Mladiću koji je napao dva indijska radnika na zagrebačkoj Trešnjevci i uzeo im novac i bicikle određen je jednomjesečni istražni zatvor, izvijestilo je tužiteljstvo koje 22-godišnjaka tereti da je nedjela počinio iz mržnje.
Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu je izvijestilo da su sucu istrage Županijskog suda podnijelo prijedlog za određivanje istražnog zatvora protiv 22-godišnjaka zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela, što je sudac istrage prihvatio.
Prethodno je tužiteljstvo ispitalo osumnjičenog te protiv njega pokrenulo istragu zbog dva kaznena djela razbojništva iz mržnje koja je počinio 6. prosinca 2025. u Zagrebu, uslijed netrpeljivosti prema osobama drugog nacionalnog i etničkog podrijetla.
Tužiteljstvo je izvijestilo da je s ciljem protupravnog prisvajanja tuđih stvari, u dva navrata u kratkom vremenskom razmaku, prišao žrtvama državljanima Indije, koji su obavljali posao dostave na električnim biciklima, pri čemu ih je fizički napao udarajući ih više puta u predjelu glave te od njih uzeo i za sebe zadržao električne bicikle i određeni novčani iznos.
Mladić za kojega mediji navode da je sin hrvatske pjevačice uhićen je dan nakon napada, a navodno je i ranije prijavljivan zbog niza incidenata.
Uvod u slučaj i njegovi temeljni detalji
U posljednjim danima u Zagrebu dotaknuta je tema koja izaziva rasprave o sigurnosti učenika, radnika i dostavljača na gradskim ulicama. Riječ je o događaju koji je potresao Trešnjevku i podsjetio mnoge na to koliko je važna sigurnost na radu, posebno za ljude koji svakodnevno nose terete brzog dostavljanja hrane ili paketa. U ovom članku razlažemo sve poznate detalje, ali i kontekst u kojem se dogodio ovaj incident te načine na koje se pravosuđe nosi s prijavama i optužnicama koje se vežu uz nasilje i mržnju.
Nad događajem se zbio niz pitanja: što je točno potaknulo počinitelja na takav postupak, kako je policija reagirala, kakve pravne posljedice slijede, te koje mjere se primjenjuju kako bi se spriječili slični incidenti u budućnosti. U nastavku donosimo kronologiju događaja, sveukupni pravni okvir te analizu rizika i preventivnih mjera koje mogu pomoći u zaštiti radnika na terenu, posebno onih koji dolaze iz drugih zemalja i nose slične profile posla.
Razbojništvo iz mržnje: definicija i kontekst
U kaznenom pravu pojam razbojništva iz mržnje odnosi se na kazneno djelo koje je počinjeno ne samo radi protupravnog prisvajanja tuđih dobara, već i s motivacijom koja proizlazi iz predrasuda prema nacionalnosti, etničkoj pripadnosti ili drugom vidu identiteta žrtve. Takav motiv dodatno pogoršava štetu koju žrtve pretrpe i često izaziva širu društvenu uznemirenost. U ovom slučaju, osumnjičenik je optužen za dvije kaznene radnje razbojništva iz mržnje počinjene u relativno kratkom vremenskom razdoblju, tijekom kojih su žrtve bili državljani Indije koji su obavljali posao dostave na električnim biciklima.
Navedeni presedan u hrvatskom kaznenom pravu predstavlja posebnu kategoriju, jer se kaznena djela iz mržnje ne tretiraju samo kao pojedinačni akt nasilja, nego kao prijetnja cijeloj zajednici i vulnerabilnim skupinama. Procjena navedenog motiva često uključuje analize izjava, geste i načina na koji je napad izveden, ali i kontekst u kojem su žrtve bile izložene riziku. U ovom slučaju, napadač je navodno pristupio žrtvama dvaput u kratkom vremenskom razdoblju i fizički ih napao prije nego što je iz njihovog posjeda oduzeo električne bicikle i dio novca. Ovi elementi upućuju na namjerni čin s ciljem protupravnog prisvajanja tuđih sredstava, ali i na dodatnu povredu koju predstavlja način na koju se motiv mržnje manifestira.
