Bratstvo “Vitezovi Bezgrešnog Srca Marijina” jučer je podnijelo kaznenu prijavu protiv aktivistice Sanje Sarnavke, poznate po svom angažmanu u zaštiti ženskih prava. Razlog? Peticija koju je pokrenula Sarnavka, a kojom se traži zabrana javne molitve krunice na zagrebačkom Trgu bana Jelačića. Organizatori molitve, koji su sebe nedavno prozvali “klečavcima”, tvrde da ih Sarnavka u peticiji dehumanizira, a istovremeno ih lažno optužuje za počinjenje 17 femicida u protekloj godini. Ovo je samo početak, najavljuju, medijski eksponirane pravne borbe.
Kaznena prijava i pravni temelji
U podnesenoj kaznenoj prijavi, upućenoj na više policijskih adresa, Bratstvo “Vitezovi Bezgrešnog Srca Marijina” iznosi niz optužbi protiv aktivistice Sarnavke. Njihova glavna zamjerka leži u tome što smatraju da ih se peticijom, koja se navodno bavi problemom femicida, “etiketira” i povezuje s nasiljem nad ženama, što oni oštro odbacuju. Tvrde da ih se naziva “klečavcima” s ciljem umanjenja njihove osobnosti i diskreditacije, a sve to temelje na navodnom lažnom povezivanju s počinjenim ubojstvima žena.
Organizatori molitve pozivaju se na nekoliko zakonskih i ustavnih odredbi koje smatraju povrijeđenima. Među njima ističu:
Članak 16. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira: Smatraju da njihovo okupljanje i molitva ne narušavaju javni red i mir, te da ih se neopravdano optužuje za takvo djelo.
Članci 325., 129. i 130. Kaznenog zakona: Ovi članci se odnose na javno poticanje na neprijateljstvo i mržnju, povredu prava na slobodu okupljanja te povredu prava na slobodu vjeroispovijesti. Organizatori smatraju da ih se peticijom Sarnavke neopravdano optužuje za poticanje na mržnju, te da im se uskraćuje temeljna sloboda okupljanja i vjeroispovijesti.
Članci 14., 38., 39., 40., 41. i 42. Ustava Republike Hrvatske: Ovi ustavni članci jamče jednakost svih pred zakonom, slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti, slobodu izražavanja, slobodu tiska i drugih sredstava javnog priopćavanja te slobodu mirnog okupljanja i javnog prosvjeda. Organizatori smatraju da se Sarnavkinom peticijom krši njihovo ustavno pravo na slobodu vjere, izražavanja i okupljanja, te da ih se diskriminira.
Njihovo priopćenje, objavljeno na portalu “Muževni budite”, naglašava da je ovaj potez tek početak njihove pravne borbe.
Širenje akcije na cijelu Hrvatsku
Informacije s terena govore kako ovo nije izolirani slučaj podnošenja prijave. Bratstvo “Vitezovi Majke Božje Trsatske” iz Rijeke najavilo je podnošenje identične kaznene prijave do kraja dana. Očekuje se da će im se u narednim danima pridružiti i molitelji iz ostalih gradova diljem Hrvatske gdje se redovito održavaju javne molitve krunice na trgovima, ali i pojedinci koji prepoznaju svoju situaciju u ovome.
Ova koordinirana akcija sugerira da organizatori javnih molitvi namjeravaju snažno uzvratiti na ono što doživljavaju kao nepravedne napade i medijsku harangu.
“Dosta je bilo šutnje” – nova strategija bratstva
Organizatori javnih molitvi, koji su se nedavno profilirali kao “klečavci”, poručuju da je njihova dosadašnja pravna strategija bila bazirana na tišini. Međutim, smatraju da je to bilo nedovoljno i da je vrijeme za promjenu pristupa.
“Dosad smo naše pravne borbe vodili u tišini, no sad mislimo da bi bilo dosta,” stoji u njihovom priopćenju. “Odsad će svaka naša pravna defenziva i protuofenziva biti medijski obznanjena, sve dok s vrata ne skinemo stigmu i krimen ženomrzaca, obiteljskih nasilnika, silovatelja, ali i kolektivnog krivca za svaki femicid u Republici Hrvatskoj, a koji nam nabijaju samoprozvane ”zastupnice žena” i huškački mediji.”
Ova izjava jasno pokazuje novu strategiju – punu medijsku transparentnost i proaktivno djelovanje, umjesto dosadašnje pasivnije obrane. Cilj im je, kako kažu, “skinuti stigmu” koja im je, po njihovom mišljenju, nepravedno nametnuta.
