U ranim jutarnjim satima pred Ministarstvom zaštite okoliša okupili su se aktivisti Zelene akcije i predstavnici građanske inicijative “Siščani ne žele biti Smetlišćani”. Njihov je poziv jasan i konkretan: hitno zaustaviti dovoz otpadne troske u Sisak dok se ne provede temeljita studija utjecaja na okoliš koja bi donijela jasne preporuke za zbrinjavanje takvog otpada. U zbunjujućem nizu povezanih pitanja, sudbina Crnog brda i dugogodišnje borbe s troškom postaju simbol borbe lokalnih zajednica za čistoću vode, zraka i tla. Članovi dvije nevladine organizacije traže transparentnost, uključivanje javnosti i odgovorno upravljanje otpadom koji može imati dugoročne posljedice po zdravlje stanovnika i ekosustav.
Što stoji iza prosvjeda i zašto je tema toliko osjetljiva?
Prosvjednici su naglasili da je otpad s Crnog brda, smještenog u Biljanima Donjim, opasan i da njegovo prisustvo već desetljećima uzrokuje sumnju i strah u zajednicama uz rijeke Kupom i Savom. Prema njihovim riječima, problem nije nov; radi se o 150.000 tona troske koja se više od 15 godina nepropisno odlaže na toj lokaciji. EU je reagirao, a presuda koja je uslijedila donijela je znakovitu kaznu—milijun eura paušalno plus 6500 eura po danu dok se sanacija ne provede. Ta je brojka ozbiljan podsjetnik da neriješeni okolišni rizici ne ostaju bez posljedica ni za jednu državu članicu.
Koji su konkretni zahtjevi prosvjednika?
- Hitno zaustavljanje dovozа troske u Sisak dok se ne provede sveobuhvatna studija utjecaja na okoliš.
- Organiziranje rasprave na terenu uz sudjelovanje predstavnika Građanske inicijative i Zelene akcije.
- Preispitivanje načina rješavanja Crnog brda na Biljanima Donjim i u Sisku, ovisno o ishodu studije i njezinih preporuka.
- Jasne komunikacije o tome koje će se mjere poduzeti kako bi se zaštitilo zdravlje stanovnika i kvaliteta tla te vode u obližnjim rijekama
Aktivisti su naglasili da su studije koje su provodili različiti instituti ukazivale na visoku koncentraciju ukupnih policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH) u otpadnoj trosci, što posljedično upućuje na potrebu tretmana ovog otpada kao opasnog. Takav zaključak, prema riječima Enesa Ćerimagića iz Zelene akcije, nije samo akademski argument: radi se o okolnostima koje direktno utječu na zdravlje ljudi, na kvalitetu zraka i na šire ekološke sustave koji se protežu do rijeka i šire.
Crno brdo i njegova dugotrajna priča: što se točno dogodilo?
Crno brdo postalo je simbol problema s opasnim otpadom u Hrvatskoj. Biljane Donje, mjesto koje često navodimo kao ključnu lokaciju problema, poznato je po tome što se tamni otpad nalazio na otvorenim parcelama. Tijekom godina, brojne su analize i monitorinzi potvrđivali prisutnost visokih koncentracija TPO (totala polutants) i PAH-a, što je temelj za defniranje otpada kao opasnog. Bez jasnih i brzih mjera, taj je otpad stvarao prašinu, mulj i mogućnost ispiranja štetnih tvari u lokalne vodotoke te je bio izvor zabrinutosti za lokalne stanovnike i fiskale.
“Troska je kap koja je prelila čašu”, kaže Enes Ćerimagić. Dodaje da sustavi očuvanja ne mogu biti izolirani od stvarne prakse zbrinjavanja otpada, jer su brojni primjeri pokazali kako otvorena obradа izaziva širenje prašine i mogućih kemijskih tvari putem sustava odvodnje. Za građanske inicijative to nije samo pitanje zdrave okolišne politike, nego i političke odgovornosti institucija koje moraju osigurati sigurnost u zajednicama koje žive uz rijeke.
