Vrijeme je za razmišljanje o granicama javne debate, simbolima, povijesnim traumama i sigurnom prostoru u kojemu se građani mogu izražavati bez nasilja ili poziva na nasilje. Današnji događaj u Vinkovcima, gdje su veteranske i braniteljske udruge prosvjedovale pod geslom „Pet do 12 za Domovinu“, rasplamsao je raspravu o granicama protesta protiv antifašističkih marševa, ali i o tome kako se u Hrvatskoj brani vrijednosti Domovinskog rata i Ustava. U nastavku donosimo analizu događaja, kontekst, pravne aspekte te moguće posljedice po javni red i političku scenu. Sadržaj je prilagođen formatu Kriminal.info, s naglaskom na sigurnost javnog prostora, pravne okvire i tematsko razjašnjenje ključnih pojmova.
Što se točno dogodilo i zašto priča intrigira javnost?
Pod naslovom prosvjeda u Vinkovcima, koji je okupio stotinjak okupljenih, braniteljske udruge izrazile su protivljenje planiranim ili postojećim prosvjedima diljem Hrvatske koji su, po njihovom sudu, okrenuli pozornost od vrijednosti Domovinskog rata i ugrozili ugled zemlje u međunarodnim okvirima. Tom prilikom naglašeno je da su prosvjedi protiv kojih su se oglasile veteranske organizacije usmjereni protiv „marša u Zagrebu, Rijeci i Zadru“ te protiv percepcije javnog sramoćenja Hrvatske, veličanja simbola smrti i omalovažavanja vrijednosti Domovinskog rata.
Takav ton i zastupanje teme uvijek izazivaju jaku reakciju: s jedne strane stoji poziv na očuvanje identiteta i krupne vrijednosti povijesti, s druge strane legitiman zahtjev za liberalnom i pluralnom javnom sferom u kojemu građani mogu mirno izražavati stavove–uključujući i one koji su različiti. U kontekstu danas prisutne retorike, važno je vidjeti kako se korištenje istorijske simbolike, poput petokrake, i prisutnost ćirilice u javnom diskursu tumače s različitih strana. Posebno je bitno razdvojiti slobodu izražavanja od pozivanja na kaznena djela ili na rušenje ustavnog poretka, o čemu ćemo detaljnije razgovarati u nastavku.
Pravni okvir: što kaže zakon i koje su posljedice?
Kaznena djela i pozivi na rušenje ustavnog poretka
U hrvatskom pravnom sustavu vlastiti govor koji prelazi u otvoreni poziv na rušenje ustavnog poretka, ili poticanje na nasilje i nelojalnost državi, može biti protupravna radnja podložna kaznenom progonu. Slikovito rečeno, granica između legitimne građanske debatne sfere i poticanja na kazneno djelo vrlo je tanka. U priopćenjima iz dokumenata koji su dostupni javnosti, spominje se da „to nisu prosvjedne poruke, to su kaznena djela i otvoreni pozivi na rušenje ustavnog poretka Republike Hrvatske, a dok su svi šutjeli ni institucije nisu reagirale“. Takav opis ukazuje na jasnu distinkciju koju pravni sustav treba prepoznati i moći djelovati po potrebi.
S aspekta sigurnosti, važno je naglasiti da prosvjedi koji uključuju ispisivanje poruka na ćirilici ili nošenje simbolike koja izaziva nacionalne podjele izazivaju različite reakcije: one su često domet prosvjeda u demokratskim okvirima, ali mogu postati predmet istrage ako prijeđu u pozivanje na mržnju, prijetnje ili neposrednu zloupotrebu državne vlasti. Institucije moraju djelovati s pažnjom kako bi zaštitile pravo na mirno izražavanje, ali i spriječile legitimno ugrožavanje javnog reda i mira.
Pravni OKVIRI dodirnuti otvaraju pitanja o odgovornosti organizatora
Organizatori prosvjeda imaju tradicionalno odgovornost za sigurnost događaja, korektno organiziranje, te sprječavanje i udaljavanje osoba koje bi mogle izazvati eskalaciju. U kontekstu Hrvatske, međunarodne i domaće pravne norme traže jasno definiran prostor u kojemu su dozvoljeni prosvjedi, a također postoji i specifičan okvir koji se tiče poticanja na netrpeljivost i nasilje. U svakom slučaju, javne prosvjede treba promatrati kroz prizmu:
– jednakost građana pred zakonom i zaštita njihovih temeljnih prava, uključujući slobodu izražavanja;
– sigurnost javnog prostora bez ugrožavanja života i zdravlja;
– transparentnost i odgovornost organizatora prema javnosti i nadležnim tijelima.
