba usklađivanja Zakona o registru birača s Zakonom o prestanku važenja Zakona o matičnom broju koji je stupio na snagu u veljači 2023. jer je MBG preduvjet u mnogim registracijama i registrima. Time se izbjegavaju slučajevi kada bi podaci o biračima bili raspršeni ili nepotpuno povezani između različitih sustava državne uprave.

Ispravno korištenje MBG-a može značajno povećati točnost podataka, olakšati provjeru identiteta i minimizirati mogućnosti za zlouporabe ili greške, što je ključno u kontekstima sigurnih izbora. S druge strane, svako povećanje centraliziranog prikupljanja podataka nosi rizik za privatnost i sigurnost. Stoga se predlažu rigorozne mjere kontrole pristupa podacima, audit trailovi i strogi protokoli za zaštitu osjetljivih informacija.

Privatnost, sigurnost podataka i rizici zlouporabe

Kako bi se garanti izbora pretvorili iz teoretske obaveze u praktičnu sigurnost građana, treba uzeti u obzir nekoliko ključnih nijansi:

• Centralizacija podataka – veći volumen podataka u jednoj evidenciji povećava rizik od cyber-napada ili neovlaštenog pristupa. Rješenja moraju uključivati višefaktorsku autentifikaciju, enkripciju podataka u mirovanju i tijekom prijenosa, te redovne sigurnosne provale.
• Transparentnost pristupa – tko i kada pristupa kojim podacima mora biti transparentno dokumentirano, uz jasne odgovornosti i nadzor.
• Audit i odgovornost – redoviti zakonski auditi, sigurnosni protokoli i mehanizmi za sankcioniranje zlouporaba.
• Birth-to-death zaštita podataka – zaštita od long-tail rizika, gdje se podaci iz jedne evidencije mogu zloupotrijebiti u druge svrhe ako nisu pravilno odvojeni.

Istovremeno, građani imaju legitimno pitanje: kako će se zaštititi njihovi osobni podaci dok se u sustavu glasovanja vodi evidencija o tome tko i kada glasa? Uloga državnih tijela je postići razumnu ravnotežu između potrebe države da zna tko ispunjava obveze glasovanja i pravo pojedinca na privatnost. Dodatni koraci, poput jasnih rokova obrade podataka i mogućnosti korisničke kontrole nad vlastitim podacima, mogu povećati povjerenje građana i smanjiti strah od nadzora.

Kako bi izmjene utjecale na birače: realni scenariji

Različite skupine birača mogu osjetiti promjene na različite načine. U nastavku su navedeni hipotetski, ali realno izvedivi primjeri koji ilustriraju mogućnosti i izazove nove regulative.

Primjer A: Osoba s važećom osobnom iskaznicom i stanom u RH

Marin, 34 godine, s prebivalištem u Zagrebu. Do sada je glasanjem završavao na dnevnom redu zbog složenosti izraza iz registracije i popisa. Novim pravilima, njegov birački proces trebao bi biti jednostavniji jer bi podaci bile konsolidirani u registru, a plava potvrda ne bi trebala nepotrebno zahtijevati njegovo dodatno aktiviranje. Za njega bi to značilo brži pristup glasanju i manje administrativnog tereta prije i na dan izbora.

Primjer B: Birač bez važeće osobne iskaznice

Ivana, 29 godina, bez važeće osobne iskaznice, prije je morala proći dodatne korake kako bi mogla glasovati. U novom sustavu, uz jasniju identifikaciju kroz MBG i druge provjere, mogla bi imati mogućnost glasati uz jednostavnije procedure identifikacije ili kroz posredovanje potvrde koju dopuštaju pravila, uz jasno definirane rokove i nadzor. Time se smanjuje rizik da osoba ostane bez mogućnosti glasa zbog administrativnog zastoja.

Primjer C: Birač s prebivalištem u inozemstvu

Ana, koja radi u inozemstvu, često se susreće s problemima vezanim uz glasovanje izvan mjesta prebivališta. U redizajniranom registru, adresa u inozemstvu ili nepoznata adresa mogla bi biti bolje evidentirana i provjeravana. Ako sistem ponudi jasne kanale za glasovanje iz inozemstva ili lokalne nadležnosti, to bi povećalo njezinu soluciju i sigurnost glasovanja.