Snježana Sužnjević Vago iz Građanske inicijative podsjetila je da je trošak dinamičan i da su se u prošlosti mnoge aktivnosti odnosile na otpremu i obradu otpada na lokacijama poput Kemokopa u Sisku. Kritičari su naglasili da su se dosad odvijale procesne korake koji su se često temeljili na tehničkim rješenjima koja nisu uzimala u obzir širu sliku zdravlja i sigurnosti lokalne zajednice. Troska se, prema njihovim riječima, “kap koja prelila čašu” jer je u Sisku do sada obrađeno više od 20.000 tona troske prosijavanjem, bez kemijske ekstrakcije ili neutralizacije tvari iz troske. Mehanička obrada odvija se često na otvorenom, što povećava rizik od eksponiranja prašine i ispuštanja štetnih tvari u zrak i vodene tokove.
Što EU presuda znači za Hrvatsku i za lokalne zajednice?
Iz Zelene akcije podsjetili su da je Sud EU donio čvrstu odluku koja se odnosi na Crno brdo i na širi kontekst upravljanja otpadom. Hrvatska je kažnjena jer nije uspjela pravovremeno sanirati dugogodišnji problem i vratiti područje pod nadzor. Kazna od milijun eura paušalno, uz dnevne dodatne naknade, manifestira značajnu odgovornost države za sigurnost i zdravlje svojih građana. U praksi to znači da rješenja moraju biti brža, transparentnija i učinkovitija te da se javna sredstva koja se izravno odnose na sanaciju ne mogu oslanjati na neprovjerene metode ili preskakanje važne faze ocjene utjecaja na okoliš.
Država je kratkoročno odlučila da se otpad proglasi neopasnim u smislu administrativnih odredbi i dodijeli posao tvrtki koja posjeduje dozvolu skladištenja i oporabe neopasnog otpada u Sisku. No analitičari upozoravaju da takav pristup treba temeljiti na transparentnosti i utemeljenom dokazu o sigurnosti. To znači da se proces sanacije mora temeljiti na potpunom uvidu u toksičnost troske i njezinu buduću obradu kako bi se minimalizirala mogućnost ponavljanja scenarija iz prošlosti.
Kako lokalne zajednice doživljavaju promjene i koje su pretpostavke za budućnost?
Uz nastojanje da se zaustavi daljnji dolazak troske, stanovnici Siska i okolice suočavaju se s izazovima koje donose potresa u planovima zaštite okoliša. Zajednice zahtijevaju jasne metodologije, praćenje i javne izvještaje o svakom koraku sanacije, ali i o metodama koje će biti primijenjene kako bi se spriječilo ponovno unošenje opasnog otpada. U mnogim razgovorima s lokalnim stanovništvom često se spominje i potreba za edukacijom o rizicima povezanima s PAH-ovima i s općim pristupom zaštiti zdravlja. Građane zanima kako će se kontrolirati kvaliteta zraka i vode, kako će se osigurati da prosijavanje troske ne stvara dodatne emisije i koji su točni vremenski okviri za završetak projekta sanacije.
Istovremeno, javnost traži precizne podatke o tome tko je nadležan za donošenje odluka i kako se provode mehanizmi za praćenje. Transparentnost postaje ključna riječ: gdje se mogu pronaći službene procjene utjecaja na okoliš, koji su kriteriji za identifikaciju opasnog otpada, kako se definira razina rizika i koji su kriteriji za otklanjanje rizika. Načini na koje će se informirati javnost, te u kojoj mjeri će građani imati pristup informacijama o statusu radova i planovima za budućnost – to su pitanja koja su dosad ostajala bez jasnih odgovora, ali sada se kroz prosvjede traži precizna i otvorena komunikacija.
Provedba politike otpada: koji su pro i kontra različitih pristupa?
Prednosti strože kontrole i brzog djelovanja
- Smanjenje izloženosti lokalnog stanovništva opasnim materijalima.
