U noći s utorka na srijedu ponovno je zabilježen novi požar u splitskom zatvoru. Zatvorenik je zapalio madrac, izazvavši paniku među ostalim pritvorenicima i hitnu reakciju pravosudne policije. Iako su vatru brzo ugasili, incident otvara brojna pitanja o sigurnosti u hrvatskim zatvorima, životnim uvjetima te o mogućem utjecaju stjenica na ponašanje zatvorenika.
Detalji incidenta: što se dogodilo?
Kako doznajemo iz Ministarstva pravosuđa, oko 2 sata ujutro jedan je pritvorenik zapalio svoj madrac unutar zajedničke spavaonice. Plamen je brzo zahvatio presvlaku, ali je pravosudna policija reagirala munjevito – sve osobe lišene slobode evakuirane su na hodnik, a požar je ugašen u roku od nekoliko minuta. Nije bilo potrebe za alarmiranjem vatrogasaca ili interventne policije, jer su službenici imali pri ruci sredstva za gašenje.
Mreža stjenica i strah među zatvorenicima
Prema neslužbenim informacijama, glavni razlog paljenja madraca bila je prisutnost stjenica u spavaonici. Zatvorenik se, navodno, razbudio iz straha od malih nametnika koji su pregrizli presvlaku. Stjenice se već neko vrijeme navodno pojavljuju u nekim odjelima splitskog zatvora, a prošli požar zbog kojeg je lani intervenirala vatrogasna postrojba također se dovodio u vezu sa sličnim napadom na higijenu i sanitarne uvjete.
Brza intervencija pravosudne policije
Ministarstvo pravosuđa ističe da su službenici pravosudne policije reagirali profesionalno i hrabro. Bez ijedne ozljede, oni su ugrabili aparate za gašenje i spriječili širenje vatre. Zatvorenik koji je izazvao novi požar u splitskom zatvoru odmah je smješten u samicu te mu je pokrenut disciplinski postupak zbog izazivanja opasnosti i narušavanja javnog reda unutar zatvorskog prostora.
Reakcija sindikata i pitanja o sustavnoj zaštiti
Sindikati pravosudne policije upozoravaju na kronični manjak opreme, kadrova i sanitarne kontrole u zatvorskim objektima. Glasnogovornik Sindikata pravosudne policije Hrvatske, Jelenko Krešo, ističe:
“Nije prvi put da splitski zatvor puni stupce crne kronike. Čini se da sustav ne rješava temeljne probleme – higijenu, kontrolu štetočina, tehničku opremljenost i obuku. Moramo li čekati incident većih razmjera?”
Upozoravaju da bi, bez pravovremenih mjera, moglo doći do ozbiljnijih posljedica, poput gušenja dimom ili masovnih tučnjava zatvorenika. Slične kritike stižu i iz pravosudnih komora, gdje pravni stručnjaci traže jaču suradnju Ministarstva pravosuđa i Ministarstva zdravstva oko sustavnog pregleda i sanacije zatvorskih krila.
Analiza uzroka: zašto je došlo do požara?
Požari u zatvorima najčešće nastaju uslijed kombinacije loših higijenskih uvjeta, psihološkog stresa i nedostatka kontrole nad improviziranim sredstvima za paljenje. U slučaju novog požara u splitskom zatvoru, ključni faktori su:
- Prisutnost nametnika – stjenica, što je kod određenih pojedinaca izazvalo paniku;
- Nedovoljna sanitarna inspekcija i redovito čišćenje matresa i prostirki;
- Pristup improviziranim izvorima paljenja poput upaljača ili eksplozivnih ostataka;
- Psihički pritisak zatvorenika kažnjenih zbog narušavanja javnog reda.
Utjecaj stjenica na psihičko stanje zatvorenika
Nametnici poput stjenica mogu uzrokovati osip, nesanicu i kroničan stres. Svjetska zdravstvena organizacija navodi da dugotrajni napadi tih kukaca dovode do povećane razine anksioznosti, a u zatvorenim zajednicama mogu potaknuti panične reakcije. Zatvorenik iz splitskog zatvora, suočen sa stjenicama, navodno je u strahu vjerovao da je u opasnosti po svoj život, pa je odlučio ekstremno reagirati – zapaliti madrac.
Zatvorski protokoli za borbu protiv nametnika i požara
Prema hrvatskim zatvorskim pravilnicima, higijena i kontrola štetočina moraju se provoditi najmanje jednom mjesečno, a u slučaju pritužbi zatvorenika i češće. Sustavi za gašenje požara obuhvaćaju aparate na svakom katu, dok su vatrogasne vježbe obvezne minimalno dva puta godišnje. Ipak, obiteljski zatvori i stariji objekti, poput splitskog, još uvijek imaju zakrčene ili oštećene protupožarne instalacije, što dovodi u pitanje potpunu učinkovitost.
Nadgledanje i sigurnost u hrvatskim zatvorima
Sigurnosni izazovi u zatvorima obuhvaćaju širok spektar – od unutarnje kontrole stalnih zatvorenika do sprječavanja unošenja zabranjenih sredstava izvana. U proteklih pet godina bilježi se rast prijavljenih incidenata:
- 2019.: 78 prijavljenih požara i pokušaja samoozljeđivanja;
- 2020.: 82 incidenta, pojačan nadzor prema preporukama pravosudne komore;
- 2021.: 95 prijava, uključujući i nasilne sukobe;
- 2022.: 105 incidenata, s naglaskom na širenje štetočina;
- 2023.: 110 događaja, od čega je 15 požara zbog namjernih radnji.
Podaci Državnog zatvorskog sustava pokazuju blagi rast, što alarmira stručnjake za sigurnost i zalagače za ljudska prava da preispitaju modele upravljanja.
