Dalekovodu posao u Sjevernoj Makedoniji vrijedan 19.7 milijuna eura predstavlja jedan od najznačajnijih ugovora za ovu hrvatsku inženjersku tvrtku u posljednjih godina. Riječ je o ambicioznom infrastrukturnom projektu koji obuhvaća isporuku i izgradnju 400 kV dalekovoda od Bitole preko Ohrida do granice s Albanijom, a potpisan je s državnom kompanijom AD MEPSO. U nastavku otkrivamo sve detalje o ovom izazovu, njegovom značaju te ulozi Dalekovoda i partnera u konzorciju.
Pozadina projekta
Projekt je rezultat višegodišnjih pregovora između Republike Sjeverne Makedonije i hrvatske tvrtke Dalekovod d.d., zajedno s partnerima Elnos BL Banja Luka i Kodar Energomontaža. Dalekovodu posao u Sjevernoj Makedoniji vrijedan 19.7 milijuna eura osigurava prijenos čiste i stabilne električne energije u ključnom dijelu Balkana, usklađujući se s EU strategijama za sigurnost opskrbe i zelenu tranziciju.
Tehnički detalji dalekovoda
Raspon i trasa
Dalekovod će imati zračni 400 kV vod koji se proteže na oko 120 kilometara od sjeveroistoka do jugozapada zemlje. Počinje u blizini Bitole, prolazi pored Ohrida te završava na makedonsko-albanskoj granici. Putanja je pomno osmišljena kako bi se izbjegli zaštićeni ekosustavi i kulturni spomenici.
Glavne komponente sustava
- Konstrukcija nosača: čelične stupove visine između 20 i 45 metara projektirane za otpornost na snažne vjetrove i potrese.
- Vodovi i izolatori: posebni aluminijski vodovi s poboljšanom vodljivošću te kompozitni izolatori visokih performansi.
- Oprema za prijenos: uključujući visokonaponske sklopke i zaštitne uređaje u suradnji s Končarom na transformacijskoj stanici Ohrid Nova.
Važnost za regionalnu energetsku sigurnost
Sigurnost elektroenergetskog sustava u jugoistočnoj Europi ovisi o kvalitetnoj infrastrukturi i međusobnoj povezanosti. Ovaj Dalekovodu posao u Sjevernoj Makedoniji vrijedan 19.7 milijuna eura dodatno jača pouzdanost mreže te omogućuje bržu razmjenu energije s Albanijom i drugim susjednim državama.
Integracija u europsku mrežu
Povezivanje 400 kV dalekovoda s europskom infrastrukturom doprinosi ostvarivanju ciljeva ENTSO-E, smanjujući rizik od prekida i olakšavajući uvoz obnovljivih izvora energije poput vjetroelektrana s Jadranske obale.
Utjecaj na potrošače i gospodarstvo
- Niži troškovi prijenosa električne energije zahvaljujući moderno dizajniranom dalekovodu.
- Povećanje privlačnosti Sjeverne Makedonije za strana ulaganja u industrijske zone uz energetsku sigurnost.
- Stvaranje lokalnih radnih mjesta tijekom faze izgradnje i održavanja.
Uloga Dalekovoda i partnera
Dalekovod d.d.
Dalekovod je glavni nositelj konzorcija i zadužen za cjelokupno upravljanje projektom, od nabave materijala do nadzora radova. Osim izgradnje vodova, tvrtka je odgovorna i za koordinaciju administrativnih procedura s AD MEPSO.
Elnos BL Banja Luka i Kodar Energomontaža
Partneri u konzorciju doprinose specijalističkim znanjima iz područja montaže električnih vodova i ribarstva u nepristupačnom terenu. Njihova uloga obuhvaća pripremu terena, temeljenje čeličnih stupova te testiranje i puštanje sustava u rad.
Rokovi i financijski okvir
Ugovor vrijedan gotovo 19.7 milijuna eura predviđa završetak radova sredinom 2028. godine. Financijski model temelji se na plaćanju po etapama, pri čemu je dio sredstava osiguran kroz kredit Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Faziranje izvedbe
- Prva faza (2024. – 2025.): pripremni radovi i gradnja transformacijske stanice Ohrid Nova.
- Druga faza (2025. – 2027.): montaža čeličnih stupova i postavljanje vodova.
- Treća faza (2027. – sredina 2028.): testiranje, usklađivanje s mrežom AD MEPSO i tehnički prijem.
Izvori financiranja
Projekt se sufinancira iz više izvora:
- Vlastita sredstva Dalekovoda i partnera
- Zaštitni mehanizmi multilateralnih razvojnih banaka (EBRD, EIB)
- Eventualni nacionalni proračunski fondovi za stratešku infrastrukturu
Izazovi i rizici
Svaki veliki infrastrukturni projekt nosi sa sobom izazove, a ovdje se ističu geografski, administrativni i financijski rizici.