Kronologija događaja: četiri ključna momenta
Kako bi čitateljima pružili jasniju sliku, donosimo sažetu kronologiju temeljenu na dostupnim informacijama iz tijeka istrage i službenih priopćenja tužiteljstva:
- Prvi incident: Suglasno navodima, osumnjičenik se približio prvoj žrtvi, državljaninu Indije koji je obavljao dostavu na električnom biciklu. U trenutku susreta došlo je do nasilja i protupravnog prisvajanja dijela njegove imovine.
- Drugi incident: U manje od nekoliko sati, isti ili drugi napadač ponovo prilazi drugom dostavljaču Indiji, ponavlja se obrazac napada te dolazi do sličnog ishodа: oduzeto je sredstvo rada (električni bicikl) i dio novca.
- Poduzete mjere policije: Nakon prijave, policija je pokrenula kriminalističko istraživanje, započela prikupljanje izjava, video materijala i drugih dokaza te utvrdila identitet počinitelja.
- Donošenje odluke o istražnom zatvoru: Općinsko kazneno državno odvjetništvo predalo je prijedlog za određivanje istražnog zatvora sucu istrage Županijskog suda, kako bi se spriječilo ponavljanje kaznenog djela, te je sudac potvrdio mjere.
Ovi koraci ukazuju na sustavan pristup koji je pravosuđe primijenilo kako bi se osigurala pojačana prisutnost pravde i zaštita žrtava, ali i opće sigurnosti u urbanim sredinama gdje dostavljači svakodnevno nose teret posla po urbanim ulicama Zagreba.
Istražni zatvor i pravni okvir
Istražni zatvor jedan je od najvažnijih instrumenata koji osigurava pravilno provođenje istrage, posebno u slučajevima tijekom kojih postoji opasnost od ponavljanja kaznenog djela ili ako postoji mogućnost bijega optuženog. U ovom slučaju, sucu istrage Županijskog suda podnesen je zahtjev za određivanje istražnog zatvora zbog rizika od ponavljanja kaznenog djela, što je sudac i prihvatio.
Vizija pravosudnog procesa u Hrvatskoj temelji se na jasnim standardima zaštite prava osumnjičenog i žrtava, uz istovremeno jamčenje da istraga teče transparentno i temeljito. Kada je riječ o deliktima iz mržnje, sudski postupak često uključuje posebnu pažnju na kontekst, motive i eventualne izjave koje su mogle pridonijeti nasilju. U svakom slučaju, odluka o istražnom zatvoru temeljna je mjera za osiguranje provođenja istrage i sprječavanje eventualnog utjecaja na svjedoke ili mogućnost ometanja istrage.
Što to znači za žrtve? Žrtve razbojništva iz mržnje imaju pravo na pravovremenu i adekvatnu zaštitu tijekom cijelog procesa, te pristup savjetovanju i podršci koju osiguravaju institucije. Uz to, javnost očekuje da pravosuđe adekvatno reagira na takve incidente, kako bi se poručilo da nasilje s motivom mržnje neće biti tolerirano ni u jednoj sredini, pa ni u metropolama puna dnevne dinamike poput Zagreba.
Motiv i društveni kontekst: što znači “mržnja” u ovakvom kaznenom djelu?
Motiv mržnje često se temelji na predrasudama, stereotipima i pogrdnim stavovima prema određitim skupinama ljudi. Kada počinitelj djeluje s namjerom da nanoši štetu na temelju etničkog ili nacionalnog podrijetla žrtve, rizik za širu zajednicu se povećava jer takvi incidenti šalju poruku sigurnosne ugroženosti i otuđenosti migranata ili pripadnika manjinskih skupina. U ovome slučaju, izjave i postupci napadača ukazuju na to da su se žrtve napadale baš zbog njihova porijekla, a napadi su izvedeni s ciljem brzog prisvajanja sredstava i imovine žrtava, uz elemente fizičkog nasilja.
Ovakav motiv nije samo statistički problem: on odražava potrebu zajednice da jasno stavi do znanja kako različitost nije razlog za nasilje. Zbog toga se u mnogim slučajevima provodi dodatno objašnjenje u javnosti o važnosti tolerancije, integracije i poštivanja zakona, kako bi se smanjio rizik od sličnih incidenata u budućnosti.
