Fenomen netrpeljivosti prema strancima u Hrvatskoj od prošlih godina dobiva na zamahu, a za kaotične društvene posljedice ne možemo okriviti samo jednog aktera. Od političkih elita do lokalnih zajednica, od medija do obrazovnih ustanova – svaki segment društva u ovom sustavu ima svoj udio odgovornosti. Uvođenjem raznih mjera, istraživanja i primjera iz prakse, ovaj članci istražuje tko i na koji način potiče, održava ili pak može ublažiti porast ksenofobije, mržnje i nesnošljivosti prema migrantima, izbjeglicama, radnicima iz Azije i Afrike te drugim manjinama.
Ozračje netrpeljivosti: podloga i uzroci
Prije nego što razmotrimo tko je kriv za netrpeljivost prema strancima u Hrvatskoj, važno je sagledati širi kontekst u kojem se ova pojava razvija. Ksenofobija, ili iracionalni strah i odbacivanje “drugoga”, ne događa se u vakuumu: ona napaja se ekonomskim, političkim i kulturnim napetostima unutar društva.
Ekonomski pritisak i tržište rada
Na tržištu rada, osobito u sektorima građevine, usluga i poljoprivrede, vidljiv je rast potrebe za jeftinom radnom snagom. U 2023. godini preko 30.000 radnika iz trećih zemalja dobilo je dozvolu za zaposlenje u Hrvatskoj, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Međutim, dio domaćih radnika to doživljava kao nepoštenu konkurenciju. Zabrinutost građana kreće se od straha za vlastiti posao do uvjerenja da stranci primaju socijalne naknade i beneficije “na račun domaćih uz danak”. Takvi narativi, često neutemeljeni, hrane netrpeljivost prema strancima u Hrvatskoj.
Politička retorika i mediji
Političari ponekad koriste populističke poruke kako bi mobilizirali birače. U izbornim kampanjama određenih stranaka, migranti su prikazani kao prijetnja sigurnosti, kulturi ili javnom moralu. Mediji prenose i pojačavaju senzacionalističke naslove, primjerice “Migrantska invazija prijeti hrvatskim granicama”. Iako je udio kaznenih prijava protiv stranaca ostao ispod 5% ukupnog kriminaliteta, percepcija opasnosti raste. Takva kombinacija politike i medijskog izvještavanja značajno potiče netrpeljivost prema strancima u Hrvatskoj.
Globalni utjecaji i trendovi
Na europskoj razini, politika “zero immigrant zone” ili oštri zakoni o vraćanju migranata šalju poruku da su migracije problem, a ne prilika. Usporedbe radi, u zemljama poput Njemačke ili Švedske integracijski modeli temelje se na pravima i obavezama, dok se u Hrvatskoj sve češće naglašava kontrola, izolacija te restrikcije. U takvom se ozračju lakše normalizira ksenofobna retorika i netrpeljivost prema strancima u Hrvatskoj prerasta u konkretne oblike diskriminacije.
Kako se manifestira netrpeljivost
Manifestacije netrpeljivosti prema strancima kreću se od suptilnih oblika predrasuda do brutalnih kaznenih djela iz mržnje. Razumijevanje različitih oblika pomaže u prepoznavanju i reakciji na problem.
Verbalni i fizički napadi
Prema istraživanju Centra za mirovne studije, zabilježeno je preko 150 incidenata povezanih s mržnjom prema migrantima samo u 2022. godini. Ti su incidenti uključivali uvrede na ulici, grafite sa ksenofobnim porukama, pa čak i fizičke napade na radnike iz Azije i Afrike. U Zagrebu je krajem prošle godine zabilježeno nekoliko slučajeva kamenovanja autobusa kojim su migranti putovali na posao. Ovakvi primjeri pokazuju koliko brzo retorika može prijeći u nasilje.
Zakonski okvir i diskriminacija
Iako Hrvatska ima Zakon o ravnopravnosti spolova i Zakon o suzbijanju diskriminacije, u praksi se rijetko podižu optužnice za diskriminatorne slučajeve prema strancima. Mnogi žrtve ostaju nevidljive jer ne govore jezik, boje se institucija ili nemaju pristup besplatnoj pravnoj pomoći. Posljedično, netrpeljivost prema strancima u Hrvatskoj ne nailazi na odgovarajuću sankciju, što potiče osjećaj nekažnjivosti kod počinitelja.
Uloga društvenih mreža
Toksični sadržaji se masovno dijele na platformama poput Facebooka, Instagrama i lokalnih foruma. Dezinformacije kojima se promoviraju lažne priče o “njihovim” hladnim rukama koje navodno otimaju posao, ili o “njihovim” kriminogenim namjerama, dosežu tisuće dijeljenja i lajkova. Algoritmi društvenih mreža nagrađuju senzaciju, pa se ekstremne i ksenofobne objave šire brže od faktografskih informacija.
Posljedice za društvo i strance
Što se događa kada netrpeljivost prema strancima u Hrvatskoj postane norma? Cijelo društvo pati, a najugroženiji građani sustavno gube povjerenje u institucije.