Poruka aktivistici i medijima: “Ne znate na koga ste se namjerili”
Organizatori šalju snažnu poruku Sanji Sarnavki i medijima koji ih kritiziraju: “Ne znate na koga ste se namjerili.” Tvrde da njihova inicijativa nije samo ljudska, već “Božja inicijativa”, te da takvu inicijativu nije moguće srušiti nikakvim peticijama ili medijskom podrškom protivnicima.
“Bacili ste bumerang koji će vam se, ni manje ni više, obiti o glavu,” upozoravaju, sugerirajući da će ovaj sukob imati neočekivane i negativne posljedice za one koji ih napadaju.
Ova izjava odražava duboko uvjerenje organizatora u ispravnost svojih postupaka i moralnu superiornost njihove borbe, koju percipiraju kao duhovnu misiju.
Kontekst: Tko su “klečavci” i što traži peticija?
Pokret “Micanje klečavaca – u ime 18 ubijenih žena u 2025.” pokrenula je Sanja Sarnavka kao reakciju na javne molitve krunice koje se, prema njenom mišljenju, pretvaraju u mjesto javnog naricanja i osude. Sarnavka i slične inicijative tvrde da se ove molitve često koriste kao platforma za izražavanje stavova koji su u suprotnosti s pravima žena i rodnom ravnopravnošću, te da se na taj način marginaliziraju žrtve nasilja.
Naziv “klečavci” postao je kolokvijalan za sudionike ovih molitvi, a potječe od same prakse klečanja tijekom molitve na javnim površinama. Peticija koju je pokrenula Sarnavka, a koja je sada predmet kaznene prijave, navodno ima za cilj zabranu ovakvih javnih okupljanja, s naglaskom na argumentaciju povezivanja s problemom femicida.
Statistički podaci o nasilju nad ženama i femicidu u Hrvatskoj, nažalost, govore o ozbiljnosti problema. Prema dostupnim izvješćima, broj ubijenih žena u obiteljskom nasilju raste, što je i bio jedan od ključnih argumenata za pokretanje peticije. Brojka od “18 ubijenih žena u 2025.” referira se na projekciju ili dio statistike koja se odnosi na određeni period, a koja je uzeta kao poziv na akciju.
Pravni aspekti i sloboda vjere vs. javni red
Slučaj “klečavaca” otvara kompleksno pitanje ravnoteže između temeljnih ljudskih prava i sloboda, kao što su sloboda vjeroispovijesti i okupljanja, s jedne strane, i potrebe za zaštitom javnog reda i mira te prava drugih građana na slobodu od uznemiravanja, s druge strane.
Argumenti “Vitezova Bezgrešnog Srca Marijina”:
Sloboda vjeroispovijesti: Pravo na javno iskazivanje vjere je Ustavom zajamčeno.
Sloboda okupljanja: Pravo na mirno okupljanje je također temeljna sloboda.
Neosnovane optužbe: Tvrde da ih se neopravdano povezuje s femicidom i da je to kleveta.
Dehumanizacija: Naziv “klečavci” smatraju uvredljivim i dehumanizirajućim.
Argumenti Sanje Sarnavke i podržavatelja:
Poticanje mržnje/neprihvatljivih stavova: Smatraju da se tijekom molitvi iznose stavovi koji marginaliziraju žrtve nasilja i potiču diskriminaciju.
Utjecaj na javni prostor: Javno izražavanje vjere, ako ometa druge ili stvara nelagodu, može biti predmet ograničenja.
Povezanost s nasiljem: Tvrde da postoji korelacija između javnog negodovanja prema određenim društvenim pojavama (poput femicida) i mjesta gdje se ta negodovanja javno iskazuju. Nisu izravno optužili molitelje za femicid, već su, prema njihovoj interpretaciji, molitve postale simbol u kontekstu borbe protiv nasilja nad ženama.
Zaštita žrtava: Cilj je skrenuti pažnju na problem nasilja i osigurati da se žrtve ne marginaliziraju.
Pravni stručnjaci ističu da se u ovakvim slučajevima presudno uzima u obzir jesu li djela organizatora molitvi prešla granicu dozvoljenog javnog djelovanja i jesu li ugrozila prava drugih, dok se za strane peticije mora dokazati da nisu iznijele neistine s ciljem nanošenja štete.
Što slijedi?
Podnošenje kaznene prijave sigurno će pokrenuti sudski postupak ili barem policijsku istragu. Ovo će biti prilika da se pravno razjasne sve okolnosti i dokazi koje obje strane posjeduju.