Primjeri iz prakse i usporedba s lokalnim okvirima
U prošlim godinama hrvatsko pravosuđe i policija detaljno rade na razradi kaznenih djela iz mržnje, a mnogi slučajevi završavaju s minimalnim ili maksimalnim sankcijama ovisno o težini djela i utjecaju na zajednicu. U praksi to znači da ukoliko su dokazi jasni i motiv mržnje potvrđen kroz izjašnjavanje, forenzičke dokaze i izjave svjedoka, mogućnosti za strože kazne ili produžavanje trajanja istražnog zatvora povećavaju se. Slučajevi razbojništva iz mržnje mahom izazivaju jačanje sigurnosnih mjera na ulicama, jačanje nadzora i povećanje svijesti među radnicima na terenu da smatraju sigurnost prioritetom.
Napad na dostavljače kao specifičan rizik urbanog vremena
Dostavljači koji rade na električnim biciklima i drugim brzim sredstvima prijevoza često su izloženi riziku nasilja u javnom prostoru. U urbanim sredinama, gdje su ritmovi života ubrzani i gdje je natraju dnevnog prometa česta potreba za brzošću, dostavljači postaju vidljiv i ranjiv cilj napada. Ovaj incident ponovno je skrenuo pozornost na potrebu sigurnosnih protokola, kako za zaposlenike, tako i za poslodavce koji ih angažiraju.
U kontekstu ovog slučaja, važno je naglasiti da dostavljači na električnim biciklima često rade po dinamičnom rasporedu, prelazeći različite kvartove i mjesta, što ih čini izloženijima riskantnim situacijama. Pravilna obuka o sigurnosti na radu, pravilna uporaba osobnih zaštitnih sredstava i jasni kanali za prijavu sumnjivih situacija ključni su elementi u zaštiti ovih radnika. Kompanije koje zaposle dostavljače također imaju odgovornost osigurati da se rizici minimiziraju kroz dodatne mjere poput praćenja dežurnih službi, mogućnosti za poziv u pomoć i eksplicitne protokole u slučaju napada.
Nova pravila i sigurnosne preporuke za dostavljače
- Uputiti dostavljače na mjere sigurne rute i jasno označiti gdje su najrizičnija mjesta.
- Uvesti sustav hitnih poziva i brze povezanosti s nadzornim centrom ili policijom.
- Osigurati školu o sigurnom reagiranju u slučaju napada i o pravilnom izvještavanju o incidentima.
- Uvijek nositi osobnu zaštitnu opremu i imati punu bateriju na početku smjene.
- Uvesti sigurnosne protokole za deeskalaciju situacije i izbjegavanje rizika kada je to moguće.
- Potaknuti poslodavce da surađuju s lokalnim zajednicama i policijom kako bi se unapredila sigurnost u kvartovima gdje dostavljači djeluju.
Žrtve i njihove perspektive: ljudski aspekt slučaja
Žrtve ovakvih incidenata često prolaze kroz psihološke posljedice nasilja. Pored fizičkih ozljeda, mnogi se suočavaju s traumom, strahom od povratka na posao i poteškoćama pri prilagodbi novim radnim uvjetima. Važno je osigurati da dostavljači koji su prošli kroz takve situacije dobiju pristup adekvatnoj podršci, uključujući psihološke usluge, radnu rehabilitaciju i sigurnosne savjete kako bi se nastavili oprostiti na posao sa sigurnim pristupom i na način koji minimizira rizik za ponovni incident. U ovom slučaju, napadači su usmjerili svoj postupak protiv radnika koji su bili prepoznatljivi po svojoj nacionalnoj pripadnosti, što dodatno naglašava potrebu osnaživanja zajednice i ravnotežu između sigurnosti i integracije.
Reakcije javnosti i medija: otvoreni razgovor o sigurnosti i mržnji
Ovaj incident izazvao je različite reakcije javnosti: od poziva na bolju zaštitu radnika i jasnije zakonske okvire za ishode s motivom mržnje, do rasprava o tome kakvu ulogu mediji imaju u oblikovanju percepcije o nasilju i različitostima. Potrebno je da mediji, dok prenose detalje, ostanu precizni i odgovorni, izbjegavajući senzacionalizam koji može pogoršati stigmatizaciju određenih zajednica. Ujedno, javnost traži transparentnost procesa i jasnu komunikaciju o tome što se poduzima na terenu kako bi se povećala sigurnost svih učesnika u prometu grada.
