U proteklih nekoliko godina klečavci svake prve subote okupljaju se na gradskim trgovima kako bi molitvom istaknuli protivljenje pobačaju i promicali tradicionalne vrijednosti obitelji. Međutim, sve je više građana koji smatraju da se radikalne poruke ovog katoličkog pokreta ne bi smjele tolerirati na javnim površinama. Je li uopće moguće pravno zabraniti klečavce ili se suočavamo sa sudarom ustavnih prava i zaštite ženskih sloboda?
Uvod
Prošle godine peticija „Micanje klečavaca – u ime 18 ubijenih žena u 2025.“ prikupila je više od 60.000 potpisa te je predana Saboru, Vladi i Ustavnom sudu. Organizatori tvrde da je svrha inicijative zaštita žena od diskriminacije, ali protivnici upozoravaju na rizik ograničenja slobode vjeroispovijedi. Razumijevanje povijesti, pravnog okvira i društvenih implikacija ključno je za rasvjetljavanje pitanja – mogu li se klečavci zaista zabraniti?
Klečavci na trgovima: tko su i što zastupaju?
Porijeklo pokreta
Bratstvo „Vitezovi Bezgrešnog Srca Marijina“ prvi je put organiziralo javna moljenja početkom 2021. godine u Zagrebu. Inspirirani marijanskom pobožnošću, članovi su odlučili svoju vjersku praksu premjestiti iz crkvenih klupa na gradske trgove, uz očit politički angažman. Od tada se pokret proširio i na druge gradove poput Splita, Rijeke i Osijeka.
Ideje i poruke klečavaca
Klečavci svojim javnim obredima promiču:
- Prestanak pobačaja i zaštitu nerođene djece
- Tradicionalnu rodnu ulogu žene i muškarca
- Duhovni autoritet oca u obitelji
- „Čednost u odijevanju“ kao moralni imperativ
Već godinama oko svakog okupljanja vrve napetosti – od incidenta s guranjem prolaznica do verbalnih sukoba s pristašama prava na izbor.
Pravna osnova za zabranu klečavaca
Zakon o suzbijanju diskriminacije
Osnovni argument zagovornika zabrane klečavaca krije se u članku 12. Zakona o suzbijanju diskriminacije. Taj članak propisuje zabranu širenja poruka koje promiču rodnu neravnopravnost. Organizatorica peticije Sanja Sarnavka istaknula je da se vjerski osjećaji koriste za političku instrumentalizaciju, čime se diskriminiraju žene – one doslovno ne smiju proći pored molitelja bez osjećaja ponižavanja.
Ustav i sloboda vjeroispovijedanja
Ustav Republike Hrvatske jamči apsolutno pravo na vjeroispovijed (članak 17., stavak 3.), ali isto tako dopušta ograničenja u slučaju javnog izražavanja vjerskog uvjerenja. Pravna razlika između osobne molitve unutar crkve i politički obojene prakse na javnom prostoru ključna je za razumijevanje mogućih koraka vlasti. Dok prvo ostaje apsolutno zaštićeno, drugo podliježe pravilima o zaštiti javnog reda i širenju diskriminatornih poruka.
Primjeri iz prakse (EU i svijet)
U Španjolskoj je 2018. privremeno zabranjeno javno okupljanje religioznih skupina na određenim trgovima zbog odluke lokalnih vlasti da je narušeno pravo prolaznika na slobodan kretanje. U Njemačkoj su sudovi zabranili demonstracije neonacističkih i klerofašističkih grupa na javnim površinama, pozivajući se na zaštitu osnovnih ljudskih prava i javni red. Takvi primjeri otvaraju pravni presedan za hrvatski kontekst.
Društveni i politički kontekst
Konzervativni aktivizam i javni prostor
Klečavci predstavljaju radikalni oblik konservativnog pokreta koji nastoji vratiti „izvorne katoličke norme“ u svakodnevni život. Njihova prisutnost na trgovima označava simbolički otpor sekularizaciji i modernim pogledima na rodne uloge. Poseban je značaj „svemirske“ poruke – građani su svjedoci javnog pashalnog slavlja koje se pretvara u političku performansu.