Tehnička oprema i obuka službenika
Moderni zatvorski kompleksi u Europi redovito koriste toplinske kamere za rano otkrivanje požara, senzore dima u svakoj prostoriji i automatske prskalice. Hrvatski sustav, međutim, još uvijek zavisi pretežito o ručnim aparatima za gašenje i vizualnom nadzoru. Obuka novozaposlenih pravosudnih policajaca traje oko šest tjedana, uključujući simulacije evakuacije i gašenja, ali stariji kadar često nema priliku za periodično usavršavanje uslijed kadrovskih i financijskih ograničenja.
Statistika incidenata u zatvorskom sustavu
U usporedbi s drugim državama članicama Europske unije, Hrvatska se nalazi u sredini ljestvice po broju požara u zatvorima. U Njemačkoj i Francuskoj incidencija je oko 1,5 događaja na 1000 zatvorenika godišnje, dok je u Hrvatskoj taj omjer 1,8 po 1000. Njegova analiza otkriva:
- 70% požara nastaje od upaljača ili plinskih prilagodbi;
- 20% uzrokovano neispravnom električnom instalacijom;
- 10% zbog varanja sustava (skriveni ekscesi).
Pravni aspekti i kaznene mjere
Zapaljivanje madraca u zatvoru definira se kao kazneno djelo ugrožavanja sigurnosti zatvora i osoba lišenih slobode. Kaznene sankcije uključuju:
- Dodatno razdoblje izdržavanja zatvorske kazne;
- Naloge za službeni disciplinski postupak;
- Mogućnost premještaja u strožu ustanovu ili produženje samice;
- Pritvor do 30 dana u samici zbog opasnosti od ponavljanja djela.
U slučaju novog požara u splitskom zatvoru, pravosudni policajci su odmah pokrenuli disciplinsku i kaznenu proceduru, a tužiteljstvo će odlučiti o daljnjim koracima temeljem izvješća o šteti, očevidaca i mentalnog stanja pritvorenika.
Perspektive poboljšanja uvjeta
Da bi se spriječili slični incidenti, stručnjaci predlažu niz mjera:
Mogući protuprohtjerivački programi
Jedna od ključnih preporuka odnosi se na sustavno deratizacijsko i dezinsekcijsko čišćenje matresa. Redoviti ciklusi zamjene posteljine složenim toplinskim tretmanom uništavaju jajašca, ličinke i odrasle stjenice. Osim toga, treniranje zatvorenika za prijavu pojava štetočina može pomoći u ranom otkrivanju problema.
Infrastrukturni zahvati i investicije
Više europskih fondova dostupno je za modernizaciju zatvorskih kapaciteta. Instalacija senzornih sustava za detekciju dima, nadogradnja protupožarnih vrata te obnova ventilacijskih kanala pružili bi dvostruku korist – veću sigurnost i ugodnije uvjete, što direktno utječe na smanjenje napetosti među zatvorenicima.
Zaključak
Svaki novi požar u splitskom zatvoru ne samo da predstavlja trenutnu opasnost, nego i signalizira dublje probleme unutar zatvorskog sustava: loše higijenske standarde, nedostatak opreme i obuke, te pritisak na psihičko zdravlje zatvorenika. Pravovremena reakcija pravosudne policije spriječila je najgore, no trajno rješenje leži u sustavnom pristupu – od depopulacije stjenica do modernizacije infrastrukture i kontrole rizika. U konačnici, učinkovitost zatvorskog sustava mjeri se ne samo po broju počinjenih prekršaja, nego i po razini sigurnosti i dostojanstva osoba lišenih slobode.
Česta pitanja (FAQ)
1. Što je točno uzrokovalo novi požar u splitskom zatvoru?
Najvjerojatniji uzrok bio je strah zatvorenika od stjenica u madracu, zbog čega je zapalio presvlaku. Nije riječ o tehničkoj kvaru, nego o namjernom činu.
2. Kako je pravosudna policija reagirala na incident?
Službenici su brzo izveli sve pritvorenike iz spavaonice, upotrijebili sredstva za gašenje i ugasili plamen u roku od nekoliko minuta, bez potrebe za vatrogascima ili interventnom policijom.
3. Je li netko ozlijeđen tijekom požara?
Prema izvješću Ministarstva pravosuđa, nitko od zatvorenika ni službenika pravosudne policije nije zadobio ozljede.
4. Koliko često se događaju požari u hrvatskim zatvorima?
Statistički, u Hrvatskoj se godišnje bilježi oko 15-ak požara ili pokušaja paljenja u zatvorima, pri čemu su najčešći uzroci neadekvatna higijena, prisutnost štetočina i improvizirana sredstva za paljenje.
5. Što znači stavljanje u samicu?
Samica je izolacijska ćelija unutar zatvora gdje se pritvorenik drži u pojedinačnoj prostoriji, bez kontakta s ostalim zatvorenicima, radi smanjenja rizika i provođenja disciplinskih mjera.
6. Koje mjere se poduzimaju za sprječavanje stjenica?
Redoviti programi dezinsekcije, toplinska obrada posteljine, redovita inspekcija i edukacija zatvorenika za prijavu problema ključni su za učinkovitu borbu protiv nametnika.
7. Hoće li se zatvorska infrastruktura modernizirati?
Ministarstvo pravosuđa najavilo je prijavu projekata za modernizaciju pogona kroz EU fondove, a prioritet je uvođenje senzora dima, automatskih prskalica i obnova protupožarnih instalacija.
Imate dodatna pitanja ili informacije o temi? Javite nam se na e-mail redakcija@kriminal.info ili ostavite komentar ispod članka.
Leave a Comment