Politički kontekst i reakcije: kako ova priča odjekuje na državnoj razini?
„Hrvatska raste lijevi nacionalizam“ – sugovornici i percepcije
Izjava predsjednika Koordinacije braniteljskih i stradalničkih udruga, Danijela Šote, da se u Hrvatskoj „pojavljuje lijevi nacionalizam“ koji potiče promjene kroz političku dinamiku predvođenu SDP-om, Možemo i sličnim grupama, otvara složenu temu o percepciji nacionalnog identiteta i politikom isticanja novih vrijednosti. Takav narativ često se javlja u kontekstu skupova i javnih istupa kojima su simboli i parole dio šireg diskursa o povijesnim traumama, nacionalnom identitetu i državnom uređenju.
Damir Dujić, predsjednik Koordinacije, bavi se svojim komentarom na način koji pokušava povezati poruke s prijetnjom društvenom koheziji. „Vidjeli ste kako su na prosvjedima u Zagrebu, Puli, Zadru i drugim sredinama nošene zastave iz nekih prošlih vremena s petokratkom, kao i parole na ćirilici protiv Hrvatske, te na engleskom protiv našeg turizma i gospodarstva, plašeći Europu. Vidite da gaze i Domovinski rat“, rekao je Dujić. Takvi su se primjeri često interpretirali kao znakovi dubokog narativa koji ide prema rekonstrukciji identiteta i vrijednosti te izaziva reakcije koje prelaze običnu političku debatu.
U ovoj fazi, analitičari i stručnjaci za sigurnost ističu potrebu etabliranja jasne razlike između legitimne političke kritike i jasnih poruka koje mogu imati razorne posljedice po javni red i sigurnost lokalne zajednice. Taj balans, i na razini lokalnih zajednica i na razini državnih institucija, ključan je za očuvanje stabilnosti i povjerenja građana u pravni i demokratski okvir.
Domovinski rat, simboli i vrijednosti: što znače za danas?
Petokraka, ćirilica i vrijednosti Domovinskog rata
Simboli i riječi iz prošlosti često nadopunjuju identitet zajednica, no istodobno unose i napetosti u međuljudske odnose. Petokraka kao simbol iz prošlosti, i ćirilica kao ponekad upečatljiv vizualni element, postavljaju pitanje: kako u suvremenom demokratskom društvu obuhvatiti različite stajališta bez da se pretvori u verbalni ili vizualni napad na određene skupine? S jedne strane postoje ljudi koji smatraju da simbolika i povijesne reference čuvaju nacionalnu memoriju i gorivo su u općem identitetu, s druge strane, postoji bojazan da identitetske poruke mogu dijeliti zajednice i poticati izolaciju ili mržnju.
U kontekstu Domovinskog rata, vrijednosti poput domoljublja, zajedništva i časti često su temeljna snaga nacionalnog ponosa. No, istu temu treba promatrati kroz prizmu suvremenog društva – inkluzivnosti, poštivanja različitosti i pravne države. Kako se ove vrijednosti prenose u javni prostor kroz prosvjede, kipove, poruke na društvenim mrežama ili grafite, to je tema koja zaslužuje transparentnost i postizanje međusobnog razumijevanja između različitih segmenata društva.
Sigurnost javnog reda i priprema organizatora
Policija, prevencija i upravljanje događajima
Javnost i sigurnost idu ruku pod ruku. Kad se dogode prosvjedi s težnjom za izražavanjem snažnih osjećaja, nadležne službe moraju provesti temeljite procjene rizika, planirati protok prosvjednika, osigurati red i sigurnost, te osigurati da postoji jasna komunikacija između organizatora, sudionika i policije. Ovakve mjere često uključuju koordinaciju s lokalnim vlastima, postavljanje sigurnosnih zona, i pripremu scenarija za mogućnost eskalacije. U mnogim slučajevima, pravila i procedure služe kako bi se spriječile situacije u kojima bi se javni red i sigurnost mogla ugroziti te kako bi se osigurala zaštita svih građana, neovisno o njihovom političkom opredjeljenju.