Reakcije javnosti i medija
Mediji često naslovima poput „Histerija katoličkih fanatika“ (Index.hr) ili „Ozbiljna prijetnja ženskim pravima“ (Jutarnji list) dodatno potpaljuju društvene podjele. S druge strane, konzervativne publikacije klečavce hvale kao „glas izvornih vrijednosti“. Emocionalne rasprave u komentarima na društvenim mrežama dodatno ilustriraju koliko je pitanje polarizirano.
Argumenti za i protiv zabrane klečavaca
Rasprava se često svodi na sučeljavanje dvaju stajališta – zaštite žene i slobode vjeroispovijedi:
- Za zabranu: Javno moljenje s porukama o „čednosti“ i zabrani pobačaja predstavlja govornu diskriminaciju i uznemiravanje žena. Ograničenje širenja političke propagande pod vjerskom krinkom štiti javni red i ljudska prava.
- Protiv zabrane: Svaki oblik zabrane javnih molitvi krši temeljno Ustavno pravo na slobodu vjeroispovijedi. Država ne smije arbitrarno procjenjivati klimavu granicu između religije i politike.
U svakom slučaju, pitanje je koliko država želi intervenirati u prostore religioznog izražavanja, te hoće li rizik ograničavanja ljudskih prava biti veći od potencijalne zaštite diskriminiranih skupina.
Kako bi zabrana klečavaca izgledala u praksi?
Ako bi Sabor ili predsjednik donijeli uredbu kojom bi se zabranilo javno okupljanje klečavaca na trgovima, izmijenio bi se Zakon o javnom okupljanju i Zakonom o suzbijanju diskriminacije dodala specifična odredba protiv „vjerske političke propagande“. Takva bi mjera podrazumijevala:
- Obvezu dobivanja posebnih dozvola za javnu molitvu s političkim porukama.
- Kazne za organizatore, uključujući novčane kazne do 50.000 kuna.
- Opsežniju policijsku kontrolu i moguće uklanjanje s mjesta okupljanja.
Prijedlog zakonskih izmjena morao bi proći Sabor, Predsjednika, te eventualni Ustavni sud, koji bi provjerio udaraju li odredbe po članku 17. Ustava RH.
Zaključak
Debata o zabrani klečavaca u središtima gradova otkriva dublju napetost između slobode vjeroispovijedi i zaštite ljudskih prava. Dok #klečavci za svoje poruke pozivaju na tradicionalne vrijednosti i rodnu hijerarhiju, mnogi smatraju da njihova praksa ponižava žene i krši ravnopravnost spolova. Pravna rješenja postoje u Zakonu o suzbijanju diskriminacije i Ustavu, no svaki pokušaj ograničavanja morat će proći turbulentan put kroz zakonodavnu i ustavnu proceduru. Iskustva iz EU pokazuju da je balans moguć, ali zahtijeva jasnu definiciju gdje počinje religija, a gdje politika.
FAQ
Koja je svrha peticije za uklanjanje klečavaca?
Peticija „Micanje klečavaca“ ima cilj spriječiti javno okupljanje muškaraca iz bratstva „Vitezovi Bezgrešnog Srca Marijina“ koji, prema organizatorima, šire diskriminatorne poruke protiv žena.
Koliko je potpisa prikupila inicijativa?
Do predaje dokumenta Saboru i Ustavnom sudu prikupljeno je više od 70.000 potpisa građana koji podupiru zabranu javnih molitvi klečavaca.
Podržava li Ustav RH pravo na zabranu javnih molitvi?
Ustav jamči apsolutno pravo na vjeru u privatnom okruženju, dok je javno očitovanje tog prava relativno ljudsko pravo koje može biti ograničeno zakonom radi zaštite drugih prava, poput ravnopravnosti spolova.
Postoje li slični primjeri iz drugih zemalja?
Da. Primjerice, Španjolska i Njemačka zabranile su neka javna okupljanja radikalnih skupina pozivajući se na zaštitu ljudskih prava i javni red.
Što kaže Zakon o suzbijanju diskriminacije?
Članak 12. Zakona zabranjuje promicanje rodne neravnopravnosti i govora mržnje temeljenog na spolu, što organizatori peticije navode kao ključ za zabranu djelovanja klečavaca.
Kako bi izgledala primjena zabrane u praksi?
Država bi morala donijeti izmjene zakona o javnom okupljanju i suzbijanju diskriminacije, uvesti sustav dozvola te predvidjeti sankcije za prekršitelje. Takav bi prijedlog morao proći parlamentarnu i ustavnu provjeru.
Leave a Comment