Dezinformacije ugrožavaju demokraciju: ključne teme s FPZG konferencije

Na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu održana je konferencija pod nazivom „Mladi borci protiv dezinformacija – provjera tvrdnji u krizi demokracije“, na kojoj se istaknulo da širenjem dezinformacija izravno se ugrožava demokracija i demokratske vrijednosti. Predstavnici akademske zajednice, stručnjaci iz civilnog sektora i studenti poručili su da bez aktivnog angažmana mladih nema zaustavljanja vala političke manipulacije.

Uvod u problem dezinformacija i demokracije

U doba digitalnih komunikacija širenjem dezinformacija možemo pratiti gotovo svakodnevno. Pojava lažnih vijesti i manipulativnih sadržaja kreira se i plasira kroz društvene mreže, blogove te manje provjerene online magazine, prijeteći time temeljnim stupovima demokracije. Mladi, koji čine značajan dio korisnika interneta, često su meta namjernog širenja dezinformacija, a upravo su oni pozvani da preuzmu ulogu boraca za istinu.

Organizatori konferencije – Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i udruga Gong – u okviru projekta FaktaPolitika detaljno su predstavili niz praktičnih alata i primjera koji pokazuju kako širenjem dezinformacija izravno se ugrožava demokracija. Ovaj manifest educiranja, umrežavanja i osnaživanja mladih istraživača postavljen je kao preduvjet jačanja otpornosti društva na manipulaciju.

Glavni akteri i odgovornost za širenjem dezinformacija

Na konferenciji se posebno naglasilo kako za širenjem dezinformacija nisu jednako odgovorni svi sudionici javnog diskursa. Ključnu ulogu imaju:

Političari i kandidati, koji često širenjem dezinformacija stvaraju konfuziju i polariziraju biračko tijelo.
Mediji bez uređivačke provjere, koji prenose netočne izjave bez dodatne analize.
Društvene mreže i online platforme, koje algoritmima potiču viralno širenje senzacionalnih priča.

Političari i kandidati za najviše pozicije

Političke kampanje sve češće se oslanjaju na manipulativne poruke. Jedan od govornika, Milica Bogdanović iz Gonga, predstavila je analizu izborne 2020. godine koja je pokazala rast broja netočnih tvrdnji upravo u tjednima pred izbore. Širenjem dezinformacija izravno se ugrožava demokracija jer birači ne donose odluke na temelju provjerenih činjenica.

Mediji i digitalne platforme

Na drugom mjestu odgovornosti nalaze se neki mediji koji, bez uredničkih standarda, objavljuju nepotpune ili neprovjerene informacije. Kako je istaknuo Kristian Došen s FPZG-a, novinari bi trebali imati ugrađenu praksu fact-checkinga: svaki članak treba proći barem osnovnu razinu provjere da bi se spriječilo širenje dezinformacija izravno se ugrožava demokracija.

Uloga mladih u borbi protiv netočnih sadržaja

Studenti i mladi istraživači dobili su na konferenciji platformu za iznošenje vlastitih iskustava i prijedloga. Kroz projekt FaktaPolitika više od 60 studenata sudjelovalo je u stvarnom procesu provjere tvrdnji te su naučili prepoznavati skrivene motive i manipulativne obrasce.

Edukacija i digitalna pismenost

Digitalna pismenost, prema zaključcima konferencije, ključna je vještina 21. stoljeća. Predavači su istaknuli da bez sustavne edukacije o širenjem dezinformacija i teorijama zavjere mladi riskiraju postati pasivni potrošači netočnih sadržaja umjesto proaktivnih čuvara istine.

Primjeri uspješnih inicijativa

Jedan od konkretnih primjera uspjeha je suradnja FPZG-a i Gonga u kojoj su studenti analizirali famozni lančani mail protiv jedne političke opcije te dokazali njegovu izmišljenu podlogu. Kroz ovaj projekt, mladi su svjedočili koliko je važno da se širenjem dezinformacija izravno se ugrožava demokracija, ali i koliko je moćno kad građani sami interveniraju i razotkrivaju neistine.

Metode provjere činjenica i alati

Za učinkovitu borbu protiv širenja dezinformacija potrebno je koristiti kombinaciju suvremenih tehnologija i tradicionalnih istraživačkih metoda. Stručnjaci s konferencije podijelili su nekoliko ključnih tehnika:

Algoritmi i umjetna inteligencija
Open-source istraživanja
Manuelna analiza izvora
Suradnja s međunarodnim fact-checking mrežama

Algoritmi i AI u fact-checkingu

Razvoj softvera za automatsko prepoznavanje lažnih informacija ubrzava proces identifikacije dezinformacija na društvenim mrežama. Međutim, upravo širenjem dezinformacija izravno se ugrožava demokracija ako se AI modelima ne upravlja pažljivo, jer algoritmi mogu propustiti suptilne oblike manipulacije.