Pros za “klečavce”: Mogućnost da se javno obrane od optužbi i da se njihovo okupljanje pravno legitimira kao čin slobode vjere. Medijska eksponiranost koju najavljuju može im donijeti novu potporu javnosti.
Cons za “klečavce”: Rizik da sud drugačije protumači njihove postupke i da se njihova okupljanja ograniče. Daljnja polarizacija društva.
Pros za Sanju Sarnavku i podržavatelje: Podizanje svijesti o problemu femicida i nasilja nad ženama. Moguće sudsko ograničavanje okupljanja ako se dokaže njihova štetnost.
Cons za Sanju Sarnavku: Suočavanje s kaznenom prijavom i potencijalnim tužbama za klevetu. Moguća negativna medijska reakcija ako se njeni argumenti pokažu slabima.
Ovaj sukob, koji je započeo kao rasprava o javnom moljenju, pretvorio se u pravni i medijski spor koji odražava dublje podjele u hrvatskom društvu po pitanjima vjere, prava žena i slobode javnog izražavanja.
Zaključak
Događaji oko “klečavaca” i kaznene prijave protiv Sanje Sarnavke samo su nastavak složene društvene rasprave o granicama slobode govora, vjerskih prava i zaštite od nasilja. Dok organizatori molitvi najavljuju medijsku ofenzivu i odlučnu pravnu borbu, aktivisti za ženska prava i dalje naglašavaju potrebu za nultom tolerancijom prema nasilju nad ženama. Predstojeći sudski proces, ako do njega dođe, bit će ključan za definiranje budućih pravnih i društvenih okvira za ovakve sukobe u Hrvatskoj. Jedno je sigurno: šutnje više neće biti, a obje strane spremne su na žestoku borbu za svoje stavove.
Često postavljana pitanja (FAQ)
P1: Tko su “klečavci” i zašto su sporni?
“Klečavci” je neformalni naziv za sudionike javnih molitvi krunice na trgovima, koji se obično odvijaju u klečećem položaju. Sporni su jer ih neki smatraju platformom za promicanje konzervativnih stavova koji su u suprotnosti s pravima žena i rodnom ravnopravnošću, te ih se povezuje s negativnim društvenim pojavama poput femicida, što oni sami oštro odbacuju.
P2: Koje su optužbe u kaznenoj prijavi podnesenoj protiv Sanje Sarnavke?
Bratstvo “Vitezovi Bezgrešnog Srca Marijina” podnijelo je kaznenu prijavu navodeći da ih Sarnavka u svojoj peticiji dehumanizira nazivajući ih “klečavcima” i lažno optužuje za 17 femicida počinjenih u posljednjih godinu dana. Također navode povrede Zakona o prekršajima, Kaznenog zakona i Ustava RH.
P3: Što traži peticija Sanje Sarnavke?
Peticija Sanje Sarnavke, pod nazivom “Micanje klečavaca – u ime 18 ubijenih žena u 2025.”, traži zabranu javne molitve krunice na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, argumentirajući to kao reakciju na problem femicida i nasilja nad ženama.
P4: Koji su pravni temelji za podnošenje kaznene prijave?
Organizatori molitvi pozivaju se na povrede Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, te članaka Kaznenog zakona koji se odnose na javno poticanje na neprijateljstvo i mržnju, kao i povrede prava na slobodu okupljanja i vjere. Također navode povrede ustavnih prava.
P5: Hoće li se ovakve prijave podnositi i u drugim gradovima?
Da, najavljeno je da će se identične prijave podnijeti i u drugim gradovima u kojima se održavaju javne molitve krunice, poput Rijeke, te da će im se pridružiti i drugi molitelji te pojedinci.
P6: Kakva je strategija organizatora molitvi nakon podnošenja prijave?
Organizatori najavljuju promjenu strategije – od dosadašnje tišine prema medijskoj eksponiranosti svih svojih pravnih akcija, kako bi “skinuli stigmu” koja im je, po njihovom mišljenju, nepravedno nametnuta.
P7: Koja je glavna tema spora – vjera ili politika?
Ovaj sukob se dotiče obaju aspekata. S jedne strane, radi se o slobodi vjeroispovijesti i javnom izražavanju vjere. S druge strane, uključuje političke i društvene stavove o pravima žena, nasilju i rodnoj ravnopravnosti, te se interpretira unutar širih društvenih i ideoloških podjela.
Leave a Comment