Utjecaj na migrante i izbjeglice
Migranti i izbjeglice u procesu integracije nailaze na zid. Nedostatak socijalne potpore, ograničen pristup zdravstvenoj zaštiti i strah od javnog izlaganja rezultiraju psihološkim stresom. Primjerice, azilanti smješteni u centru za izbjeglice ponekad se boje izlaska na ulicu jer znaju da bi mogli biti izloženi psovkama ili čak fizičkom napadu. Dugoročno, osjećaj nesigurnosti usporava učenje jezika, traženje posla i uključivanje u lokalnu zajednicu.
Ekonomske posljedice
Konkurentnost na tržištu rada u uvjetima manjka radne snage mogla bi se naprotiv povećati ukoliko se integracija uspješno provede. No netrpeljivost prema strancima u Hrvatskoj onemogućava poslovne prilike, uvjete rada s jednakim pravima i transparentne ugovore. Poslodavci koji zapošljavaju “nevidljivu radnu snagu” najčešće nude niže plaće, što ruši standarde za sve radnike i pospješuje nesigurne oblike rada.
Gubitak reputacije i socijalna kohezija
Hrvatska kao turistička i investicijska destinacija riskira reputacijski pad. U trenutku kada strane kompanije planiraju ulaganja ili kad turisti biraju destinaciju, percepcija otvorenog i gostoljubivog društva igra ključnu ulogu. Dugoročno, socijalna kohezija pati jer gradovi i sela postaju “otvorena” samo formalno, ali “zatvorena” prema drugačijima.
Moguća rješenja i preporuke za integraciju
Promjene su moguće ako donositelji odluka i građani preuzmu odgovornost. Iako nema čarobne formule, kombinacija strateških mjera može preokrenuti trend netrpeljivosti prema strancima u Hrvatskoj.
Državne politike i zakonodavstvo
Potrebno je razviti integracijski program koji obuhvaća učenje jezika, priznavanje inozemnih diploma i stipendije za stručne kvalifikacije. Osim toga, zakonodavstvo mora sankcionirati diskriminatorne slučajeve prema strancima s jasnim mehanizmima nadzora. Primjer Slovenije pokazuje da se udvostručena ulaganja u integraciju migranata mogu vratiti kroz veće porezne prihode i niže socijalne troškove za manje uspješne integracijske mjere.
Civilni sektor i lokalne inicijative
- Centri za ljudska prava i nevladine udruge mogu organizirati radionice za poticanje međukulturnog dijaloga.
- Gradovi i općine trebaju osigurati financijsku potporu projektima susreta lokalnih stanovnika i imigrantskih skupina.
- Primjeri “potluck” večeri, kad svakoj obitelji migranata i domaćih stanovnika donese jelo iz svoje kulture, smanjuju strah i grade prijateljstva.
Edukacija i medijska pismenost
Škole i fakulteti trebali bi uvesti predmete o ljudskim pravima, medijskoj pismenosti i migracijskim procesima. Kad građani nauče razlikovati provjerene činjenice od dezinformacija, algoritmi ne mogu koristiti mržnju kao “valutu” pažnje. Suradnja s lokalnim medijima i stručnjacima pomaže u razbijanju stereotipa i promociji pozitivnih primjera uključivanja i solidarnosti.
Zaključak
Raste netrpeljivost prema strancima u Hrvatskoj nije rezultat samo jednog faktora ili “krivca”. To je složeni splet političkih, ekonomskih i društvenih procesa u kojima ključnu ulogu igraju politika, mediji, institucije i sami građani. Dok rastu ksenofobija i nasilje, gubimo se u spirali nepovjerenja i straha. Međutim, izgradnja otvorenog i pravednog društva nije nemoguća misija: ona traži kombinaciju jasnih državnih politika integracije, aktivnog civilnog sektora, kontinuirane edukacije i odgovornog medijskog izvještavanja. Jedino tako možemo preokrenuti trend i spriječiti da netrpeljivost prema strancima u Hrvatskoj definira naše društvo i budućnost.
FAQ – Česta pitanja
1. Što je glavni uzrok netrpeljivosti prema strancima u Hrvatskoj?
Glavni uzrok leži u kombinaciji ekonomskog nesigurnog tržišta rada, populističke političke retorike i senzacionalističkog izvještavanja medija koje migrante i izbjeglice prikazuju kao prijetnju.
2. Kako mediji doprinose ksenofobiji?
Objavljivanjem senzacionalističkih naslova, zanemarujući podatke o niskom udjelu kriminala među migrantima, te širenjem dezinformacija o “inovim” krizama zatvaraju prostor za objektivno izvješćivanje.
3. Koje mjere država može poduzeti?
Država može uvesti sveobuhvatan integracijski program s besplatnim tečajevima jezika, priznavanjem diploma, financijskom potporom lokalnim projektima te strožim sankcijama za diskriminaciju.
4. Na koji način civilne inicijative mogu pomoći?
Nevladine organizacije i lokalne udruge mogu organizirati međukulturne radionice, susrete građana s migrantima, besplatne pravne savjete i edukacije o ljudskim pravima.
5. Postoje li pozitivni primjeri integracije u regiji?
Slovenija i Austrija bilježe uspješne modele uključivanja migranata kroz programe za stjecanje stručnih kvalifikacija i partnerske projekte s lokalnim poslodavcima, što je rezultiralo bržom integracijom i smanjenjem socijalnih tenzija.
Leave a Comment