Manuelne tehnike i istraživačko novinarstvo

Ponekad je jedini put do istine dubinsko istraživanje: provjera arhiva, kontakt s izvorima te komparacija s međunarodnim bazama podataka daju pouzdaniju sliku. To potvrđuje i iskustvo studentice Karle Sabljić s Instituta za društvena istraživanja, koja je kroz manualnu analizu raskrinkala lažnu tvrdnju o financiranju jedne kampanje.

Posljedice dezinformacija na izborni proces

Dezinformacije, osim što narušavaju povjerenje u institucije, potiču polarizaciju i društvenu napetost. Nikola Baketa s IDS-a napomenuo je da negativna retorika širi strah i sumnju te narušava međugeneracijski dijalog. U kriznim trenucima, širenjem dezinformacija izravno se ugrožava demokracija i naši izbori riskiraju postati farsa bez stvarne razmjene različitih stajališta.

Gubitak povjerenja u institucije

Kada se neprekidno plasiraju lažne optužbe i neutemeljene sumnje, građani počinju sumnjati u legitimnost izbora, pravosudnog sustava i medija. To vodi slabljenju demokratskih mehanizama – upravo širenjem dezinformacija izravno se ugrožava demokracija jer se kida nit povjerenja koja je temelj svake stabilne države.

Polarizacija i društvena netrpeljivost

Desni ili lijevi populisti, koristeći širenjem dezinformacija čine društvo fragmentiranim. Tako se sprječava dijalog i kompromis, a to direktno povećava šansu da demokratski procesi postanu besmislena formalnost.

Prednosti i nedostaci strategija borbe

Svaka taktika ima svoje prednosti, ali i rizike. Na konferenciji su nabrojeni glavni:

Prednosti fact-checkinga

Brzo razotkrivanje netočnih tvrdnji
Povećanje povjerenja javnosti u profesionalno novinarstvo
Edukacija šire publike o kritičkom pristupu informacijama

Ograničenja i rizici

Mogućnost selektivnog fact-checkinga prema ideološkim preferencijama
Algoritamska pristranost u automatskom prepoznavanju dezinformacija
„Backfire efekt“ kod tvrdoglavih grupa koje odbijaju priznavanje pogreške

Preporuke i daljnji koraci

Na temelju rasprava i istraživanja iz konferencije predlažu se sljedeći koraci za suzbijanje širenja dezinformacija:

Uvođenje obvezne digitalne pismenosti u srednjim školama.
Jačanje uredničkih standarda u medijima i odgovornost platformi.
Financijska potpora neovisnim fact-checking inicijativama.
Međunarodna suradnja i razmjena podataka o dezinformacijama.
Angažman mladih u kroz studentske radionice i projekte.

Zaključak

Konferencija na FPZG-u jasno je pokazala da širenjem dezinformacija izravno se ugrožava demokracija te da je potrebno zajedničko djelovanje akademske zajednice, medija, građana i mladih. S razvojem novih tehnologija raste i odgovornost korisnika interneta, ali i pružatelja usluga digitalnih platformi. Ključ uspjeha leži u stalnoj edukaciji, transparentnosti i suradnji svih sudionika demokratskog procesa.

Često postavljana pitanja (FAQ)

Kako mogu prepoznati dezinformaciju?: Provjerite izvor, usporedite vijest s drugim pouzdanim portalima i obratite pažnju na senzacionalistički naslov. Alati za provjeru činjenica poput Faktografa ili Snopes mogu pomoći u analizi.
Koji su najčešći kanali širenja dezinformacija?: Društvene mreže (Facebook, Twitter, Instagram), manje uređeni portali i lančani emailovi. Također, privatne grupe na WhatsAppu ili Telegramu znaju biti izvor brzih lažnih vijesti.
Kako mogu sudjelovati u borbi protiv dezinformacija?: Prijavite se na radionice ili online tečajeve o fact-checkingu, podržite neovisne medije i educirajte prijatelje i obitelj o opasnostima lažnih vijesti.
Što je projekt FaktaPolitika?: Odnosi se na inicijativu Fakulteta političkih znanosti i udruge Gong koja kroz radionice i studentske projekte razvija vještine provjere činjenica i razotkrivanja manipulacija.
Kako mediji mogu poboljšati uređivačku politiku?: Uvođenjem obavezne unutarnje provjere sadržaja, stalnim školovanjem urednika i novinara te suradnjom s fact-checking organizacijama.
Na koji način EU reagira na širenje dezinformacija?: Europska komisija donosi kodekse prakse za digitalne platforme, financira projekte jačanja medijske pismenosti te koordinira prekogranične inicijative protiv lažnih vijesti.