Premijer Andrej Plenković potvrdio je na radnom ručku s veleposlanicima država članica Europske unije da će Hrvatska iduće godine pristupiti OECD-u. Ova najava označava kulminaciju dugogodišnjeg procesa integracije u međunarodne institucije te potvrdu strateških vanjskopolitičkih ciljeva koje je naša zemlja postavila ulaskom u eurozonu i schengenski prostor. Ulaganje napora u usklađivanje s preporukama i standardima OECD-a otvara vrata novim investicijama, jača političku stabilnost i povećava konkurentnost hrvatskog gospodarstva.
Što je OECD i zašto je važan za Hrvatsku
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) osnovana je 1961. godine kao nasljednica Organizacije za europsku ekonomsku suradnju. Danas okuplja 38 članica, uglavnom demokratske zemlje s razvijenim gospodarstvima, koje surađuju na unaprjeđenju politika usmjerenih na održivi ekonomski rast, zapošljavanje i podizanje životnog standarda.
OECD funkcionira kao platforma za razmjenu iskustava, izradu usporednih analiza i preporuka koje pomažu državama članicama u vođenju ekonomske politike. Osim ekonomske dimenzije, organizacija pokriva područja kao što su obrazovanje, zdravstvo, okoliš, znanost i inovacije, što čini OECD ključnom karikom u globalnim raspravama o budućnosti gospodarstava i društava.
Put Hrvatske prema članstvu u OECD-u
Hrvatska je službene pripreme za članstvo u OECD-u započela nakon ulaska u Europsku uniju 2013. godine. Kroz nekoliko faza pregovora i prilagodbe domaćih propisa, usklađena je s preporukama i standardima organizacije te pokazala kontinuirani napredak u sustavima javne uprave, statistici i gospodarskoj politici.
Rotacija predsjedanja i pristupanje OECD-u
U lipnju i srpnju 2024. godine, Danska je predvodila Vijeće EU-a, što je iskorišteno kao prilika za diplomatske aktivnosti hrvatske vlade. Hrvatski premijer iskoristio je radni ručak, koji je organizirao danski veleposlanik Ole Henrik Frijs-Madsen, kako bi i službeno obavijestio europske diplomate o skorom zaključku pristupnih pregovora za OECD. Nakon Danske, u ulozi predsjedatelja Vijećem EU-a slijedi Cipar, što dodatno potvrđuje kontinuitet podrške Hrvatske u Bruxellesu.
Etičke i proceduralne norme OECD-a
Jedan od ključnih uvjeta za pristupanje OECD-u jest poštivanje stroge etičke i proceduralne norme. Hrvatska je kroz posljednjih nekoliko godina revidirala antikorupcijske politike, unaprijedila transparentnost javnih nabava i ojačala institucije za suzbijanje pranja novca. Prema najnovijim izvještajima, usklađenost s OECD-ovim smjernicama u tim područjima iznosi više od 85 posto.
Ekonomski i politički kontekst članstva u OECD-u
Ulazak u OECD nije samo simboličan čin; on donosi i konkretne prednosti za gospodarstvo. Hrvatska je prošle godine po BDP-u po stanovniku dosegla 78 posto prosjeka EU, a S&P Global i Moody’s dodijelili su joj kreditni rejting na razini investicijske A kategorije. Takve ocjene povećavaju povjerenje investitora i smanjuju troškove zaduživanja na međunarodnom tržištu.
BDP po stanovniku i ciljevi prema prosjeku OECD-a
Prema podacima Eurostata za 2023. godinu, prosječni BDP per capita u zemljama OECD-a kretao se oko 40.000 eura, dok je Hrvatska zabilježila 31.200 eura. Vlada postavlja cilj da u sljedećih pet godina pređe razinu od 85 posto prosjeka organizacije, uz pomoć potpora za inovacije, digitalizaciju i turizam visoke dodane vrijednosti.
Investicijski kreditni rejting i povjerenje
Dobivanje A rejtinga od vodećih agencija označava da je hrvatska ekonomija percipirana kao stabilna i pouzdana za ulaganja. Članstvo u OECD-u može dodatno poboljšati tu ocjenu, jer pruža objektivan okvir nadzora i redovitih izvještaja o makroekonomskim trendovima i fiskalnim politikama članica.
Obrambeni izdaci i međunarodna suradnja
Uz ekonomske teme, Plenković je diplomatskim predstavnicima predstavio i planove za jačanje nacionalne sigurnosti. Vlada je postavila ambiciozan cilj izdvajanja 3,5 posto BDP-a za obranu te dodatnih 1,5 posto za povezane aktivnosti do 2035. godine, što nadmašuje NATO-ov minimalni standard od 2 posto.
NATO ciljevi i partnerstva
Surađujući s saveznicima, Hrvatska je potpisala ugovore o modernizaciji obrambenog sustava. Ugovor s Francuskom odnosi se na kupnju samohodnih haubica Caesar MK2, dok je s Njemačkom dogovorila nabavu 44 tenka Leopard 2A8. Ovi koraci jačaju interoperabilnost s vojskama članica NATO-a i povećavaju sposobnost brze reakcije u kriznim situacijama.
Sinergija s ekonomskom politikom
Investicije u obranu često se percipiraju kao teret za javne financije, no u slučaju Hrvatske one se planiraju tako da potaknu razvoj domaće industrije i tehnoloških sektora. Dio opreme u Sloveniji i Češkoj proizvodi se u suradnji s našim tvrtkama, što otvara izvozna i razvojna partnerstva.
