If you like this post you might also like these

More Reading

Post navigation

Anarhija: Mitovi, stvarnost i što Hrvati misle o njoj Jeste li se ikada zapitali što zapravo znači anarhija i kako se to uklapa u naše poimanje društva? Mnogi ovu riječ vežu isključivo uz kaos i nered, no što ako vam kažemo da iza tog pojma stoji mnogo dublja filozofija? Anarhizam, kao politička ideologija, propituje sam temelj državne vlasti i hijerarhije, zagovarajući samoupravljanje i slobodnu udružbu. Što je zapravo anarhija? Kada govorimo o anarhiji, često mislimo na odsustvo bilo kakvog poretka. Međutim, u svojoj srži, anarhizam ne znači bezvlašće, već odsutnost prisilne vlasti. Anarhisti vjeruju da društvo može i treba funkcionirati bez nametnutih autoriteta, oslanjajući se na dobrovoljnu suradnju, uzajamnu pomoć i samoodgovornost. Ideja je stvoriti društvo gdje pojedinci i zajednice mogu slobodno organizirati svoje živote bez diktata države ili drugih moćnih struktura. Mitovi vs. stvarnost: Razbijanje predrasuda Najčešća zabluda je poistovjećivanje anarhije s nasiljem i destrukcijom. Iako su povijesni primjeri anarhističkih pokreta ponekad uključivali sukobe, sama filozofija anarhizma nije inherentno nasilna. Mnogi anarhisti zagovaraju nenasilni otpor i izgradnju alternativnih, nehijerarhijskih institucija unutar postojećeg sustava. Cilj je transformacija društva kroz obrazovanje, samoorganizaciju i odbacivanje poslušnosti autoritetima koji se ne temelje na suglasnosti. Što Hrvati misle o anarhiji? Anarhističke ideje nisu nikada imale masovnu podršku u Hrvatskoj u usporedbi s nekim drugim europskim zemljama, ali to ne znači da ne postoje ili da nisu prisutne u određenim krugovima. U širem društvenom diskursu, anarhija se često doživljava negativno, kao nešto strano i opasno. Međutim, kada se krene dublje secirati, mnogi ljudi izražavaju skepsu prema autoritetima, nepovjerenje u institucije i želju za većom osobnom slobodom i samostalnošću, što su temeljna načela koja rezoniraju s anarhističkom mišlju. Istraživanja javnog mnijenja na ovu temu su rijetka, no općenita klima u društvu pokazuje da se tradicionalne vrijednosti i ustaljeni poredak cijene, dok se radikalne promjene i odustajanje od državnog okvira doživljavaju s oprezom. Unatoč tome, diskusije o decentralizaciji, lokalnoj samoupravi i jačanju građanskih inicijativa pokazuju da postoji interes za oblicima organizacije koji nude više slobode i participacije. Anarhija ostaje kompleksan i često neshvaćen koncept. Dok se jedni boje mogućeg kaosa, drugi u njoj vide viziju pravednijeg i slobodnijeg društva. Važno je odvojiti filozofiju od njezinih povijesnih manifestacija i razmotriti što ona doista nudi kao alternativu postojećim društvenim modelima.

Uvod: zašto popularna tema anarhija zaslužuje ozbiljan okvir rasprave U javnom diskursu se često javljaju ove dvije riječi: anarhija i kaos. No pravi pojam nije jednoslovan kao što se čini u često pojednostavljenim komentarima na društvenim mrežama.

Što se dogodilo i kakav je kontekst slučaja

Prema priopćenjima policije, 47-godišnjak s šireg zagrebačkog područja sumnjiči se da je u trenutku pretrpljenog napada bacio svoju maloljetnu pokćerku kroz prozor prizemlja kuće. Djetetove ozljede, uključujući prijelome ruke, zbrinjene su u bolnici, a institucije su odmah počele s istragom i provjerom svih relevantnih okolnosti događaja.

Leave a Comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

back to top