Geografski uvjeti
Reljef jugozapadne Sjeverne Makedonije poznat je po strmim padinama i smjenjivanju klimi, što komplicira transport materijala i montažu stupova. Konzorcij je unaprijed analizirao seizmične zone kako bi smanjio rizik oštećenja dalekovoda.
Administrativna i pravna pitanja
Sve zemlje bivše Jugoslavije imaju složene procedure za izdavanje dozvola. Uspostavljanje jasne komunikacije između Dalekovoda, lokalnih samouprava i AD MEPSO bilo je ključno za pravovremeno dobivanje građevinskih i okolišnih suglasnosti.
Financijski izazovi
Inflacija i oscilacije cijena čelika, bakra i aluminija tijekom 2023. i 2024. predstavljaju varijabilnu stavku u proračunu. Konzorcij je osigurao hedging ugovore kako bi se zaštitio od naglih skokova na tržištu sirovina.
Predviđeni utjecaji i koristi
Realizacija ovog projekta donosi višestruke prednosti za regiju i samu Sjevernu Makedoniju.
Energetska stabilnost
Povezanost s albanskom mrežom otvara mogućnost brze balansne razmjene električne energije u slučaju nepredviđenih prekida ili viškova proizvodnje.
Ekološki benefiti
- Smanjenje emisija stakleničkih plinova kroz optimiziran prijenos energije s udaljenih solarnih i vjetroelektrana.
- Povećana otpornost mreže na ekstremne vremenske uvjete i klimatske promjene.
Gospodarski razvoj
Dugoročno gledano, bolji pristup pouzdanoj energiji potiče nove investicije u industriju i tehnologiju, što se može odraziti na povećanje BDP-a Sjeverne Makedonije i stvaranje stotina radnih mjesta.
Zaključak
Ugovor Dalekovodu posao u Sjevernoj Makedoniji vrijedan 19.7 milijuna eura potvrđuje sposobnost Dalekovoda i partnera da realiziraju složene elektroenergetske projekte najviše razine. Ovaj dalekovod jača regionalnu sigurnost, modernizira postojeću mrežu i otvara vrata daljnjoj integraciji u europski energetski sustav. Iako su izazovi brojni – od zahtjevnog terena do promjenjivih cijena sirovina – konzorcij je osmislio detaljne planove i financijske mehanizme kako bi se svi potencijalni rizici minimalizirali. U konačnici, koristi za potrošače, gospodarstvo i okoliš čine ovaj projekt jednim od ključnih infrastrukturnih pomaka u regiji.
FAQ
1. Što obuhvaća Dalekovodu posao u Sjevernoj Makedoniji vrijedan 19.7 milijuna eura?
Ugovor uključuje izgradnju 400 kV dalekovoda dugog oko 120 km, transformacijske stanice u Ohridu, kao i sve popratne građevinske i montažne radove do granice s Albanijom.
2. Tko je glavni naručitelj projekta?
AD MEPSO, državna kompanija za prijenos električne energije Sjeverne Makedonije, potpisala je ugovor s konzorcijem na čelu s Dalekovodom d.d.
3. Kada se očekuje završetak radova?
Planirani rok završetka je sredina 2028. godine, uz tri jasno definirane faze izvedbe.
4. Koje su glavne prednosti projekta za regiju?
Povećanje energetske stabilnosti, mogućnost razmjene struje s Albanijom, smanjenje prijenosnih gubitaka te poticaj novim industrijskim ulaganjima.
5. Koje su ključne tehničke karakteristike dalekovoda?
Visokonaponski zračni vod od 400 kV, čelični nosivi stupovi, kompozitni izolatori te transformacijska stanica Ohrid Nova sa sklopnom opremom od Končara.
6. Kako se financira projekt?
Izvori financiranja uključuju vlastita sredstva konzorcija, kredite međunarodnih razvojnih banaka (EBRD, EIB) te eventualne nacionalne sufinancije.
7. Koji partneri sudjeluju uz Dalekovod?
U konzorciju sudjeluju Elnos BL Banja Luka i Kodar Energomontaža, specijalisti za montažu dalekovoda i pripremu terena.
8. Koji su najveći rizici projekta?
Geografski izazovi terena, administrativne procedure za dozvole i volatilnost cijena sirovina predstavljaju najznačajnije rizike koje konzorcij aktivno upravlja.
9. Kako će projekt utjecati na okoliš?
Optimizacijom prijenosa i integracijom obnovljivih izvora smanjit će se emisije CO₂, a trasa je dizajnirana tako da minimalno utječe na ekosustave i zaštićena područja.
10. Kako Dalekovod vidi svoju ulogu na regionalnom tržištu?
Ovaj projekt dodatno potvrđuje poziciju Dalekovoda kao ključnog igrača uModernizaciji elektroenergetske infrastrukture na Balkanu i stvara temelje za buduće međunarodne poslove.
“Dalekovodu posao u Sjevernoj Makedoniji vrijedan 19.7 milijuna eura” pokazuje kako stručnost, partnerski pristup i strateško planiranje mogu rezultirati infrastrukturnim iskorakom u Jugoistočnoj Europi.





Leave a Comment