Statistika i trendovi: sigurnost dostavljača u urbanim sredinama
Izvori sigurnosnih službi i analitičari ističu opći porast rizika nasilja u javnim prostorima u mnogim velikim gradovima. Iako broj incidenata varira po regijama, zajednička točka je potreba za intenziviranom suradnjom između policije, lokalnih zajednica i industrije dostave kako bi se stvorili sigurnosni kanali i povjerenje među radnicima. Važno je napomenuti da službene statistike o incidentima nasilja mogu varirati, no trend ukazuje na potrebu kontinuiranog ulaganja u sigurnosne sustave, edukaciju i protokole koji štite ljude na terenu. Usvajanje novih tehnologija, kao što su GPS praćenje rute, sigurnosne aplikacije i povećanje vidljivosti službenih kanala za prijavu, predstavlja važan korak ka smanjenju rizika.
Preventivne mjere i preporuke za zajednicu i poslodavce
Prevencija nije samo zadatak pravosuđa oko suđenja; ulogu imaju i poslodavci, zajednica i građani. Slijedi niz praktčnih preporuka koje mogu doprinijeti sigurnijem okruženju za dostavljače i sve korisnike usluga:
- Poslodavci trebaju implementirati jasne protokole sigurnosti, uključujući djelovanje u kriznim situacijama i hitne kontakte.
- Ulaganje u treninge o tome kako prepoznati rizične situacije i kako reagirati na odgovarajući način, uz naglasak na deeskalaciju i sigurnost.
- Jačanje suradnje s lokalnom policijom i sigurnosnim službama te uspostava zajedničkih točaka za brze prijave.
- Razvoj sigurnosnih tehnologija i alata, poput aplikacija za pozivanje pomoći, davanje trenutnih informacija o lokaciji i statusu isporuke.
- Podrška integraciji zajednice kroz programe obrazovanja i informiranja, kako bi se smanjile tenzije i povećala tolerancija prema različitostima.
- Veća transparentnost i informiranost javnosti o poduzetim koracima i pravnim posljedicama počinitelja kako bi se potaknula odgovornost i povjerenje.
Zaključak: što ovaj slučaj znači za Zagreb i slične gradove?
Ovaj slučaj ističe važnost pravne zaštite i sigurnosti za one koji rade na terenu, a također prisiljava društvo na dublje promišljanje o bojazni koja proizlazi iz nasilja motiviranog mržnjom. Iako je napadač priveden i istražni zatvor mu je određen, poruka javnosti treba biti jasna: nasilje, pogotovo ono s motivom mržnje prema određenoj skupini ljudi, neće biti tolerirano. Grad Zagreb, zajedno s državnim institucijama, mora nastaviti ulagati u sigurnost na radu, edukaciju i preventivne mjere, kako bi se osigurala sigurnost dostavljača i svih građana koji borave u urbanom prostoru. S nadom i iskustvom, zajednica može postići harmoničniji sklad različitosti i sigurnosti, čak i u vremenima brzog tempa grada i sve češćih promjena na tržištu rada i načina dostave.
Često postavljana pitanja
- Što znači kaznena odluka o istražnom zatvoru? Istražni zatvor je mjera koja se može odrediti kako bi se spriječilo bijeg optuženog, mogućnost ponavljanja kaznenog djela ili utjecaj na svjedoke. Trajanje i uvjeti određuju sudovi, a njegova svrha je osigurati pravilno vođenje istrage.
- Koji su dokazi u ovakvim slučajevima? U ovakvim slučajevima relevantni su izjava svjedoka, snimke nadzornih kamera, osjetljivi predmeti koje su napadači oduzeli, kao i drugi dokazi koji potvrđuju namjeru počinitelja i motiv napada.
- Kako pravosuđe određuje da li je riječ o “mržnji”? Motivi se procjenjuju na temelju iskaza, konteksta događaja, izjava osumnjičenog i drugih dokaza. Ako se utvrdi da je počinjeno iz predrasuda prema etničkoj ili nacionalnoj pripadnosti, to je ključan element koji povećava težinu kaznenog djela.
- Što mogu učiniti dostavljači kako bi bili sigurniji? Učenici i radnici na terenu trebaju se pridržavati službenih sigurnosnih protokola, koristiti sigurnosne aplikacije i imati jasne kanale za hitne slučajeve. Poslodavci trebaju osigurati odgovarajuću obuku i tehničku podršku.
- Koja je važnost javnosti u ovom procesu? Javni nadzor, ključno je poticanje transparentnosti i odgovornosti. Glasovi građana, podrška zajednice i poštovanje zakona svi zajedno doprinose sigurnijoj zajednici.





Leave a Comment