- Brži prelazak na rješenja koja su temeljena na znanstvenim podacima i procjenama utjecaja na okoliš.
- Poticanje transparentnosti i povjerenja građana u institucije.
- Sprječavanje daljnjih eskalacija zagađenja Kupom i Savom.
Nedostaci i rizici povezanih odluka
- Potencijalni gospodarski trošak sanacije i privremenih prekida u gospodarskim aktivnostima u regiji.
- Rizik od političkog pritiska na donošenje odluka bez adekvatnog istraživanja.
- Mogući sporovi s industrijom i vlasnicima zemljišta ako se mjere čine previše restriktivne ili suviše liberalne bez jasnih kriterija.
U praksi, nositelji politike otpadnih struja moraju balansirati između potrebe zaštite zdravlja, zaštite okoliša i gospodarskih interesa zajednica. Prosvjednicima treba jasnu početnu rekonstrukciju plana: presudno je iznijeti jasne tehničke parametre, koju se tehnologije koriste i kako će se nadgledati sigurnost u svakom koraku. Na kraju, ključno je da se provede skup javnih rasprava, gdje bi stručnjaci, lokalne zajednice i predstavnici državnih tijela mogli izravno komunicirati i razmijeniti mišljenja.
Što bi trebalo biti sljedeće, prema stručnjacima i građanima?
Prije svega, poziv na temeljitu studiju utjecaja na okoliš treba biti usmjeren na tipične aspekte: identifikaciju rizika, ocjenu izloženosti stanovništva, projekcije dugoročnih utjecaja na zdravlje, te analizu troškova i koristi različitih pristupa koje bi država mogla primijeniti. Građanski nadzor, uz sudjelovanje nevladinih organizacija i akademske zajednice, trebao bi biti redovan i transparentan. Državne institucije moraju uspostaviti jasne kanale za komunikaciju s lokalnim zajednicama, pružiti svakom stanovniku relevantne informacije i osigurati da se odluke donose uz sudjelovanje javnosti i uz potpuno poštivanje načela prednosti zaštite okoliša i zdravlja ljudi.
Istovremeno, važan je i prostorni plan koji bi predvidio pravilnu destinaciju otpada i osiguranje da se procesi obrade ne odvijaju na otvorenom, kako bi se minimalizirala prašina i isparavanja. Ovakav pristup ne samo da bi povećao sigurnost, već bi i povećao povjerenje zajednica u institucije i u sustav donošenja odluka. U tom kontekstu, često se spominje potreba za naprednim filtracijama i kontroliranim uvjetima okoliša vezanih uz skladištenje otpada.
Zaključak: put prema sigurnijem i transparentnijem upravljanju otpadom
Prosvjedi ispred Ministarstva zaštite okoliša otkrivaju dublje pitanja koja nadilaze samo slučaj Crnog brda. Riječ je o načinu na koji Hrvatska želi upravljati složenim lancem otpada, kako osigurava zdravlje svojih građana i kako odgovara na pritiske modernog svijeta gdje se sve više pažnje posvećuje kvaliteti okoliša. Dok EU ostaje ključni okvir za provjeru i nadzor, lokalna zajednica traži brzinu, jasnost i transparentnost. Dodatnu težinu ovoj temi daje činjenica da se radi o prostorima kojima krajem dana upravlja cijeli niz aktera: državne institucije, lokalne vlasti, stručnjaci, građanske inicijative i, što je najvažnije, sami građani s pravom očekivanja da njihovi glasovi neće biti samo statistička brojka u dokumentima, nego i pokretač stvarnih promjena na terenu.
U konačnici, cilj nije samo “zatvoriti” Crno brdo ili zaustaviti dovoz troske na određeni rok. Cilj je stvoriti okvir koji jamči zdravlje i sigurnost, koji potiče znanstvenu pedantnost i javnu odgovornost, te koji gradovima poput Siska pruža jasnu mapu puta ka održivom i transparentnom rješavanju otpada. Upravo u tome leži smisao prosvjeda: poziv na bolje, jasnije i odgovornije upravljanje otpadom koje štiti ljude i prirodu, a istovremeno omogućuje da se problemi rješavaju utemeljeno i s ponosom generiraju povjerenje javnosti.