Istinski cilj sigurnosnog aparata trebao bi biti stvaranje okruženja u kojem građani mogu slobodno izražavati mišljenje, ali bez poziva na nasilje ili na destruktivno ponašanje. U realnosti, to često zahtijeva nužnu koordinaciju i brze odluke na terenu te sposobnost da se razdvoje one poruke koje kreću od legitimne debate i javnog interesa od onih koje prelaze granice. U ovom slučaju, naglašeno je da su prosvjednici poručivali protiv „petokraka“ i ćirilice te protiv onoga što su opisali kao „novu balkansku zajednicu“, ali pravni okvir traži jasne dokaze o eventualnim kaznenim djelima prije nego što se bilo što procesuirati može.
Kako različite strane promišljaju o budućnosti javne debate?
Vrijednosti pluralizma i sigurnosti u demokratskom društvu
Iz perspektive Kriminal.info, ključno je nne zaboraviti da demokracija ovisi o sposobnosti građana da slobodno izraze svoje poglede, koliko god ti pogledi bili sporni ili udaljeni od mainstreama. Istovremeno, demokracija zahtjeva i odgovornost: organizatori događaja, sudionici i dijasporni subjekti moraju prepoznati granice kada se govor pretvara u poticanje na nasilje, diskriminaciju ili ugrožavanje sigurnosti drugih građana. U tom kontekstu, svaki prosvjed treba biti transparentan, s jasnim pravilima, koordinacijom s nadležnim tijelima i otvorenim kanalima za nadzor i reviziju postupaka.
Različite političke opcije u javnom diskursu često koriste ovakve događaje kako bi istaknule prioritete. Neki gledaju na to kao na test građanske zrelosti društva, drugi vide priliku za mobilizaciju baze i formiranje šireg konsenzusa o tome kako se u budućnosti treba odnositi prema simbolima, povijesnim događajima i vrijednostima. Ključ je osigurati da to ostane na razini civilizirane debate, bez eskalacije i bez upućivanja na kaznena djela ili na nasilje – jer upravo takva granica razlikuje politički govor od kriminala.
Zaključak: gdje idemo s ovim temama?
Ovaj događaj u Vinkovcima podsjeća nas da je razmjena mišljenja o sigurnim granicama, simbolima i povijesti suštinski dio demokracije. Istovremeno, jasno je da pravni okvir, institucije i javni red moraju ostati neovisni i neutralni u presudama dokaze, kako bi se izbjegle ozbiljne posljedice po sigurnost građana. Razina odgovornosti onih koji organiziraju prosvjede, kao i profesionalna neutralnost medija i pravosuđa, od presudne je važnosti za buduće rasprave koje se odnose na Domovinski rat, identitet i vrijednosti svih građana Hrvatske. U konačnici, cilj nije izolacija ili marginalizacija bilo kojeg dijela društva, već traženje balansiranog i sigurnog puta naprijed, gdje se povijest poštuje, a budućnost gradi na temelju vladavine prava, tolerancije i građanske hrabrosti.
FAQ ( često postavljena pitanja )
- Je li ovo krivično djelo ili legitimna izražena politika?
- U temeljnoj razini, prosvjedi mogu biti legitimni dijelom demokratske debate, no ako poruke ili akcije prelaze u pozive na rušenje Ustava ili nasilje, tada mogu biti predmet kaznenog postupka. Važno je razlikovati građansku diskusiju od radnji koje izlaze iz okvira zakona.
- Koji su rizici za javni red tijekom ovakvih prosvjeda?
- Rizici uključuju mogućnost eskalacije, sukobe između sudionika i prosvjednika, te mogućnost narušavanja sigurnosti građana. Policijske službe nastoje balansirati između zaštite prava na mirno izražavanje i zaštite javnog reda i sigurnosti.
- Koji stavovi nužno treba uzeti u obzir kada se govori o simbolima poput petokrake ili ćirilice?
- Simboli imaju različita značenja u različitim kontekstima. U demokratskom društvu važno je osigurati da njihovo korištenje ne koristi poticanje na mržnju ili nasilje, te da promiče suživot i poštovanje različitih identiteta i povijesnih konteksta.
- Koje institucije su uključene u nadzor i sigurnost ovakvih događaja?
- Najčešće su to lokalne policijske službe, uz podršku sigurnosnih i civilnih tijela, ali i komunikacija s organizatorima kako bi se dogovorili uvjeti sigurnog izvođenja prosvjeda i spriječile eskalacije.
- Koja je važnost analize ovakvih događaja za budućnost javnog diskursa?
- Analiza pomaže razumjeti gdje se granice slobode izražavanja susreću s odgovornošću i kako spriječiti rizike po javni red te istovremeno omogućiti civiliziranu i dokumentiranu raspravu o osjetljivim pitanjima poput identiteta, povijesti i nacionalnog ponosa.
Leave a Comment