Pripreme za samite: Inicijativa triju mora i EU-MED
Uz čekanje na formalno pozivno pismo OECD-a, Hrvatska sljedeće godine organizira dva važna međunarodna događaja: summit Inicijative triju mora i sastanak EU-MED skupine. Ovi susreti dodatno potvrđuju ulogu naše zemlje kao mosta između sjeverne i južne Europe te istočne i zapadne.
Inicijativa triju mora u Hrvatskoj
Samit Inicijative triju mora planiran je za proljeće 2025. u Zagrebu. Cilj okupljanja je poticanje ulaganja u infrastrukturu, energetiku i digitalne mreže među 12 država smještenih između Baltika, Jadrana i Crnog mora. Hrvatska će tom prilikom prezentirati projekte poput Pelješkog mosta i LNG terminala na Krku kao primjere uspješne regionalne suradnje.
Skupina EU-MED i očekivanja
Sastanak EU-MED, zakazan za jesen 2025., okupit će ministre iz europskih mediteranskih zemalja kako bi razmotrili izazove klimatskih promjena, migracija i sigurnosne prijetnje u južnom susjedstvu EU-a. Hrvatska će na tom forumu dalje razvijati projekte zelene tranzicije i pomorske sigurnosti.
Prednosti i izazovi članstva u OECD-u
Pristupanje OECD-u otvara više kanala za stručno savjetovanje i analitičku podršku. Istovremeno, nameće i određene obveze izvješćivanja i praćenja pokazatelja, što može zahtijevati dodatna prilagođavanja u administraciji. U nastavku donosimo sažetak ključnih plusa i minusova.
Glavne prednosti članstva u OECD-u
- Povećano povjerenje investitora: OECD-ovi izvještaji služe investitorima kao neovisni pokazatelj stabilnosti.
- Pristup ekspertizi: Mogućnost sudjelovanja u radnim skupinama i projektima za poboljšanje javnih politika.
- Ubrzanje pravnih reformi: Usvajanje preporuka i primjera dobre prakse drugih članica.
- Regionalni utjecaj: Jačanje uloge Hrvatske kao predvodnice inicijativa u srednjoj i istočnoj Europi.
Mogući izazovi i prilagodbe
- Administrativni teret: Potreba za redovitim izvješćivanjem o ključnim ekonomskim i socijalnim pokazateljima.
- Financijski troškovi: Sudjelovanje u radnim skupinama i radnim dokumentima OECD-a može zahtijevati dodatna sredstva.
- Povećana očekivanja: Javnost i poslovna zajednica očekuju da će članstvo brzo rezultirati konkretnim koristima.
Zaključak
Ulazak Hrvatske u OECD predstavlja važan korak u konsolidaciji naših vanjskopolitičkih ciljeva te potvrdu dugoročne političke stabilnosti i gospodarskog rasta. Iako članstvo nosi i određene administrativne izazove, prednosti poput povećanog povjerenja investitora, pristupa stručnoj ekspertizi i jačanja međunarodne reputacije znatno nadmašuju troškove prilagodbe. Organiziranje međunarodnih samita i daljnje jačanje regionalnih inicijativa upotpunjuju sliku zemlje usmjerene prema održivom razvoju i sigurnoj budućnosti.
Česta pitanja (FAQ)
1. Što znači članstvo Hrvatske u OECD-u za građane?
Pristupanje OECD-u povećava transparentnost javnih politika i ekonomskih izvješća, što rezultira boljim planiranjem proračuna, boljom alokacijom sredstava i, dugoročno, višom kvalitetom života.
2. Hoće li članstvo u OECD-u utjecati na poreze?
Iako sam OECD ne nameće porezne stope, njegove preporuke često vode prema učinkovitijoj naplati poreza i sprječavanju izbjegavanja plaćanja, što može dovesti do pravednije raspodjele fiskalnog tereta.
3. Kada će Hrvatska službeno postati članica OECD-a?
Prema najavama vlade, formalno članstvo očekuje se u drugoj polovici 2025. godine, nakon završetka svih internih ratifikacijskih procesa u preostalim državama članicama.
4. Koje reforme su bile ključne za pristupanje OECD-u?
Najveći iskorak postignut je u području javne uprave, transparentnosti javnih nabava, borbe protiv korupcije te prilagodbe statističkih metodologija prema OECD standardima.
5. Kako članstvo u OECD-u utječe na našu poziciju unutar Europske unije?
Hrvatsko članstvo dodatno jača njegovu ulogu pouzdanog partnera u EU-u, jer se priključuje klubu zemalja koje redovito dijele analize, strategije i alate za gospodarski rast te sociokulturnu koheziju.
6. Hoće li se povećati obrambeni izdaci zbog OECD standarda?
OECD ne propisuje obrambene izdatke, no jačanje ekonomske stabilnosti omogućuje realističniji i predvidljiviji proračun za obranu, u skladu s obvezama prema NATO-u.
7. Kako pratiti napredak Hrvatske nakon pristupanja OECD-u?
Redoviti izvještaji OECD-a bit će dostupni na službenim mrežnim stranicama organizacije, a nacionalna statistička tijela i ministarstva će objavljivati sažetke i analize za hrvatsku javnost.
Foto: FaH
Leave a Comment