EU zakonodavstvo i usklađivanje pravne stečevine

U planovima se ističe važnost usklađenja s EU direktivama, posebice onima koje se odnose na borbu protiv zj Tore i oduzimanje imovine, ali i na pravosudnu suradnju. U trećem tromjesečju planirane su izmjene Kaznenog zakona kako bi se uredile sankcije za kaznena djela protiv okoliša. Cilj je osigurati da hrvatske norme budu u skladu s europskim direktivama i standardima, što uključuje i usklađivanje s Direktivom o povratu i oduzimanju imovine te pravilima o odgovornoj odgovornosti pravnih i fizičkih osoba za kaznena djela.

U istoj složenoj mreži promjena jedan od ključnih izazova bit će kako integrirati privremenost i pravni okvir koji štiti okoliš, ali i ne otežava pravosuđe ili ovlaštene službe. Time se želi postići učinkovitiji i zahtjevniji okvir kaznenog postupka, koji bi uz integraciju s EU praksama trebao doprinijeti većoj pravnoj sigurnosti i efikasnosti.

Zatvorski sustav, pravosudna policija i sigurnost sustava

U idućoj bi godini Ministarstvo pravosuđa planira uvesti nekoliko zakona koji se tiču zatvorskog sustava i pravosudne policije. Radi se o zakonima koji definiraju organizaciju rada pravosudne policije, prava i obveze službenika te standarde sigurnosti u zatvorskom sustavu. Cilj je uspostaviti jasnije režime rada, bolje upravljanje resursima i veći profesionalizam sigurnosnih službi. Istovremeno, izmjene se planiraju i u području izvršenja kazne zatvora, a to uključuje i mehanizme za nadzor i pravilnu primjenu sankcija.

Usklađivanje ovih zakona s EU sustavima i direktivama namjerava se postići kroz jasne nastavke o zaštiti ljudskih prava zatvorenika i osiguravanju pravične, ali stroge provedbe kaznene politike. U javnosti se često postavlja pitanje ravnoteže između sigurnosti i ljudskih prava, a ovakav pristup pokušava stvoriti temelj za sigurniju državu s jačom pravdom.

Sljedanje EU direktivama i kriminalno-pravna etapa

Direktive o zaštiti okoliša kroz kazneno pravo, o oduzimanju imovinske koristi i o povratu ostavljaju jasne okvire za prilagodbu nacionalnih zakona. Hrvatska podvlači priliku da kroz ove izmjene ne samo ojača zaštitu okoliša nego i jača instrumente za procjenu i sankcije koje slijede. Na razini pravosudne suradnje s državama članicama EU, novi okvir trebao bi olakšati razmjenu informacija i potporu zajedničkim istragama, što je ključno u borbi protiv prekograničnih kaznenih djela i korupcije.

Pro i kontra izmjena: kratka rezimirana analiza

Radi jasnoće, pogledajmo glavne prednosti i rizike koje uzrokuje predloženi zakon.

• Jednostavniji i jasniji put do glasanja za građane, smanjenje administrativnog tereta i povećanje biračke participacije.
• Bolje usklađivanje podataka među evidencijama, što smanjuje tehničke pogreške i dupliciranje podataka.
• Potencijalno veća sigurnost podataka uz strože protokole i nadzor pristupa.
• Jačanje učinkovitosti pravosudnog sustava kroz usklađivanje sa EU direktivama i suvremenim standardima.
• Rizici
• Veći rizik za privatnost građana ako centralizirani registri nisu pravilno zaštićeni i nadzirani.
• Moguće tehničke poteškoće pri migraciji postojećih podataka i prilikom prelaska na novi sustav.
• Krivnja za neintencija ili administrativne pogreške koje bi mogle utjecati na stranke u procesu glasanja.

Kako pratiti provedbu i osigurati povjerenje javnosti

Transparentnost procesa, otvorene informacije i mogućnost sudjelovanja građana u javnim raspravama ključni su za povjerenje. Kriminal.info, kao platforma koja prati razvoj događaja i analizira rizike za sigurnost, naglašava potrebu jasnih javnih objava o tome tko ima pristup kojim podacima, kako se bilježe promjene i kakvi su sigurnosni protokoli. Važno je da se planovi redovito nadgledaju kroz mehanizme vanjskog nadzora, a građani imaju pristup jednostavnim kanalima za prijavu sumnji ili nepravilnosti.