FAQ – najčešća pitanja korisnika
- Zašto je Crno brdo važno pitanje?
Crno brdo simbolizira problem opasnog otpada i zagađenja koje se proteže godinama. Upozorenja o visokoj razini PAH-a, prašina i potencijalna kontaminacija vode i tla pretvaraju ga u prioritet za javno zdravlje i okoliš. - Što znači “opasan otpad” u kontekstu ovih slučajeva?
Opasan otpad definira se prema kemijskom sastavu i riziku za zdravlje i okoliš. PAH-ovi, prašina i tvari koje se lako ispiru u vodu spadaju u kategoriju koja zahtijeva strožiju kontrolu i posebne mjere zbrinjavanja. - Kako EU presuda utječe na hrvatske odluke o upravljanju otpadom?
EU presuda poslala je poruku o potrebi temeljite sanacije i odgovornog upravljanja otpadom. Hrvatska mora provesti plan sanacije i osigurati dovoljna sredstva, uz transparentan nadzor javnosti i poštivanje pravilnika Europske unije o okolišu. - Koje su konkretne mjere koje trebaju biti provedene prije eventualnog nastavka dovozа troske?
Prije svega, temeljita studija utjecaja na okoliš uz javnu raspravu. Zatim jasno definiran plan sanacije, nadzor nad procesom, te tehnološki i operativni propisi koji osiguravaju sprječavanje daljnjih emisija prašine i štetnih tvari. - Koje su koristi od hitne pauze dovozа troske?
Pauza omogućuje da se hitno provede istraživanje i spriječe višestruke negativne posljedice na zdravlje i okoliš. Omogućava i stabilizaciju javnog mnijenja kroz transparentan proces donošenja odluka. - Što mogu učiniti građani ako žele pratiti napredak?
Građani bi trebali pratiti službene objave državnih institucija, sudjelovati u javnim raspravama, zatražiti pristup informacijama i učiniti svoje potrebe i brige vidljivima kroz lokalne vijeće, nevladine organizacije i medije. - Koji su alternative safeke sklopova upravljanja otpadom?
Moguće alternative uključuju usmjeravanje otpada na rješavanje kroz zelene tehnologije, sigurnu preradu i reciklažu, te postupke koji minimaliziraju izloženost stanovništva i rizik po okoliš, uz strogu kontrolu kvalitete i nadzor javnosti. - Kako se može poboljšati komunikacija između građana i institucija?
Uspostava stalnih savjetodavnih odbora, redovite javne rasprave, objava detaljnih tehničkih procjena i jasnih vremenskih okvira, te dostupnost informacija na pristupačnim kanalima. Transparentnost je ključ dobro upravljanja. - Što ako se utvrdi da otpad može biti sigurno zbrinut uz transparentnost?
Ako se potvrdi sigurnost uz jasne mjere kontrole, javnost treba biti informirana o planu implementacije, rokovima i načinima praćenja sigurnosti. I dalje treba ostati u nadzoru kako bi se spriječile ponovne neinformiranosti. - Koje su glavne lekcije iz slučaja Crnog brda za budućnost?
Važno je da se čim prije utvrdi istina o sastavu otpada i njegovim rizicima, da se njegovo zbrinjavanje provodi kroz transparentne procedure i s uključenjem javnosti, te da se spreči ponavljanje situacija u kojima se sigurnost i zdravlje stave na kocku radi kratkoročnih interesa.
Želite li ostaviti komentar ili podnijeti vlastitu priču o ovoj temi? Kontaktirajte Kriminal.info i podijelite svoje iskustvo. Vaši doprinosi pomažu čitateljima da razumiju složenost tema koje se tiču okoliša, zdravlja i sigurnosti zajednica.
Leave a Comment