Antikorupcijsko vijeće traži od Zagreba izvješće o dodjeli novca udrugama kako bi razjasnilo postupak raspodjele proračunskih sredstava i podiglo razinu transparentnosti u civilnom sektoru. Ovaj zahtjev, upućen Gradu Zagrebu u proljeće 2024. godine, pokrenuo je živu raspravu među saborskim i nevladinim dionicima o tome trebaju li građani imati detaljniji uvid u objektivnu potrošnju javnog novca.
Antikorupcijsko vijeće traži od Zagreba izvješće o dodjeli novca udrugama – pozadina i razlozi
U kontekstu stalnih napora za suzbijanje korupcije, Antikorupcijsko vijeće traži od Zagreba izvješće o dodjeli novca udrugama kako bi osiguralo dosljednu primjenu Strategije sprječavanja korupcije. Na inicijativu zastupnika Nikole Grmoje (Most) i uz podršku SDP-a i HDZ-a, vijeće je zatražilo:
- pregled svih proračunskih izdataka za udruge u 2023. i 2024. godini
- preslike računa i dokaznih materijala koje su dostavile udruge
- analizu usklađenosti s natječajnim pravilima i zakonskim okvirom
Svrha je ovakvog izvješća potaknuti veću transparentnost, ojačati povjerenje građana i spriječiti eventualne nepravilnosti u financiranju.
Kako Antikorupcijsko vijeće traži od Zagreba izvješće o dodjeli novca udrugama i što to znači
Formalno, zahtjev je upućen Nacionalnom vijeću za praćenje provedbe Strategije sprječavanja korupcije. Ono je, nakon jednoglasne podrške članova, zatražilo da Grad Zagreb dostavi:
- detaljan financijski izvještaj o raspodjeli proračunske stavke „udruge” za 2023. i 2024. godinu;
- dokumente o natječajima, kriterijima bodovanja i evaluacijskim izvještajima;
- skenirane račune i potvrde o izvršenim transakcijama.
Takav iscrpan uvid pomaže u nadzoru, omogućuje civilnom sektoru brzu reakciju te građanima daje mogućnost da prate kamo ide njihov novac.
Zašto je važno izvješće o dodjeli novca udrugama?
Proračunska sredstva koja Grad Zagreb dodjeljuje udrugama predstavljaju značajan dio građanskog angažmana i socijalnih programa. Transparentan uvid u financiranje jača odgovornost, a time i kvalitetu projekata.
Transparentnost i povjerenje građana
U posljednjem istraživanju Instituta za javne financije (2023.), 62% građana izjavilo je da ne vjeruje u poštenje lokalnih vlasti. Otvoreno i detaljno izvješće o potrošnji omogućuje:
- smanjenje sumnji u pronevjere;
- bolju kontrolu od strane medija i nevladinih organizacija;
- osiguranje odgovornosti svakog primatelja proračunskih sredstava.
Time se postiže i dvosmjerna komunikacija: vlasti informiraju građane, a građani prate utrošak proračuna.
Uloga civilnog sektora
Civilni sektor i njegove udruge često su posrednici u isporuci socijalnih usluga i kulturnih programa. Jasnoća u financiranju:
- pojačava legitimitet udruga;
- potiče kvalitetu projekata;
- sprečava političko favoriziranje ili „sivo” financiranje.
Upravo zbog ovih elemenata, Antikorupcijsko vijeće traži od Zagreba izvješće o dodjeli novca udrugama kako bi provjerilo jesu li kriteriji bodovanja nepristrani i u skladu sa zakonom.
Kako je došlo do zahtjeva Antikorupcijskog vijeća
Inicijativa se rodila nakon što je Gradska skupština Zagreba krajem 2023. odbila oporbeni prijedlog za izvješće. To je potaknulo Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije sprječavanja korupcije da reagira.
Prijedlog Nikole Grmoje
Nikola Grmoja je u Saboru naveo da je upravo „nedostatak jasnih podataka o potrošnji proračunskih sredstava” glavna slabost trenutnog sustava. Njegov prijedlog uključuje:
- popis projekata sufinanciranih iz gradskog proračuna;
- iznose isplaćene svakoj udruzi;
- demonstraciju da li su se u financiranju udruge pridržavale raspisanih smjernica.
Takvo rješenje zahtijeva jedan sumarni dokumenat koji bi Grad trebao dostaviti u roku od 60 dana.
Rasprava unutar Vijeća
Tijekom sjednice su se čula različita stajališta:
„Ne radi se o hajci na udruge, nego o potrebi da svaki cent iz javnih proračuna bude javno dostupan.” – Tomislav Klarić, HDZ
„Podaci već postoje i lako su dohvatljivi preko OIB-a udruge.” – Oriana Ivković Novokmet, GONG
Vanjski članovi Davorka Budimir i Hrvoje Pezo podržali su važnost detaljnog izvješća, dok je Oriana Ivković Novokmet ustrajala da je ovakav zahtjev nepotreban jer su informacije već javne.
Što izvješće treba sadržavati?
Da bi poželjno izvješće ispunilo svoju svrhu, mora biti jasno strukturirano i sveobuhvatno.