Temporalni kontekst i realne projekcije

Uobičajeno, ovakvi zakoni prolaze kroz više faza: prijedlog, javna rasprava, usklađivanje s postojećim zakonodavstvom, usvajanje u Saboru i provođenje. U konkretnom slučaju, planovi su da do kraja iduće godine počnu s određenom fazom implementacije i testiranja. U praksi to znači da će neke promjene možda biti primijenjene parcijalno, dok se ostale provode tijekom ciklusa. Za građane to znači da će se sve raditi postupno, uz praćenje učinkovitosti i eventualnim prilagodbama.

Statistički se očekuje da bi broj birača s nepoznatim prebivalištem u inozemstvu, prema prethodnim podacima, mogao biti značajno smanjen ako se uvedu učinkovitiji načini registracije i identifikacije. Time bi se na kraju glasanje učinilo predvidljivijim i manje podložno brkanju identiteta ili administrativnim zastojevima.

Zaključak

Izmjene Zakona o registru birača imaju potencijal postati značajnim korakom prema modernizaciji hrvatskog izbornog sustava. Ako se pravilno provede – uz snažan fokus na zaštitu podataka, transparentnost i jasne procedure – one mogu značajno ubrzati i pojednostaviti pristup biračkom pravu, istovremeno povećavajući točnost i sigurnost podataka. Uloga pravosuđa, zatvorskog sustava i EU usklađivanje stoga je neizostavna, jer bez koherentne pravne osnove i jasnih nadzornih mehanizama rizici od zloupotreba i administrativnih pogrešaka ostaju. Građani zaslužuju sustav gdje glasanje nije teret, nego jednostavan i pouzdan proces, a društvo dobiva snažniji okvir za borbu protiv svih oblika nezakonitog ponašanja i štetu po pravdu.

Često postavljana pitanja (FAQ)

Što se mijenja u odnosu na trenutni sustav? Novi prijedlog želi pojednostaviti razliku između registra birača i popisa birača, uskladiti podatke s MBG-om, i ukloniti dodatne korake poput crpljenja potvrda kad je to nepotrebno, uz bolje riješene procedure za glasanje izvan mjesta prebivališta i za birače bez važeće osobe.

Kako će zaštita podataka biti osigurana? Planira se stroža kontrola pristupa, enkripcija, audit trailovi te jasni protokoli za brisanje ili aneksiranje podataka. Registri bi trebali biti sigurni, uz minimalan rizik curenja povjerljivih informacija.

Hoće li se glasati lakše ili teže? Za mnoge građane, glasanje treba postati jednostavnije i brže. Ako se provede pravilno, nove mjere mogu smanjiti broj ljudi koji gube glas zbog administrativnih zastoja ili neadekvatnih potvrda.

Što je s MBG-om? MBG ostaje ključni identifikator. Usklađenost Zakona o registru birača s Zakonom o matičnom broju osigurava da podatci budu povezani, a istovremeno da se minimiziraju rizici nepravilnosti i dupliciranja podataka.

Kako će izmjene utjecati na pravosuđe i kazneno pravo? Usklađivanje s EU direktivama i daljnje izmjene Kaznenog zakona cilj su za povećanje učinkovitosti pravosudnog sustava i poticanje vladavine prava. Time se nastoji osigurati da kaznena djela, uključujući one protiv okoliša, budu adekvatno tretirana u skladu s europskim standardima.

Koje su nade i rizici za dansi i građane? Nade su veća participacija, sigurniji sustav i transparentnost. Rizici uključuju potencijalne sigurnosne ugroze i tehničke izazove tijekom migracije podataka ili primjene novih procedura.

Ključne riječi

Ključne riječi: registru birača, popis birača, MBG, plava potvrda, prebivalište, adresa u inozemstvu, Zakon o registru birača, pravosudni sustav, sigurnost podataka, transparentnost, EU direktive, kaznena odgovornost.