Pregled potrošnje po udruzi
Svaka udruga treba dobiti zasebnu stavku s navedenim:
- iznosom koji je dobila iz gradskog proračuna;
- nazivom projekta ili programa i ciljanim skupinama;
- kratkim opisom aktivnosti i postignutom rezultatima.
Taj pregled omogućuje građanima i medijima usporedbu te kritičku analizu opravdanosti izdvajanja.
Preslike računa i financijski dokaz
Da bi se izbjegle sumnje na „zaobilazne” troškove, prijenos pobjedničkim udrugama treba biti potkrijepljen:
- skeniranim računima;
- izvodima iz banke;
- potvrdom o izvršenim uslugama ili nabavi.
Ovaj dio izvješća čini se najkritičnijim jer potvrđuje stvarnu potrošnju novca.
Nadzorni i evaluacijski dio
Uz financijski pregled, izvješće bi trebalo sadržavati i:
- evaluacijske izvještaje o ispunjenju ciljeva projekta;
- preporuke za buduća poboljšanja;
- nalaze neovisne revizije ili stručnih povjerenstava.
Time se osigurava da novac nije samo formalno dodijeljen, nego i da je program imao učinka.
Prednosti i nedostaci traženja izvješća
Inicijativa ima različite posljedice, a ključne prednosti i slabosti možemo sažeti ovako:
Pros
- pojačana transparentnost i odgovornost;
- sprječavanje zlouporaba i korupcije;
- povećano povjerenje građana u lokalnu vlast;
- jačanje reputacije udruga koje posluju po pravilima;
- stvaranje predloška za druge gradove ili županije.
Cons
- administrativno opterećenje za gradske službe;
- rizik od politizacije i javne sramote za udruge;
- dugotrajni proces obrade i verifikacije dokumenata;
- moguće dvostruke evidencije ako se podaci ne centraliziraju;
- suprotna interpretacija podataka kao „napad na civilni sektor”.
Međunarodni i nacionalni kontekst
Hrvatska je dio Europske unije, gdje su slični zahtjevi za transparentnošću uobičajeni. Primjerice, u Beču i Berlinu lokalne vlasti svake godine objavljuju detaljni proračunski „report” koji uključuje stavku za civilne udruge. U nacionalnom okviru, Zakon o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe omogućava sličan pregled iznosa, no on se ne proteže na udruge koje nisu politički profilirane.
EU praksa i preporuke
Europska komisija redovito objavljuje smjernice za good governance i transparentnost. Ključne preporuke uključuju:
- centralizaciju podataka u digitalni registar;
- javnu prezentaciju u obliku interaktivnih grafikona;
- redovitu reviziju i ažuriranje podataka.
Hrvatska još treba usvojiti dio tih praksi kako bi podigla reputaciju u području borbe protiv korupcije.
Zaključak
Inicijativa da Antikorupcijsko vijeće traži od Zagreba izvješće o dodjeli novca udrugama otvara važnu raspravu o granicama transparentnosti i ulozi civilnog sektora. Dok jedni tvrde da su podaci već javno dostupni, drugi upozoravaju na složenost OIB-pretraga i potrebu centraliziranog dokumenta. Jasno je da bi takvo izvješće:
- ojačalo povjerenje građana;
- sprečilo potencijalne zlouporabe;
- postavilo standard za ostale hrvatske gradove.
S druge strane, potrebno je izbjeći administrativnu preopterećenost i politizaciju. Konačna odluka ovisi o spremnosti svih aktera da zajednički rade na boljem sustavu upravljanja javnim novcem.
FAQ
Što je Antikorupcijsko vijeće?
Antikorupcijsko vijeće je nezavisno tijelo osnovano za praćenje i poticanje provedbe Strategije sprječavanja korupcije u Hrvatskoj. Sastoji se od saborskih i vanjskih članova, uključujući predstavnike nevladinih organizacija.
Zašto udruge smatraju da je zahtjev nepotreban?
Udruge, poput one koju vodi Oriana Ivković Novokmet (GONG), tvrde da su svi financijski podaci već javno dostupni preko OIB-a. Smatraju da bi novi zahtjev stvorio prevelik administrativni teret i da se time insinuira da su udruge korumpirane.
Kako građani mogu pratiti potrošnju proračuna?
Građani mogu koristiti službene portale Grada Zagreba i Ministarstva financija, aplikacije poput e-Računi te portale civilnih organizacija koje prate javne nabave i proračunska izdvajanja. Međutim, ti sustavi često nisu centralizirani.
Kada se očekuje izvješće?
Prema prijedlogu, Grad Zagreb ima rok od 60 dana od dana primitka službenog zahtjeva. Ako ispoštuje procedure, izvješće bi trebalo biti objavljeno u drugoj polovici 2024. godine.
Što se može dogoditi ako izvješće ne bude dostavljeno?
Ako Grad Zagreb ne dostavi traženo izvješće, Antikorupcijsko vijeće može podnijeti izvještaj Saboru ili Državnom odvjetništvu, te tražiti sankcije za odgovorne službenike. Time se dodatno pojačava mehanizam nadzora.
Ovaj članak je prilagođen za blog Kriminal.info – za najnovije informacije iz svijeta sigurnosti i pravosuđa pratite nas stalno.
Leave a Comment